BEG airport status
LYBE 1717:30 Z 120°23KT CAVOK 14/08 Q1013 NOSIG=
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Beograd ponovo odskočio – 2.dio Za očekivati je još bitno veći odmak Beograda od Zagreba / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Beograd ponovo odskočio – 2.dio

U prvom dijelu ovog članka obradio sam avio-kompanije, a u ovom dijelu ću obraditi kakva će biti sezona za zračne luke.

Ustanovili smo da će ove godine Air Serbia vrtoglavo odskočiti sa čak 9 novih linija i 27 dodatnih tjednih letova. Montenegro će također povećati broj letova za 6 tjedno, dok Crotia stagnira sa 2 tjedna leta manje nego prošle godine. Adria će imati ogroman pad broja linija od čak 10 linija manje i 26 tjednih letova manje nego prošle godine. Wizz Air se nakon godine dana stagnacije, rezultirane prebacivanjem kapaciteta na bečku bazu, ponovo vraća u punoj ekspanziji. Ryanair zatvara zadarsku bazu, ali povećava broj linija u Zadru za čak 8. Siver Air ima jednu liniju i jedan let manje nego prošle godine, dok Trade Air ima isti broj linija i frekvencija.

Pretprošla sezona je donijela 100 novih linija, prošla 140 novih linija u regiji, među kojima su bili i novi interkontinentalni letovi. I ove godine čeka nas velik broj novih linija niza prijevoznika, te vrlo uzbudljivih najava, no ipak ove godine neznatno manje novih linija nego 2017, te bitno manje nego prošle godine, njih tek 97. Definitivno broj jedan među njima je pokretanje linije Philadelphia-Dubrovnik najvećeg svjetskog prijevoznika American Airlinesa.

 

 

 

Prošle godine najviše novih linija imali su Pula i Dubrovnik, no ove godine daleko najviše novih linija ima Zadar (16) potom Beograd (13), pa Dubrovnik (11).

Najviše novih linija ove godine ima Ryanair grupa (Ryanair i Laudamotion), potom Wizz Air, pa Air Serbia.

Među hubovima regije odskočio je Beograd

Beogradski aerodrom će ove godine imati ogromno povećanje. Čak 13 novih linija, od čega je 9 Air Serbie, a 4 ostalih prijevoznika. Ovo je bitno više nego prošle godine kada je Beograd imao 6 novih linija. No, istovremeno Eurowings ukida liniju za Stuttgart i potpuno se povlači iz Beograda. Vrlo čudno, uzmemo li u obzir da kompanija leti na čak 12 od 20 aerodroma koji imaju redovne linije i uvjete da prime Eurowings (ne leti samo na BWK, INI, BEG, TZL, BNX, TGD, SKP i LJU, dok uvjeta ili prometa nemaju MBX, LSZ i POW), te da je ovaj Lufthansin LCC pokrenuo 4 nove linije ove godine u regiji. Velik udarac na Beograd je bilo ukidanje jedine strane prekooceanske linije, Hainana za Peking preko Praga, te čak sedam tjedna leta za Iran, koji su u dobrom dijelu ljeta bili čak sa širkotrupcima, što je akumuliralo nekoliko desetaka tisuća putnika. No, u konačnici Beograd ima istinski fascinantno povećanje broja letova od čak 62 tjednih letova više nego prošle godine.

Zračna luka Zagreb je prošle godine imala 7 novih linija, no ove godine nema ni jedne jedine nove linije, dočim bitno zaostaje za regijom, a posebno glavnom konkurencijom Beogradom. Uz to Norwegian je ukinuo let za Stockholm, što je dobra vijest za Croatijinu identičnu liniju, no ne i za Zagreb kao destinaciju. Još jedna LCC linija manje na i ovako skromnom broju tih linija. Norwegian ozbiljno reže flotu (prodaje nekoliko desetaka aviona), zatvara baze i linije, a sve sa ciljem da preživi lošu financijsku situaciju, u regiji je otvorio tri nove linije, no ukinuo četiri (uz Zagreb za Pulu iz Stavangera i Trontheima, te za Rijeku iz Osla), te je jasno da kompanija vrlo pažljivo motri gdje da maksimalno iskoristi svoje preostale kapacitete. Ipak Norwegian u regiji leti na 40 linija, povećao je i frekvencije na nekim postojećim linijama, što dokazuje da ova zagrebačka nije bila dovoljno isplativa po kompaniju. Ipak MZL Zagreb očekuje povećanje od 3% operacija i 5% putnika. Isto temelji na povećanom broju frekvencija postojećih linija, te povećanju kapaciteta (uvođenje većeg aviona). Veće avione na postojećim linijama uvest će Iberia, Vueling, LOT, Qatar, Eurowings i Lufthansa. ZL Zagreb će imati 12 dodatnih tjednih letova ove godine i to Air Transat (Toronto, Canada, 4. tjedni let), Aegean (4. tjedni let za Atenu, Grčka), Croatia Airlines (3. tjedni let za Dublin, koji postaje cjelogodišnja linija), Korean (3 tjedna leta za Seoul prvih 8 mjeseci, pošto je prošle godine krenuo u rujnu), Iberia (2 tjedna leta za Madrid u prva 4 mjeseca, pošto je linija postala cjelogodišnja, veći broj letova u dijelu sezone), LOT (2 dodatna leta, tj. 14 tjednih letova za Varšavu od 1.4.), Vueling (dodatni let za Barcelonu), Silver (dodatni let za Lošinj). Uz to Croatia Airlines će započeti sezonske letove na 10 linija skoro mjesec dana ranije, pošto je kompanija bitno prije iznajmila oba CRJ-1000 od Air Nostruma, kako bi se zadovoljila potražnja za Uskrs i školske praznike koji su ove godine od 18.4. (prvi sezonski letovi kreću već 9.4.). Croatia će jedan od dva CRJ-1000 ostaviti u najmu i tijekom cijele zime kako bi povećala broj frekvencija na nekim linijama, te neke sezonske pretvorila u cjelogodišnje radi predsjedanja Hrvatske u Europskoj uniji, od 1.1. do 30.6. 2020.

