BEG airport status
Airbus i ekologija: Nedosadna strana milionskih ušteda i tehnoloških inovacija Može li ekologija biti zanimljiva? U vazduhoplovnoj industriji da

Airbus i ekologija: Nedosadna strana milionskih ušteda i tehnoloških inovacija

Ovogodišnji Airbus Innovation days brifing originalno je trebalo da bude održan u novoj Airbusovoj FAL (Final Assembly Line) lokaciji Alabami, u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog promene plana u kratkom roku dani inovacije održani su ipak u Tuluzu i novinari su dobili izbor između ovog tradicionalnog brifinga i Airbus Environment događaja: jednodnevne prezentacije dostignuća Airbus korporacije (donedavno EADS) u domenu ekologije. Naizgled nezanimljivo ali zbog paketa koji je uključivao i posetu Airbus Defence & Space diviziji odlučio sam se za dva dana priče o ekologiji. I nisam pogrešio.

Nakon posete izdvojenoj lokaciji u Tuluzu u kojoj se sastavljaju komponente za satelite namenjene civilnim primenama (meteorologija i nadziranje klimatatskih promena) drugi dan brifinga bio je podeljen u segmente: Eco Performance, Eco Partnership, Eco Innovation i Eco Engagement.

Deo Airbus kompleksa u Tuluzu. 20.000 stalno zaposlenih i još toliko podizvođača svaki dan ovde dolazi na posao
Deo Airbus kompleksa u Tuluzu. 20.000 stalno zaposlenih i još toliko podizvođača svaki dan ovde dolazi na posao

Airbus i ekologija

Ekologija – ključna reč koja će vas u većini slučajeva naterati da momentalno isključite mozak ili kliknete neki drugi link, u vazduhoplovnoj industriji (kao i većina stvari) bitno je zanimljivija.

Kada pričamo o ekologiji i najvećem evropskom proizvođaču putničkih letelica (Airbus grupa vs. Airbus putnički avioni, naviknite se) pričamo o tehnološkim inovacijama koje su kompleksne, plod su neuobičajenog nivoa saradnje širom industrije i menjaju sve: od načina kako OEM’s (Original Equipment Manufacturers) projektuju i proizvode, kako podizvođači inoviraju i kako svi zajedno kroje nove operativne procedure koje će pre ili kasnije stići do svakog gejta na planeti.

Za 50 prethodnih godina vazduhoplovna industrija smanjila je potrošnju goriva i CO2 emisije za više od 80% a buku za 75%. Efikasno marketing oružje i PR crtice kratkoročno ali dugoročno pričamo o milijardama koje se štede i proizvodima čija efikasnost nije ostala na relativno istom nivou kao u drugim industrijama.

As it once was: Nekada su štetne emisije bile veoma vidljive
As it once was: Nekada su štetne emisije bile veoma vidljive

A330, kako kažu u Airbusu, već sada troši 20% manje od svoje konkurencije (čitaj 777) dok će NEO verzija sa novim motorima na to dodati još 14% smenjenja CO2 emisija. U razvoj A320NEO ulaže se 300 miliona dolara na godišnjem nivou što bi trebalo da rezultira sa 15% smanjenja potrošnje goriva u najprodavanijem uskotrupnom segmentu.

Novi CFM LEAP-1A ili Prattovi Pure Power motori, šarkleti i smanjenje buke od 15 decibela daju A320 porodici Eco-friendly bedž koji vrlo konkretno štedi. Jer margine profita u airline industriji gotovo da ne postoje i stoga je jasno da se ekologija prihvata više kao povoljan računovodstveni koncept nego bilo šta drugo.

A350XWB, clean-sheet dizajn iz Tuluza projektovan je da bude „eko-efikasan“ od gejta do gejta što preciznije znači manje emisije štetnih gasova i buke u svakoj fazi leta.

Strategija globalne civilne vazduhoplovne industrije za smanjenje CO2 emisija bazirana je na četiri stuba: tehnološkim inovacijama i novim gorivima, unapređenju operativnih procedura i ATM-a (Air Traffic Managementa), unapređenju proizvodne infrastrukture u ekološkom smislu i pametnim ekonomskim merama.

