[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Beograd ponovo odskočio – 2.dio

U prvom dijelu ovog članka obradio sam avio-kompanije, a u ovom dijelu ću obraditi kakva će biti sezona za zračne luke.

Ustanovili smo da će ove godine Air Serbia vrtoglavo odskočiti sa čak 9 novih linija i 27 dodatnih tjednih letova. Montenegro će također povećati broj letova za 6 tjedno, dok Crotia stagnira sa 2 tjedna leta manje nego prošle godine. Adria će imati ogroman pad broja linija od čak 10 linija manje i 26 tjednih letova manje nego prošle godine. Wizz Air se nakon godine dana stagnacije, rezultirane prebacivanjem kapaciteta na bečku bazu, ponovo vraća u punoj ekspanziji. Ryanair zatvara zadarsku bazu, ali povećava broj linija u Zadru za čak 8. Siver Air ima jednu liniju i jedan let manje nego prošle godine, dok Trade Air ima isti broj linija i frekvencija.

Pretprošla sezona je donijela 100 novih linija, prošla 140 novih linija u regiji, među kojima su bili i novi interkontinentalni letovi. I ove godine čeka nas velik broj novih linija niza prijevoznika, te vrlo uzbudljivih najava, no ipak ove godine neznatno manje novih linija nego 2017, te bitno manje nego prošle godine, njih tek 97. Definitivno broj jedan među njima je pokretanje linije Philadelphia-Dubrovnik najvećeg svjetskog prijevoznika American Airlinesa.

Prošle godine najviše novih linija imali su Pula i Dubrovnik, no ove godine daleko najviše novih linija ima Zadar (16) potom Beograd (13), pa Dubrovnik (11).

Najviše novih linija ove godine ima Ryanair grupa (Ryanair i Laudamotion), potom Wizz Air, pa Air Serbia.

Među hubovima regije odskočio je Beograd

Beogradski aerodrom će ove godine imati ogromno povećanje. Čak 13 novih linija, od čega je 9 Air Serbie, a 4 ostalih prijevoznika. Ovo je bitno više nego prošle godine kada je Beograd imao 6 novih linija. No, istovremeno Eurowings ukida liniju za Stuttgart i potpuno se povlači iz Beograda. Vrlo čudno, uzmemo li u obzir da kompanija leti na čak 12 od 20 aerodroma koji imaju redovne linije i uvjete da prime Eurowings (ne leti samo na BWK, INI, BEG, TZL, BNX, TGD, SKP i LJU, dok uvjeta ili prometa nemaju MBX, LSZ i POW), te da je ovaj Lufthansin LCC pokrenuo 4 nove linije ove godine u regiji. Velik udarac na Beograd je bilo ukidanje jedine strane prekooceanske linije, Hainana za Peking preko Praga, te čak sedam tjedna leta za Iran, koji su u dobrom dijelu ljeta bili čak sa širkotrupcima, što je akumuliralo nekoliko desetaka tisuća putnika. No, u konačnici Beograd ima istinski fascinantno povećanje broja letova od čak 62 tjednih letova više nego prošle godine.