Ljubljana ima dvije nove linije (Aeroflot za Moskvu i British Airways za London Heathrow), ali je Adria istovremeno ukinula 9 linija, što znači da Ljubljana ove godine ima čak 7 linija manje nego prošle godine. Istovremeno strane kompanije su povećale broj letova za 10 letova tjedno (Aeroflot 7, British 2 i Air France jedan novi tjedni let), što je na 5 novih letova od zime (easyJet 3 i Transavia 2) ukupno 15 novih tjednih letova, no kako je Adria smanjila broj letova za 27 tjedno, Ljubljana će ove godine imati 12 tjednih letova manje nego prošle godine. Aeroflot, HOP! i LOT su povećali kapacitete uvođenjem većeg aviona. Iskreno sva povećanja Ljubljanskih letova u prošlih par godina su vrlo skromna i Fraport ne radi dobar posao. Izuzev ogromnih oscilacija Adrie, Fraport je u Ljubljani u zadnjih tri godine (od ljeta 2017.) uspio otvoriti tek 4 nove linije: Transavia za Amsterdam (ljeto 2017), easyJet za Berlin Tegel (ljeto 2018), Aeroflot za Moskvu (zima 2018), te British za London Heathrow (ljeto 2019),  Stoga ne treba čuditi da je Slovenija morala posegnuti za subvencioniranjima. Osim što Slovenija već subvencionira letove Adrie za Brussels, Slovenska turistička zajednica je odlučila uložiti 150.000 EUR za svaku novu liniju, te 90.000 za povećanje frekvencija na svakoj postojećoj liniji. Ove subvencije su planirane za letove prema Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu, Belgiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Ukrajini, Rusiji, Izraelu, Bahrainu, Kuvajtu, Omanu, Qataru, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Japanu i SAD-u.

Beograd će ove godine imati šest puta više povećanja broja letova nego Zagreb, dok Ljubljana u konačnici ima čak 12 tjednih letova manje nego prošle godine.

I dok je prošle godine Zagreb imao više novih linija od Beograda, ove godine zagrebačka stagnacija i ogromna beogradska ekspanzija napravit će još veći gap između dva najveća aerodroma.

Ukupno je od ljeta 2017. do ljeta 2019. Beograd povećao broj linija za 16, Zagreb za 12, a Ljubljana tek jednu liniju.

Zagreb dominira samo u broju long-haul linija (prema Eurocontrolu long-haul linije su sve one koje su duže od 4.000 km), gdje je istinski ispred svih aerodroma regije, a ima bitno više long-haul letova nego svi ostali aerodromi regije zajedno.

Ostali kontinentalni aerodromi u regiji

U dvije godine najviše novih linija imala je Podgorica, njih 14, slijedi Priština (11), pa Skopje (8). Najmanje novih linija imali su Osijek i Maribor, samo po jednu.

Priština je bitno napredovala u posljednje dvije godine, iako ove godine ima manje novih linija nego prošle. No, Prištini će ozbiljno naštetiti bankrot Germanie koja je imala brojne linije u Prištini i najveći udio u broju putnika. Nešto od tih letova nastavila je letjeti mala grčka charter kompanija, no ipak će isto bitno utjecati na broj putnika. Ovo je već drugi puta da prištinske najveće kompanije bankrotiraju, obzirom da je LCC Belle Air bankrotirala 2013, od čega se Priština jedva oporavila, a broj putnika je te godine pao za čak 13,7%, dočim je Prištini trebalo čak tri godine da preraste brojku iz 2013.

