BEG airport status
Ukida se Glavni istražitelj, osniva se Agencija za istraživanje nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju Javna rasprava održana je u Privrednoj komori Srbije

Ukida se Glavni istražitelj, osniva se Agencija za istraživanje nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju

Zakonom o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, koji će nakon niza javnih rasprava biti u najskorijem roku poslat u Skupštinu Republike Srbije na usvajanje, predviđa se osnivanje Agencije za istraživanje nesreća. Zakon bi trebalo da bude usvojen krajem ove ili početkom 2015. godine, najavili su juče predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na okruglom stolu organizovanom povodom predloga ovog zakona održanom u Privrednoj komori Srbije.

Dosadašnji Centar za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda, telo Vlade koje se bavilo istraživanjem nesreća u civilnom vazduhoplovstvu, nastalo izdvajanjem iz Direktorata civilnog vazduhoplovstva, doživeće još jedan preobražaj, i to u Agenciju za istraživanje nesreća. Centar će tako postati deo Agencije čija nadležnost neće biti ograničena samo na vazdušni saobraćaj, ona će se baviti istraživanjem udesa i ozbiljnih nezgoda u vazdušnom saobraćaju, ozbiljnih nesreća u železničkom saobraćaju, ozbiljnih pomorskih nesreća, pomorskih nesreća, pomorskih nezgoda i plovidbenih nezgoda u vodnom saobraćaju.

U cilju formulisanja što boljeg predloga Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju otvorena je javna rasprava u periodu od 20. novembra do 9. decembra, a juče je nakon rasprava u šest gradova održan finalni okrugli sto u prostorijama Privredne komore Srbije u Beogradu, na kome je prisustvovao i Tango Six.

Raspravu je otvorio pomoćnik ministra za vazdušni saobraćaj Zoran Ilić koji je rekao da se istraživanje nesreća do sada sprovodilo na osnovu više različitih zakona za svaki vid saobraćaja. Po njegovim rečima novim zakonom će biti predviđene mnoge univerzalne procedure, na primer kako da se obezbedi mesto nesreće od pristupa neovlašćenih osoba i drugo, koje će se primenjivati u svim navedenim slučajevima nesreća za koje ima nadležnost buduća Agencija. Kako je dalje rekao, Glavni istražitelj će biti direktor Agencije za istraživanje nesreća i imaće pomoćnike za svaki vid saobraćaja – vazdušni, železnički i vodni. Agencija, koju će nadzirati Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a nakon završene istrage davaće preporuke nadležnim institucijama i organima koje će morati svakih godinu dana da obaveštavaju Agenciju o preduzetim merama. Zakon će odmah nakon usvajanja stupiti na snagu, jer su dobrim delom podzakonska akta već pripremljena, dodao je Ilić, a sama Agencija će biti formirana najkasnije godinu dana od usvajanja Zakona.

Zatim je govorio prof dr Nebojša Petrović, Glavni istražitelj Centra za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda koga je Vlada Republike Srbije imenovala na redovnoj sednici održanoj 18. juna 2013. On je objasnio da će buduća Agencija analizirati da li kod određenih nesreća postoje tehnički ili proceduralni i drugi sistemski problemi zbog kojih se dešavaju nesreće u pomenutim vidovima saobraćaja i neće se baviti krivicom. Takođe, napravio je poređenje buduće Agencije sa sadašnjim Centrom za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda. Jedna od suštinskih razlika je u tome što će buduća Agencija imati stalno zaposlene članove koji će se baviti istragom, za razliku od postojećeg koncepta liste „spoljnih stručnjaka“ koja se svake godine iznova usvaja, a biće finansirana direktno iz budžeta Republike Srbije. Ta promena će, prema njegovim rečima, doprineti nezavisnosti ovog tela.

Glavnog istražitelja će, prema novom zakonu, imenovati Vlada Republike Srbije kao i u slučaju sadašnjeg Glavnog istražitelja Nebojše Petrovića, na predlog ministra nadležnog za poslove saobraćaja, a na rok od 5 godina. Glavni istražitelj će imati i tri pomoćnika za svaki vid saobraćaja, koji tekstom zakona nisu obavezani na master zvanje, kao što je slučaj sa pozicijom Glavnog istražitelja. Takođe nije preciziran ni traženi obrazovni profil, ni za Glavnog istražitelja, niti za njegove pomoćnike, iako uslov dugogodišnjeg radnog iskustva u struci nije izostao.