Zračna luka Zagreb je prošle godine imala 7 novih linija, no ove godine nema ni jedne jedine nove linije, dočim bitno zaostaje za regijom, a posebno glavnom konkurencijom Beogradom. Uz to Norwegian je ukinuo let za Stockholm, što je dobra vijest za Croatijinu identičnu liniju, no ne i za Zagreb kao destinaciju. Još jedna LCC linija manje na i ovako skromnom broju tih linija. Norwegian ozbiljno reže flotu (prodaje nekoliko desetaka aviona), zatvara baze i linije, a sve sa ciljem da preživi lošu financijsku situaciju, u regiji je otvorio tri nove linije, no ukinuo četiri (uz Zagreb za Pulu iz Stavangera i Trontheima, te za Rijeku iz Osla), te je jasno da kompanija vrlo pažljivo motri gdje da maksimalno iskoristi svoje preostale kapacitete. Ipak Norwegian u regiji leti na 40 linija, povećao je i frekvencije na nekim postojećim linijama, što dokazuje da ova zagrebačka nije bila dovoljno isplativa po kompaniju. Ipak MZL Zagreb očekuje povećanje od 3% operacija i 5% putnika. Isto temelji na povećanom broju frekvencija postojećih linija, te povećanju kapaciteta (uvođenje većeg aviona). Veće avione na postojećim linijama uvest će Iberia, Vueling, LOT, Qatar, Eurowings i Lufthansa. ZL Zagreb će imati 12 dodatnih tjednih letova ove godine i to Air Transat (Toronto, Canada, 4. tjedni let), Aegean (4. tjedni let za Atenu, Grčka), Croatia Airlines (3. tjedni let za Dublin, koji postaje cjelogodišnja linija), Korean (3 tjedna leta za Seoul prvih 8 mjeseci, pošto je prošle godine krenuo u rujnu), Iberia (2 tjedna leta za Madrid u prva 4 mjeseca, pošto je linija postala cjelogodišnja, veći broj letova u dijelu sezone), LOT (2 dodatna leta, tj. 14 tjednih letova za Varšavu od 1.4.), Vueling (dodatni let za Barcelonu), Silver (dodatni let za Lošinj). Uz to Croatia Airlines će započeti sezonske letove na 10 linija skoro mjesec dana ranije, pošto je kompanija bitno prije iznajmila oba CRJ-1000 od Air Nostruma, kako bi se zadovoljila potražnja za Uskrs i školske praznike koji su ove godine od 18.4. (prvi sezonski letovi kreću već 9.4.). Croatia će jedan od dva CRJ-1000 ostaviti u najmu i tijekom cijele zime kako bi povećala broj frekvencija na nekim linijama, te neke sezonske pretvorila u cjelogodišnje radi predsjedanja Hrvatske u Europskoj uniji, od 1.1. do 30.6. 2020.

Ljubljana ima dvije nove linije (Aeroflot za Moskvu i British Airways za London Heathrow), ali je Adria istovremeno ukinula 9 linija, što znači da Ljubljana ove godine ima čak 7 linija manje nego prošle godine. Istovremeno strane kompanije su povećale broj letova za 10 letova tjedno (Aeroflot 7, British 2 i Air France jedan novi tjedni let), što je na 5 novih letova od zime (easyJet 3 i Transavia 2) ukupno 15 novih tjednih letova, no kako je Adria smanjila broj letova za 27 tjedno, Ljubljana će ove godine imati 12 tjednih letova manje nego prošle godine. Aeroflot, HOP! i LOT su povećali kapacitete uvođenjem većeg aviona. Iskreno sva povećanja Ljubljanskih letova u prošlih par godina su vrlo skromna i Fraport ne radi dobar posao. Izuzev ogromnih oscilacija Adrie, Fraport je u Ljubljani u zadnjih tri godine (od ljeta 2017.) uspio otvoriti tek 4 nove linije: Transavia za Amsterdam (ljeto 2017), easyJet za Berlin Tegel (ljeto 2018), Aeroflot za Moskvu (zima 2018), te British za London Heathrow (ljeto 2019),  Stoga ne treba čuditi da je Slovenija morala posegnuti za subvencioniranjima. Osim što Slovenija već subvencionira letove Adrie za Brussels, Slovenska turistička zajednica je odlučila uložiti 150.000 EUR za svaku novu liniju, te 90.000 za povećanje frekvencija na svakoj postojećoj liniji. Ove subvencije su planirane za letove prema Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu, Belgiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Ukrajini, Rusiji, Izraelu, Bahrainu, Kuvajtu, Omanu, Qataru, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Japanu i SAD-u.

Beograd će ove godine imati šest puta više povećanja broja letova nego Zagreb, dok Ljubljana u konačnici ima čak 12 tjednih letova manje nego prošle godine.

I dok je prošle godine Zagreb imao više novih linija od Beograda, ove godine zagrebačka stagnacija i ogromna beogradska ekspanzija napravit će još veći gap između dva najveća aerodroma.

Ukupno je od ljeta 2017. do ljeta 2019. Beograd povećao broj linija za 16, Zagreb za 12, a Ljubljana tek jednu liniju.

Zagreb dominira samo u broju long-haul linija (prema Eurocontrolu long-haul linije su sve one koje su duže od 4.000 km), gdje je istinski ispred svih aerodroma regije, a ima bitno više long-haul letova nego svi ostali aerodromi regije zajedno.