Skopje ove godine ima dvije nove linije više nego što je bilo novih linija 2018., zahvaljujući novom ugovoru makedonske vlade i Wizz Aira, koji je otvorio čak četiri nove linije. Ipak u dvije godine aerodrom ima zavidnih 8 novih linija, manje nego Priština, no kako se Priština tek treba suočiti sa bankrotom Germanie, za očekivati je da Skopje ove godine po prvi puta preskoči Prištinu po broju putnika.

Nakon što je prošle godine Podgorica imala strašan skok u broju novih linija, od čak 11, nije bilo za očekivati da će ove godine tako što moći ponoviti. Sve tri nove linije Podgorica može zahvaliti Ryanair grupi, što znači da će isto akumulirati velik broj novih putnika. No, kako je nova ukrajinska kompanija SkyUp najavila da će otvoriti nekoliko linija u regiji (iz Kijeva za Split, Pulu i Brač), no najviše letova za Podgoricu i to iz čak 4 ukrajinska aerodroma: Kijev, Lavov, Kharkov i Zaporizhia, broj novih linija za Podgoricu mogao bi se tijekom ljeta još osjetno povećati. Ova kompanija planira imati ukupno 8 tjednih letova za Podgoricu. Ipak konkretne najave još uvijek nema.

Sarajevo ima skoro isti broj novih linija kao i prošle godine. Aegean je, nakon što je naglo osvojio sve najveće aerodrome regije, konačno odlučio pokrenuti letove i za Sarajevo, te time leti za sve najveće aerodrome, izuzev Ljubljane i Prištine. Još uvijek nema najave letova FlyBosnie, koja već ima baziran jedan A319 u Sarajevu i najavila je baziranje još tri A319, te pokretanje brojnih letova prema najvećim aerodromima Zapadne Europe i Bliskog Istoka. Ipak krajem ožujka (maja) još nema nikakvih najava konkretnih linija i početka operacija, pa sam sve skeptičniji prema ovom projektu.

Tuzla je jedini aerodrom na kojem je Wizz Air smanjio broj letova, pa i sam aerodrom bilježi značajan pad broja putnika posljednjih mjeseci. Kako ni jedna druga kompanija ne leti za Tuzlu, ova situacija nikako nije dobra, a aerodrom je osjetio ono što sam nekoliko puta javno naglasio, pa čak i na prvom SEAS-u direktoru tuzlanskog aerodroma, da ne treba sva jaja stavljati u jednu košaru, tj. da je vrlo opasno imati samo jednog prijevoznika na aerodromu.

Nišu u posljednjim mjesecima pada broj putnika, Wizz Air je tijekom zime imao jednu liniju manje (Malmo), koju upravo ponovo otvara (17.4.), a Ryanair je otkazao jednu od pet svojih linija (Weeze 31.3). U konačnici aerodrom je cijelu zimu imao liniju manje, a tako će biti i od travnja (aprila), u usporedbi sa prošlom godinom. No, Srpska vlada je najavila da će u idućih šest godina (do 2025.) utrošiti pet milijuna EUR na čak 12 linija koje će subvencionirati iz Niša i to za Baden Baden, Bolognu, Budimpeštu, Frankfurt Hahn, Friedrichshafen, Gothenburg, Hannover, Ljubljanu, Nuremberg, Rim, Salzburg i Tivat. Iz odabira linija jasno je vidljivo da su iste već unaprijed dogovorene sa Ryanairom, Wizz Airom, a vjerojatno i sa Adriom, dok je Tivat moguće da će operirati Montenegro ili Air Serbia. Neke od ovih linija zapravo su želja kompanija, a nikako ne mogu biti potreba Srbije i kao takve se ne mogu opravdati. Primjerice ako Srbija treba letove iz Niša za Frankfurt onda to nikako nije mogao biti majušni i nebitan Hahn, nego Fraportov Frankfurt (FRA), uz mogućnost da se na natječaj javi i Lufthansa što bi za Niš bilo daleko bolje nego Ryanair. O tome da su letovi za Baden Baden, Bolognu, Budimpeštu, Friedrichshafern, Nuremberg i Salzburg bitniji za Niš od npr. Municha, Pariza, Istanbula, Moskve, Amsterdama, Atene ili pak Londona, stvarno ne treba govoriti. No, o tome u posebnom članku. U svakom slučaju najavljeno je da bi ti subvencionirani letovi krenuli od srpnja (jula) ove godine.

