Izložba „Sputnjik 60“ posvećena šezdesetogodišnjici lansiranja prvog veštačkog satelita u svemir otvorena je juče u Muzeju vazduhoplovstva Beograd.
Otvaranju postavke prisustvovali su predstavnici ruske kompanije ROSKOSMOS kao organizatori izložbe, ambasador Rusije Aleksandar Čepurin, kosmonaut Aleksandar Jurjevič Kaleri, kao i domaćini postavke predstavnici Muzeja vazduhoplovstva i Ruskog doma.
Tim povodom prisutnima se obratio predstavnik kompanije ROSKOSMOS Mihail Fedejev i objasnio da je ruska reč „Sputnjik“, koja znači „pratilac“, njegovim poletanjem ušla u sve svetske jezike:
– Prvi veštački satelit Sputnjik poleteo je 4. oktobra 1957. godine sa kosmodroma Kapustin Jar. Na 315. sekundi leta Sputnjik se odvojio od svog pratioca, od biti, i dao je signal „bip-bip“ koji je čula celokupna planeta. Taj Sputnjik je postao prvi veštački objekat u zemljinoj orbiti i time objavio početak kosmičke ere u istoriji čovečanstva. –

Ova izložba organizuje se prvi put u Beogradu, ali ne i u svetu. Prema rečima predstavnika Ruskog doma, postavka je prethodno bila otvorena u Azerbejdžanu i u Bugarskoj, a u planu je da nastavi svoj „put oko sveta kao što je to pre 60 godina učinio Sputnjik“.

Kako je za Tango Six rekao kosmonaut Aleksandar Jurjevič Kaleri, jedna od najvažnijih posledica razvoja i prodora u svemir jeste da kosmonauti iz raznih zemalja mogu zajedno da istražuju i pomažu jedni druge:
– Ranije je bila kosmička trka između velikih sila ko će pre i ko će brže da uradi. To se u međuvremenu promenilo i danas kosmičke sile sarađuju međusobno, bar što se tiče upravljanja kosmonautike. Zajedničkom saradnjom više zemalja postiže se bolji rezultat, jer se spajaju različita inženjerska iskustva i prakse. Najvažnije je da se to iskustvo prikuplja, da se analizira i pretvara u nova dostignuća. –

Prema njegovim rečima, tokom prethodnih 60 godina pređen je dugačak put usložnjavanja svemirskih aparata, a broj ljudi koji se bave izučavanjem kosmosa znatno je veći:
– Ranije su to bile samo državne kompanije i uzak krug stručnjaka koji se time bavio, a sada se time bave i privatne kompanije i studenti, a uskoro će i đaci moći da učestvuju u određenom stepenu u izradi aparata potrebnih za istraživanje svemira. Razvojem tehnologije pojavile su se i nove mogućnosti. Naravno, to je dosta poboljšalo iskustva kosmonauta i ispoljava se u različitim oblastima delatnosti.
Jedna od najvećih razlika je to što je šezdesetih godina spajanje satelita u svemiru bilo skoro kao trik iz cirkusa i trebalo ga je izvesti na neverovatan način. Danas to predstavlja najobičniju operaciju koju može bilo koji osnovno obučeni stručnjak da izvrši. Takođe, sve što se istražuje, razvija i isprobava za upotrebu u svemiru, kasnije se koristi i na zemlji. Na primer, bežična veza prvi put je upotrebljena za kontakte sa svemirskom stanicom i kosmonautima, a posle je to počelo da se koristi i na zemlji. –

Sputnjik zaista jeste otvorio put čovečanstvu u kosmos, zaključuje Kaleri i dodaje da je od tog dana do danas preko 500 kosmonauta boravilo u svemiru. On nam je objasnio i da vreme u kosmosu teče identično kao i na zemlji:
– Vreme u kosmosu i dole na zemlji ne teče toliko drugačije, može se reći da je čak i isto. Ukoliko je recimo u toku radna nedelja na zemlji, a navikao sam nedeljom popodne da odmorim i prilegnem, isto tako ću se osećati i gore u kosmosu u svemirskoj stanici. Navike koje se steknu na zemlji traju i u svemiru. –

Priliku da se prisutnima obrati imao je i direktor Muzeja vazduhoplovstva Čedo Milivojević koji je rekao da Muzej kao i Sputnjik ove godine obeležava 60 godina postojanja i rada. On je tada istakao i buduće planove rada te ustanove:
– Prema planu Vlade Republike Srbije od januara meseca 2018. godine Muzej postaje ustanova kulture u okviru Ministarstva odbrane, koje je jedno od vodećih osnivača Muzeja. Posle decenijskog lutanja Muzej će stati pod okrilje države čime će njegovo statusno pitanje biti konačno rešeno. Time otvaramo novu stranicu istorije sa sigurnom budućnošću koja obećava prosperitet. –
U toku današnjeg dana nastaviće se dvodnevni program gde će predavanje održati kosmonaut Kaleri, nakon čega će biti emitovan film „Gagarin – prvi u kosmosu“. Program počinje u 12 časova u prostorijama Muzeja.
Postavka će biti otvorena do 2. novembra ove godine.
Djape
Svi panoi su na ruskom jeziku?! Jel to ruski postao zvanični jezik u Srbiji?