Ostali kontinentalni aerodromi u regiji

U dvije godine najviše novih linija imala je Podgorica, njih 14, slijedi Priština (11), pa Skopje (8). Najmanje novih linija imali su Osijek i Maribor, samo po jednu.

Priština je bitno napredovala u posljednje dvije godine, iako ove godine ima manje novih linija nego prošle. No, Prištini će ozbiljno naštetiti bankrot Germanie koja je imala brojne linije u Prištini i najveći udio u broju putnika. Nešto od tih letova nastavila je letjeti mala grčka charter kompanija, no ipak će isto bitno utjecati na broj putnika. Ovo je već drugi puta da prištinske najveće kompanije bankrotiraju, obzirom da je LCC Belle Air bankrotirala 2013, od čega se Priština jedva oporavila, a broj putnika je te godine pao za čak 13,7%, dočim je Prištini trebalo čak tri godine da preraste brojku iz 2013.

Skopje ove godine ima dvije nove linije više nego što je bilo novih linija 2018., zahvaljujući novom ugovoru makedonske vlade i Wizz Aira, koji je otvorio čak četiri nove linije. Ipak u dvije godine aerodrom ima zavidnih 8 novih linija, manje nego Priština, no kako se Priština tek treba suočiti sa bankrotom Germanie, za očekivati je da Skopje ove godine po prvi puta preskoči Prištinu po broju putnika.

Nakon što je prošle godine Podgorica imala strašan skok u broju novih linija, od čak 11, nije bilo za očekivati da će ove godine tako što moći ponoviti. Sve tri nove linije Podgorica može zahvaliti Ryanair grupi, što znači da će isto akumulirati velik broj novih putnika. No, kako je nova ukrajinska kompanija SkyUp najavila da će otvoriti nekoliko linija u regiji (iz Kijeva za Split, Pulu i Brač), no najviše letova za Podgoricu i to iz čak 4 ukrajinska aerodroma: Kijev, Lavov, Kharkov i Zaporizhia, broj novih linija za Podgoricu mogao bi se tijekom ljeta još osjetno povećati. Ova kompanija planira imati ukupno 8 tjednih letova za Podgoricu. Ipak konkretne najave još uvijek nema.

Sarajevo ima skoro isti broj novih linija kao i prošle godine. Aegean je, nakon što je naglo osvojio sve najveće aerodrome regije, konačno odlučio pokrenuti letove i za Sarajevo, te time leti za sve najveće aerodrome, izuzev Ljubljane i Prištine. Još uvijek nema najave letova FlyBosnie, koja već ima baziran jedan A319 u Sarajevu i najavila je baziranje još tri A319, te pokretanje brojnih letova prema najvećim aerodromima Zapadne Europe i Bliskog Istoka. Ipak krajem ožujka (maja) još nema nikakvih najava konkretnih linija i početka operacija, pa sam sve skeptičniji prema ovom projektu.

Tuzla je jedini aerodrom na kojem je Wizz Air smanjio broj letova, pa i sam aerodrom bilježi značajan pad broja putnika posljednjih mjeseci. Kako ni jedna druga kompanija ne leti za Tuzlu, ova situacija nikako nije dobra, a aerodrom je osjetio ono što sam nekoliko puta javno naglasio, pa čak i na prvom SEAS-u direktoru tuzlanskog aerodroma, da ne treba sva jaja stavljati u jednu košaru, tj. da je vrlo opasno imati samo jednog prijevoznika na aerodromu.

