BEG airport status
Izazov ostatku industrije: Airbus se zalaže za veću širinu sedišta na dugim letovima

Izazov ostatku industrije: Airbus se zalaže za veću širinu sedišta na dugim letovima

Najveći evropski proizvođač aviona objavio je studiju o uticaju širine avionskih sedišta na konfor leta. Pozivajući  se na rezultate, zvaničnici Airbusa sugerišu avioindustriji da postavi nove standarde širine sedišta u ekonomskoj klasi, a prema njihovom mišljenju,  širinu bi trebalo povećati na 18 inča (45.72 cm) što je za 1 inč više od standarda iz 50ih godina.

 
 
Confort Zone 403x403cs5
 
Istraživanje koje je privuklo dosta pažnje poslednjih dana izvedeno je od strane Londonskog centra za spavanje uz pomoć metode koja se naziva polisomnografija. Ovom metodom mere se svi fiziološki parametri za vreme sna, uključujući moždane talase, pokrete oka, kao i abdominalne i pokrete grudi i nogu. Posmatrajući određen broj putnika, naučnici su došli do zaključka da je povećanje širine sedišta sa 17 inča (koliko je bio dosadašnji standard) na 18, povećalo kvalitet sna putnika za čak 53%.

– Razlika je bila vrlo značajna. Svi testirani putnici iskusili su dublji i manje ometan san na sedištu od 18 inča. Oni su prešli iz jedne faze sna u drugu kao što bi to učinili u normalnim, njima svakodnevnim  okolnostima, dok su putnici u sedištu od 17 inča iskusili mnoge nelagodnosti za vreme sna. Kada se radi o dugim letovima u ekonomskoj klasi, taj jedan inč više dovodi do značajne razlike u konforu putnika – rekao je Dr. Iršad Ibrahim iz Londonskog centra za san.
 
Confort Zone 403x403cs5
 
Vazdušni saobraćaj značajno se promenio za poslednjih 50 godina i  mnogo je više putnika koji lete na dugim relacijama. U poslednjih 5 godina, broj letova od preko 6000 nautičkih milja (13 i više sati) je povećan za 70%, sa 24 na 41 dnevno. Na primer, 1998. godine nije ni bilo letova od preko 7000 nautičkih milja, što je danas  uobičajeno. U narednih 15 godina vazdušni saobraćaj u svetu biće udvostručen, a do 2032 godine, najveće svetske avio kompanije preuzeće isporuku od neverovatnih 29.220 novih putničkih i kargo aviona.

Airbus je uvek održavao standard širine sedišta od 18 inča (45.72 cm) u ekonomskoj klasi kabina aviona predviđenih za duge rute. Međutim, drugi proizvođači se još uvek drže standarda od 17 inča koji datira iz 50-ih godina 20. veka, ne bi li time ostali ekonomski konkurentniji na tržištu.

Koliko je ova tema važna govore ankete. Naime, putnici koji putuju u ekonomskoj klasi na dugim rutama, kao ključni kriterijum pri kupovini karte stavljaju konfor, čak i ispred datuma leta.
 
 

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

    Komentari

    De

    Često sam na interkontinentalnim letovima, najčešće za Afriku bilo je tu šarenila aviona sa kojima sam leteo B747-400, B777, A330-300, A340-300, MD11. Ubedljivo najneudobniji MD11, najudobniji B777, u A330 i 340 sam se osećao kao veverica. Visok sam 1,90 i putovanje ekonomskom klasom predstavlja problem. Nažalost skuplje karte su recimo kod BA u sistemu 4 klase prva klasa iznad WT+ ima samo 4 reda sedišta u rasporedu 2-3-2 i ona se bukvalno razgrabi jer je povratna karta oko 500E skuplja od ekonomske dok su ostale klase bukvalno x3 i x5 na cenu ekonomske. Problem nije samo u širini već i u visini sedista i kratkom sedalnom delu. Jednostavno avioni se još uvek prave za standard 1,75; 75kg što je daleko od današnje stvarnosti. Postoji neki naslon za glavu i u Erbasu i u Boeingu koji se podiže te ako ste rastom prevazišli tih 1,75 i funkcija je da omogući naslon za glavu, međutim ti mehanizmi za podizanje su loši i vremenom naslon jednostavno odbija da se zadrži u višem položaju ili posle nekog vremena sam padne dole. Rekli bi loše projektovan mehanizam.