Trenutne opitne kampanje u toku. A350 i 320NEO parkirani pored Airbusovog Flight Test Centra
Trenutne opitne kampanje u toku. A350 i 320NEO parkirani pored Airbusovog Flight Test Centra

Airbus je 2014. godine tako sa British Airwaysom i NATS-om (UK ATC provajder) razvio nove operativne procedure kako bi se potpis buke aviona A380 drastično smanjio u okolini Heathrowa. Evropski proizvođač je zajedno sa Evropskom Komisijom i vodećim evropskim aviokompanijama ušao u dugogodišnji projekat podrške i promocije proizvodnje, skladištenja i distribucije održivih bio-goriva (ITAKA partnerstvo). Zatim tu su SESAR i NextGen – iako odvojeni evropski i američki projekti na njih se računa da kroz svoju optimizaciju vazdušnog saobraćaja indirektno značajno doprinesu smanjenju štetnih emisija na globalnom nivou. Dok u sferi zemaljskih operacija Airbus već duže vremena sa EGTS International (Honeywell i Safran) razvija električni eTaxi sistem za svoju A320 porodicu.

Tokom posete obišao sam A350 FAL (Final Assembly Line), intervjuisao A350 opitnog pilota sa levog sedišta ovog lajnera koji je tek pre par meseci ušao u saobraćaj i saznao više o tome šta sve sateliti mogu.

Sve ovo u danima koji dolaze na našem portalu.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs

Komentari

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Vladimir na: Čiji su Rafali bolji i kako je hrvatski ministar odbrane Anušić indirektno isprozivao marketing službu Dasoa

Mislave, ne lupetaj. Koridor 4 je duzi 180km i nema ni km autoputa, dok se kroz Srbiju svih 700km vozi najmodernijim autoputem. Plus put kroz Rumuniju i Bugarsku prolazi kroz planinske prevoje, tako da kamionima treba 8-16h duze nego da prodju koridorom 10 kroz Severnu Makedniju i Srbiju. Ali za jedno 20-30 god kada bude…

18. Jan 2026.Pogledaj

Vladimir na: Čiji su Rafali bolji i kako je hrvatski ministar odbrane Anušić indirektno isprozivao marketing službu Dasoa

Dupe, Opet ne razumete sta vam se pise. Pa naravno da nece koristiti avione koji imaju borbeni dolet 700km, jer niko pametan nece drzati borbene avione na aerodromima blizu fronta, gde dronovi brzo, lako i neprimetno mogu da ih uniste na zemlji. I Ukrajinici svoje avione drze najdalje moguce na krajnjem zapadu zemlje, blizu poljske…

18. Jan 2026.Pogledaj

Mislav i mašta doista mogu svašta na: Čiji su Rafali bolji i kako je hrvatski ministar odbrane Anušić indirektno isprozivao marketing službu Dasoa

Tvrdnja da su hrvatski piloti “prošli sve što i Francuzi” zvuči lijepo, ali je u praksi nerealna. Francuska obuka i iskustvo temelje se ne samo na kursevima i simulatorima, već i na stotinama sati naleta u punom operativnom okruženju, sa pristupom sopstvenim procedurama, taktikama i internim znanjima koje se ne dijele strancima. Nije realno očekivati…

18. Jan 2026.Pogledaj

Iskon na: Čiji su Rafali bolji i kako je hrvatski ministar odbrane Anušić indirektno isprozivao marketing službu Dasoa

Incident s Rafaleom pokazuje da problem očigledno nije ograničen samo na kvalitet aviona ili pilota. Kada se lovac vrti iznad Zagreba dok se „skuplja hrabrost“ za sletanje, jasno je da nešto u lancu ne funkcioniše kako treba. A taj lanac ne čine samo pilot i letelica, već i mehaničari, inženjeri, tehnička kontrola i komandni nivo…

18. Jan 2026.Pogledaj