Nišu u posljednjim mjesecima pada broj putnika, Wizz Air je tijekom zime imao jednu liniju manje (Malmo), koju upravo ponovo otvara (17.4.), a Ryanair je otkazao jednu od pet svojih linija (Weeze 31.3). U konačnici aerodrom je cijelu zimu imao liniju manje, a tako će biti i od travnja (aprila), u usporedbi sa prošlom godinom. No, Srpska vlada je najavila da će u idućih šest godina (do 2025.) utrošiti pet milijuna EUR na čak 12 linija koje će subvencionirati iz Niša i to za Baden Baden, Bolognu, Budimpeštu, Frankfurt Hahn, Friedrichshafen, Gothenburg, Hannover, Ljubljanu, Nuremberg, Rim, Salzburg i Tivat. Iz odabira linija jasno je vidljivo da su iste već unaprijed dogovorene sa Ryanairom, Wizz Airom, a vjerojatno i sa Adriom, dok je Tivat moguće da će operirati Montenegro ili Air Serbia. Neke od ovih linija zapravo su želja kompanija, a nikako ne mogu biti potreba Srbije i kao takve se ne mogu opravdati. Primjerice ako Srbija treba letove iz Niša za Frankfurt onda to nikako nije mogao biti majušni i nebitan Hahn, nego Fraportov Frankfurt (FRA), uz mogućnost da se na natječaj javi i Lufthansa što bi za Niš bilo daleko bolje nego Ryanair. O tome da su letovi za Baden Baden, Bolognu, Budimpeštu, Friedrichshafern, Nuremberg i Salzburg bitniji za Niš od npr. Municha, Pariza, Istanbula, Moskve, Amsterdama, Atene ili pak Londona, stvarno ne treba govoriti. No, o tome u posebnom članku. U svakom slučaju najavljeno je da bi ti subvencionirani letovi krenuli od srpnja (jula) ove godine.

Zračna luka Osijek nema novih najava, iako je Wizz povećao broj svojih frekvencija na tri, a Eurowings je ranije krenuo sa letovima čak 40 dana, te postoji velika šansa da bar jednu sezonsku liniju produži na cjelogodišnju. Ipak, upitno je hoće li i ovaj broj linija ostati do kraja godine. Naime, Wizz Air od 14.6. više ne prodaje karte na jedinoj liniji za Basel/Mulhouse. Desi li se ukidanje ove cjelogodišnje linije, i ovako skroman broj putnika (67.235) mogao bi još bitno pasti, bez obzira na optimistične najave uprave.

Banja Luka je odlučila odriješiti kasu, pa će ove godine imati čak 5 linija više nego prošle (2). Osim nove Avioletove sezonske charter linije za Atenu (uz postojeću za Antalyu), aerodrom će imati 4 linije Ryanaira sa ukupno 8 tjednih letova. Samim time u ljetnom redu letenja aerodrom će sada imati 15 tjednih letova tri kompanije, dok će zimi imati 10 tjednih letova dvije kompanije. Obzirom da je Ryanairov modus operandi 5 inicijalnih linija na svakom novom aerodromu, za očekivati je još jedna linija u dogledno vrijeme, vrlo vjerojatno do kraja godine. Istim je za očekivati oko 160 tisuća putnika u ovoj godini.

Maribor je doživio potpuni fijasko tzv. kineskih investitora, i vrtoglava krajnje nerealna obećanja spala su na brzi bankrot kako VLM-a (SHS-a), tako i operatera aerodroma. Aerodrom gotovo nema prometa, nema redovnih linija, a nova aerodromska zgrada zjapi prazna. Isto je bilo jasno vidljivo, a u nekoliko članaka sam ovaj scenarij predvidio, te argumentirao činjenicama. Nažalost, nitko od političara koji su odlučivali to nisu htjeli čuti, a jedan aerodrom sa dobrim potencijalima sada ne samo da je izgubio dvije godine, nego se sam ustroj aerodroma potpuno raspao, a aerodrom doslovce nema tko voditi.

Turističke zračne luke

Iako neke od destinacija u kontinentalnom dijelu regije imaju više turista od nekih destinacija uz obalu (npr. Zagreb je prvi po broju turista u regiji, jači čak i od Dubrovnika), ipak u ovu kategoriju je logično uvrstiti obalne aerodrome, te Mostar i Ohrid.

Iz grafikona je jasno vidljivo da sve zračne luke imaju manje novih linija ove godine nego prošle, osim Zadra i Ohrida. Najviše novih linija ove godine ima Zadar (16), Dubrovnik (11), te Split (9).