Profesor Goran Simić, šef Katedre za šinska vozila Mašinskog Fakulteta Univerziteta u Beogradu, imao je primedbe na ove odredbe zakona i sugerisao preciznije određenje obrazovnog profila, kao i uvođenje uslova master titule za pozicije pomoćnika Glavnog istražitelja, ali su predstavnici radne grupe koja je kreirala predlog zakona preskočili odgovor na navedene sugestije.

Ovaj zakon donešen je velikim delom na inicijativu EU kao neophodan korak u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa evropskim. Mnogi članovi ovog zakona preuzeti su iz evropskih regulativa, a formiranje zajedničkih agencija ovog tipa u skladu je sa praksom u članicama EU.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs

Komentari

bo

Nadagencija – Agencija – Podagencija. Zajebancija! Rešavaju kadrovsku problematiku i samo to. Sve je u trendu. Suštinu problema i dalje će rešavati neki „mrca“

Odgovori
de

Preuzeli su „sve“ iz evropskog zakonodavstva osim najvažnijeg a to je stručnost istražitelja. Kao i do sada svi sa „konca i konopca“ će se kao baviti usko stručnim poslovima. Baš će biti zanimljivo videti šta će na to reći EU. Pošto su pozapošljavali sve i svašta sada će to svašta da se „bavi“ istragom nesreća. Nije baš najjasnije šta će raditi istražitelj u drumskom saobraćaju kad to radi saobraćajna policija a postoji i Agencija za bezbednost…

Odgovori
Po

samo nek plata dobra i nema probleeeema!!!

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

goran na: Emiratski Kalidus nastavlja sa razvojem svog COIN aviona B-250

Klade se na vodjene bombe dometa do 20 km. Nije baš tako prosto.

15. Mar 2025.Pogledaj

goran na: [EKSKLUZIVNO] Goran Memon za Tango Six: EDePro razvija dva tipa letelice, cilj je da „mock-up“ dvomotorne bude izložen na sajmu u Dubaiju

Uz to metal je ekološki materijal koji može da se reciklira u beskraj. Kompoziti ne. A imunost konstrukcije na grešku i da je održavaju takoreći čekićem jeste važna prednost. Imaće ta letelica veći uspeh od Afrike.

14. Mar 2025.Pogledaj

Miloš77 na: Antonov 26 nastavlja da leti u srpskom RV i PVO: Zamena motora u poslednjim godinama službe

Mislim da su se vremena promenila i da nam je vec dosta puta trebao takav avion u zadnje vreme, a da bi u bliskoj buducnosti postati jos korisniji. Koliko smo miliona samo platili dostavu opeme za vojsku od Talesovih radara sa zapadado Pancira, Mi-17, FQ-17, FK3, Ka-32, i to je samo uvoz. A gde je…

14. Mar 2025.Pogledaj

Srbofil na: Antonov 26 nastavlja da leti u srpskom RV i PVO: Zamena motora u poslednjim godinama službe

@Miloš77 Zavisi šta smatramo brzim, ali avioni AS se mogu prepraviti u Srbiji bez ikakvih problema. Bilo je privatnih kompanija sa IL-76 u Srbiji i zatvorene su. jednostavno, previše novca košta za tako minijaturno tržište kakvo je naše. Mi nemamo ekspedicione snage po svetu. Dva C295 dovedu ceo kontigent mirovnjaka iz sve jedne misije VS…

14. Mar 2025.Pogledaj

Dejanera na: Ujedinjeni Arapski Emirati pre Srbije naručuju Erbasov A400M

@ Bulatovic Nebojsa Samo malo matematike i poznavanje velicine Srbije reci ce vam sledece: Francuski tanker C-135FR ima protok od oko 1500 litara u minutu. Rafal ima unutrasnje rezervoare od oko 4700 litara. Dakle nekih 3 minuta traje kompletno punjenje. Brzina kojom lete avioni je izmedju 500 i 600 km/h. Matematika kaze sledece: 600 /…

14. Mar 2025.Pogledaj