    Odgovori
    De

    Kratak sedalni deo, ukoliko imalo pokušate spavati te se namestite bar koliko toliko udobno primetićete da vam se zadnjica primakne blizu ili se bukvalno oslanja na ivicu sedalnog dela te se već pole kratkog vremena oseti i bol u krstima i utrnulost zadnjice. Kapiram da je ekonomija pre svega ali se mora prihvatiti neminovnost da se standardi iz 50tih moraju promeniti i prihvatiti realnost. Ono što je interesantno je da sam uvek imao osećaj da udobnije putujem u širokotrupnim avionima Boeinga (747, 777) i Erbasovim srednjeprugašima (319, 320, 321)

    Odgovori
    ka

    Razlog sto airbus ovo zastupa nije komfor putnika, vec da spreci Boeing da strpa 406 putnika u novi b777x, jer bi to predstavljalo veliki izazov za a350-1000.

    Odgovori
    Vl

    Naravno!

    Ne laje kera sela radi, vec sebe radi!

    Boli uvo Airbusa za nasu udobnost, vec za svoj profit, kao i Boeing, Embraer i sve ostale.

    Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

    Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

    Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

    Ostavite odgovor

    Najnoviji komentari

    Perko na: [ANALIZA] Ukoliko se ubrzo ne naprave konkretniji koraci, Srbija bi mogla imati problem sa nedostatkom vojnih transportnih helikoptera

    Srednje transportne helikoptere pravi svega par zemalja na svetu. Da je to tako lako pravile bi ga i mnogo jače i bogatije zemlje od nas. Prosto, inženjerski kadar je vrlo ograničen a razvoj nenormalno košta.

    17. Jan 2025.Pogledaj

    Zaljubljenik na: Višenamenski helikopter S-92: Od naftnih platformi do prevoza predsednika SAD

    Флајт летач H145 nikako nije zamena za Mi17, već pre dođe dopuna njemu (ili Mi17 dođe dopuna njima, zavisi kako postaviš šta je osnova vertikalnog transporta kod nas). Problem H215 leži u tome što nema rampu, pa nije potpuna zamena za Mi-17, koji kod nas praktičko predstavlja "teški" transportni helikopter prema trenutno stanju stvari (a…

    17. Jan 2025.Pogledaj

    Srbofil na: [ANALIZA] Ukoliko se ubrzo ne naprave konkretniji koraci, Srbija bi mogla imati problem sa nedostatkom vojnih transportnih helikoptera

    @Dragan Imate vi stručnjake, ali niko od nas stručnjaka nije vodio projekat razvoja helikoptera u prošlosti, a nema nas baš puno da mogu svi projekti u zemlji da stanu, da bi mi razvili helikopter, potrebne mašine i alate za proizvodnju, dobili licence za razvoj, licence za testiranje i da sve to bude iole isplativo i…

    17. Jan 2025.Pogledaj

    Medo s mora na: [ANALIZA] Ukoliko se ubrzo ne naprave konkretniji koraci, Srbija bi mogla imati problem sa nedostatkom vojnih transportnih helikoptera

    @Nebojsa Kojem ratu? Sloveniji, Hrvatskoj,...? Da te podsjetim, Slovenci su jednu oborili praktiččno s ničim. I ako si vidio što je ostalo od iste kada ja pala na tlo...ništa, proguglaj fotke.

    17. Jan 2025.Pogledaj

    Saša na: [EKSKLUZIVNO] Imenovan novi direktor Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA)

    Konačno nekog stručnog i pametnog čoveka da postave na tako odgovorno mesto.

    17. Jan 2025.Pogledaj