Split je definitivno perjanica jadranskih aerodroma koja ne samo da se približila Zagrebu, već ima i više putnika u srpnju (julu) od samog Beograda, dostignuvši skoro 700.000 putnika u jednom mjesecu. Godinama Split grabi naprijed, te ima rekordna povećanja broja putnika u regiji. No, posljednjih godina broj novih putnika, te novih linija opada. Tako je 2018. Split imao 14 novih linija, a ove godine „samo“ 9. Ovo je još uvijek u vrhu regije, tj. Split je četvrti najbolji aerodrom po broju novih linija u regiji (nakon Zadra, Beograda i Dubrovnika). Kako Zagreb nema najava novih linija, za očekivati je ove godine još brže približavanje Zagrebu. Bez obzirom na predsjedanje Europskom unijom i planirano povećanje putnika iduće zime, ukoliko Zagreb hitno ne napravi ozbiljan zaokret, te privuče toliko potrebne LCC, Split bi mogao preskočiti Zagreb već 2021, a sigurno 2022. godine. Splitski management procjenjuje da će u 2019. broj putnika porasti 5-10%. Samo u prva dva mjeseca ove godine broj putnika iz Splita je porastao skoro 11% u usporedbi sa prošlom godinom. Akumuliranju novih putnika svakako će pridonijeti prvenstveno brojne nove linije velikih LCC (po jedna linija Ryanaira, Laudamotiona, Eurowingsa i Voloteje), a ponajviše Ryanair koji je konačno došao u Split i to sa linijom prema supertraženom Dublinu. Split je dobio i ogroman kvalitativni skok sa Air Franceovom linijom prema Parisu, koja je još jedna u nizu linija koje povećavaju konektiranost i konkurentnost. Vrlo bitno za splitsku ekspanziju. Split je i jedni aerodrom u regiji koji će imati letove prema elitnoj zračnoj luci London City, koja opslužuje prvenstveno poslovnjake, a British koji će operirati liniju tamo ima velik broj potencijalnih konekcija. Konačno za očekivati je da će neke od postojećih novih linija postati i cjelogodišnje, što je Laudamotion već najavio tek par tjedna po pokretanju linija za Stuttgart. Air France i Ryanair bi tu bili vrlo realni za cjelogodišnje operiranje, a što je više nego važno za splitsku ogromnu sezonalnost. Novi teminal, koji će povećati postojeće kapacitete za 3,5 milijuna putnika i otvara se za u lipnju (junu), svakako će potaknuti dodatno povećanje broja putnika, kako kroz mogućnost otvaranja novih linija, tako i kroz generalnu avijaciju koja je u ljetnim mjesecima imala ozbiljnih ograničenja u prometovanju, a što je motiviralo ovu elitnu klijentelu na veće korištenje Zadra, Dubrovnika i Brača tijekom udarnih ljetnih mjeseci.

Dubrovnik ove godine ima 6 novih linija manje nego prošle godine, no još uvijek je ta brojka ogromnih 11 novih linija, treći porast po broju linija u regiji. I ovdje su veliki LCC brojni sa novim linijama (po jedna nova linija Ryanaira, easyJeta, te dvije Voloteje), što će akumulirati velik broj novih putnika. No, Dubrovnik je privukao i drugu liniju LOT-a (Krakow) i Aer Lingusa (Cork). Ipak daleko najveći iskorak u regiji u ovoj godini je linija najvećeg zrakoplovnog prijevoznika na svijetu Americana, koji sa tri tjedna leta kreće letjeti 7.6. prema Philadephiji u SAD-u (do 27.9.), o čemu sam pisao prije pola godine. Ogroman iskorak, kako zbog američkih turista, ali i konektiranost Dubrovnika preko Americanovog glavnog huba za Europu, gdje će dubrovački putnici imati mogućnost transfera na neku od 147 linija Americana i regionalnih partnera. U prva dva mjeseca godine Dubrovnik je imao povećanje od skoro 30%.

Tivat u ovoj godini ima tek neznatno manje novih linija nego prošle godine (jednu manje). No, dvije od ovih linija su Lufthansine linije za njene mega-hubove u Frankfurtu i Munichu. Velik broj putnika Tivat će akumulirati i na Norwegianovoj drugoj otvorenoj liniji za Helsinki. Crnogorska nacionalna kompanija, Montenegro Airlines, ove godine ima dva leta više nego prošle godine, uz isti broj linija, pošto je otvorio liniju za Hannover, ali ukinuo onu za Copenhagen.

Nakon rekordnih brojeva novih linija, koje su Pulu uzdigle na broj jedan povećanja u regiji, ove godine Pula ima skromnije povećanje, od 7 linija, čak 10 manje nego prošle godine. No, i niz kompanija je odustao od letenja za Pulu. Ipak aerodrom očekuje da će imati preko 750.000 putnika u 2019. Dvije nove linije easyJeta, te po jedna Voloteje i Laudamotiona svakako će akumulirati velik broj putnika. Pula ima više nego skroman broj letova zimi, 10 tjedno (tek 6 letova prema Zagrebu preko Zadra, te po dva leta za Split i za Osijek). Zbog toga aerodrom ima tek 1.000 putnika mjesečno u zimskim mjesecima i na ovom problemu treba ozbiljno poraditi.

Nakon manje ekspanzije prošlih godina, Zadar je ove godine odlučio ponovo odskočiti, te ima daleko najviše novih linija, njih čak 16. Ekspanziju je u prvom redu akumulirao Ryanair koji u prvom tjednu travnja (aprila) otvara čak 8 novih linija, uz jednu novu liniju Laudamotiona (31.3.), dvije linije easyJeta i jednu Transavie. Svih ovih 11 linija su najveći LCC koji će akumulirati ogroman broj novih putnika. Ryanair, iako zatvara ljetnu bazu u Zadru, ovim povećanjima imat će preko 60% udjela u prometu zadarskog aerodroma. Konektiranost svakako povećava linija Iberie za Madrid i Air Serbie za Beograd. Zadar planira u ovoj godini preći 700.000 putnika, te se ponovo približiti Puli koja ga je 2017. prešla u broju putnika, nakon 5 godina dominacije Zadra. Kao i Pula, Zadar ozbiljno treba zimskih letova, kada ih ima samo 12 tjedno (6 prema Zagrebu i 6 prema Puli), te samo 2.000 putnika po mjesecu, manje čak i od Osijeka. Zadar će investirati 75 milijuna EUR u proširenje piste za prihvat širkotrupaca, aprona kako bi mogao opsluživati veći broj aviona odjednom, rulnica, te terminala.

Ohrid je jedan od rijetkih aerodroma koji će ove godine imati više novih linija nego lani, njih čak 8. Osim četiri nove linije Wizz Aira koje su dio novog ugovora o subvencioniranju Makedonske vlade, aerodrom dobiva Edelweissovu (Lufthansa grupa) liniju za Zurich, dvije Eurowingsove linije (Dusseldorf i Stuttgart), a od zime operira i Wizzova linija za Beč. Obzirom da će čak 6 od tih linija biti cjelogodišnje, te da se radi o velikim LCC prijevoznicima, za očekivat je ogroman skok u broju putnika iz Ohrida.

I Rijeka će imati manje novih linija ove godine (5) nego prošle (8). No, ovaj aerodrom izuzetno mnogo radi na konektiranosti, pa će ove godine letove pokrenuti Lufthansa za Munich i Air Serbia za Beograd. Rijeka, za razliku od Pule i Zadra, ima zavidan broj linija zimi. Ove zime Eurowings će letjeti za Dusseldorf, Croatia za Munich, Air Serbia za Beograd, te Trade Air za Osijek, Split i Dubrovnik. Ukupno 10 tjednih letova, 4 kompanije. Već ove godine zimsko povećanje putnika je bilo preko 70%, a Rijeka ima više zimskih putnika i od Pule, te tek neznatno manje od Zadra. Sa najavama novih letova, Rijeka bi ove godine mogla preskočiti 200.000 putnika.

Brač ima najavu tek jedne nove linija, i to nove ukrajinske kompanije SkyUpa za Kijev, no postojeći prijevoznici su smanjili broj linija i letova. Samim time optimistično djeluje najava managementa aerodroma da će promet ostati na razini prošlogodišnjeg. Aerodrom planira dalje proširenje piste i terminala, koje se planira dovršiti do 2021. kada bi na Brač trebali početi slijetati svi uskotrupci, a što će svakako biti poticaj za nove letove.

Mostar je jedna od tek dvije zračne luke koja je u prošloj godini imala smanjenje broja putnika. I dok je druga Portorož, koji je imao tek neznatan broj putnika manje nego 2017, Mostar je pao za čak 14.655 putnika, što je čak 33.9% putnika manje nego godinu dana ranije. Ovo je to čudnije što su u prošloj godini za Mostar krenuli letjeti Eurowings sa dvije linije i Croatia prema Zagrebu. Ipak veliko smanjenje broja charter letova za hodočasnike nije se uspjelo naknaditi ovim novim letovima. Usprkos najavi, Eurowings nije produžio svoje letove tijekom zime, a zagrebačka linija zbog malog broja frekvencija ima vrlo lošu popunjenost. Ove godine Eurowings kreće letjeti bitno ranije, a i povećat će avion sa Q400 na A319 i A320, tj. povećati kapacitete za duplo. Prilično je realno da Eurowings bar dio svojih letova produži na zimu. Samim time za očekivati je da će Mostar povećati broj putnika ove godine. Aerodrom pregovara i sa Ryanairom oko otvaranja letova za Rim, Varšavu i Dublin, što su linije u prvom redu za hodočasnike u mostarsko svetište, no posljednja i za sve brojniju hercegovsku dijasporu u Irskoj. Sve ove tri linije bile bi pun pogodak za Mostar te bi povećale broj putnika za bar 100.000 putnika godišnje.

Portorož, kao ni prošle godine, nema redovnih linija, no aerodrom je ipak uspio akumulirati skoro 25.000 putnika samo na generalnoj avijaciji, brojka bitno veća od Lošinja i Maribora, a na razini Brača, Banja Luke i Mostara. Fascinantno. Ipak, aerodrom je imao neznatan pad broja putnika u prošloj godini. Obzirom na kratku pistu, aerodrom bi trebao poraditi na proširenju iste, te na privlačenju redovnih linija, koje je u prošlosti imao.

Lošinj je u prošloj godini pokrenuo letove češke kompanijice Silver Air, o čemu sam pisao u prvom nastavku ovog teksta. Ove godine kompanija će imati jedan tjedni let manje, te dvije linije manje (ukida Split i Pulu). No, novootvorena Venecija bi svakako trebala biti bitno bolja linija od ukinutih, a kompanija će i duže letjeti nego prošle godine (prije kreće i kasnije završava), te je za očekivati povećanje putnika. Ipak, loš poslovni model ovih letova, o čemu sam pisao u prošlom broju, neće polučiti željeni rezultat, te ostvariti potencijale ovog otočnog aerodromčića.

Bez obzira što je broj novih linija u prošloj godini bio veći nego u ovoj, za očekivati je dalji rast broja putnika u regiji, koji će vrlo vjerojatno preći 10% porasta, sukladno trenutnim najavama. Najveći skok će imati Beograd, dok tek rijetki stagniraju u regiji (Zagreb, Tuzla, Osijek, Mostar, Portorož i Maribor). Sukladno najavama za očekivati je još bitno veći odmak Beograda od Zagreba, te približavanje Splita Zagrebu, a zagrebački management mora ozbiljno poraditi na dovođenju brojnih linija LCC, te baziranju bar jednog velikog LCC, pošto je zagrebački aerodrom na začelju europskih aerodroma po broju LCC linija. Poslovna politika u kojoj je management otvorio velik broj legacy carriera i širokotrupnih linija, po kojima je Zagreb postavio na poziciju broj 1 u regiji, jest bila ispravna, no sada je krajnje vrijeme da se, uz ovu pohvalnu i ispravnu ekspanziju, poradi na hitnom dovođenju LCC u Zagreb. Zagreb za to ima potencijale, tržište, pa čak i infrastrukturu (stari terminal i pripadajući mu apron, koji ima kapacitete za 3 milijuna LCC putnika). Predsjedanje Europskom unijom u prvih pola iduće godine svakako je odličan zamašnjak koji Zagrebu treba nakon ljetne stagnacije. Moji izvori u ZL Zagreb me uvjeravaju da je dolazak LCC u Zagreb vrlo skora budućnost. Iskreno se nadam da je tako, u protivnom Zagreb će dalje gubiti bitku ne samo od Beograda, Venecije, Budimpešte, Beča, Bratislave i Trevisa, koji odvlače velik broj putnika, nego i od Ljubljane, Tuzle, Zadra, Splita, Graza, pa čak i Banja Luke.

Ispred nas je još jedno vrlo zanimljivo ljeto koje će donijeti boljitak zrakoplovstvu regije, te, prema najavama, gotovo svim aerodromima u regiji.