Zračna luka Osijek nema novih najava, iako je Wizz povećao broj svojih frekvencija na tri, a Eurowings je ranije krenuo sa letovima čak 40 dana, te postoji velika šansa da bar jednu sezonsku liniju produži na cjelogodišnju. Ipak, upitno je hoće li i ovaj broj linija ostati do kraja godine. Naime, Wizz Air od 14.6. više ne prodaje karte na jedinoj liniji za Basel/Mulhouse. Desi li se ukidanje ove cjelogodišnje linije, i ovako skroman broj putnika (67.235) mogao bi još bitno pasti, bez obzira na optimistične najave uprave.

Banja Luka je odlučila odriješiti kasu, pa će ove godine imati čak 5 linija više nego prošle (2). Osim nove Avioletove sezonske charter linije za Atenu (uz postojeću za Antalyu), aerodrom će imati 4 linije Ryanaira sa ukupno 8 tjednih letova. Samim time u ljetnom redu letenja aerodrom će sada imati 15 tjednih letova tri kompanije, dok će zimi imati 10 tjednih letova dvije kompanije. Obzirom da je Ryanairov modus operandi 5 inicijalnih linija na svakom novom aerodromu, za očekivati je još jedna linija u dogledno vrijeme, vrlo vjerojatno do kraja godine. Istim je za očekivati oko 160 tisuća putnika u ovoj godini.

Maribor je doživio potpuni fijasko tzv. kineskih investitora, i vrtoglava krajnje nerealna obećanja spala su na brzi bankrot kako VLM-a (SHS-a), tako i operatera aerodroma. Aerodrom gotovo nema prometa, nema redovnih linija, a nova aerodromska zgrada zjapi prazna. Isto je bilo jasno vidljivo, a u nekoliko članaka sam ovaj scenarij predvidio, te argumentirao činjenicama. Nažalost, nitko od političara koji su odlučivali to nisu htjeli čuti, a jedan aerodrom sa dobrim potencijalima sada ne samo da je izgubio dvije godine, nego se sam ustroj aerodroma potpuno raspao, a aerodrom doslovce nema tko voditi.

Turističke zračne luke

Iako neke od destinacija u kontinentalnom dijelu regije imaju više turista od nekih destinacija uz obalu (npr. Zagreb je prvi po broju turista u regiji, jači čak i od Dubrovnika), ipak u ovu kategoriju je logično uvrstiti obalne aerodrome, te Mostar i Ohrid.

Iz grafikona je jasno vidljivo da sve zračne luke imaju manje novih linija ove godine nego prošle, osim Zadra i Ohrida. Najviše novih linija ove godine ima Zadar (16), Dubrovnik (11), te Split (9).

Split je definitivno perjanica jadranskih aerodroma koja ne samo da se približila Zagrebu, već ima i više putnika u srpnju (julu) od samog Beograda, dostignuvši skoro 700.000 putnika u jednom mjesecu. Godinama Split grabi naprijed, te ima rekordna povećanja broja putnika u regiji. No, posljednjih godina broj novih putnika, te novih linija opada. Tako je 2018. Split imao 14 novih linija, a ove godine „samo“ 9. Ovo je još uvijek u vrhu regije, tj. Split je četvrti najbolji aerodrom po broju novih linija u regiji (nakon Zadra, Beograda i Dubrovnika). Kako Zagreb nema najava novih linija, za očekivati je ove godine još brže približavanje Zagrebu. Bez obzirom na predsjedanje Europskom unijom i planirano povećanje putnika iduće zime, ukoliko Zagreb hitno ne napravi ozbiljan zaokret, te privuče toliko potrebne LCC, Split bi mogao preskočiti Zagreb već 2021, a sigurno 2022. godine. Splitski management procjenjuje da će u 2019. broj putnika porasti 5-10%. Samo u prva dva mjeseca ove godine broj putnika iz Splita je porastao skoro 11% u usporedbi sa prošlom godinom. Akumuliranju novih putnika svakako će pridonijeti prvenstveno brojne nove linije velikih LCC (po jedna linija Ryanaira, Laudamotiona, Eurowingsa i Voloteje), a ponajviše Ryanair koji je konačno došao u Split i to sa linijom prema supertraženom Dublinu. Split je dobio i ogroman kvalitativni skok sa Air Franceovom linijom prema Parisu, koja je još jedna u nizu linija koje povećavaju konektiranost i konkurentnost. Vrlo bitno za splitsku ekspanziju. Split je i jedni aerodrom u regiji koji će imati letove prema elitnoj zračnoj luci London City, koja opslužuje prvenstveno poslovnjake, a British koji će operirati liniju tamo ima velik broj potencijalnih konekcija. Konačno za očekivati je da će neke od postojećih novih linija postati i cjelogodišnje, što je Laudamotion već najavio tek par tjedna po pokretanju linija za Stuttgart. Air France i Ryanair bi tu bili vrlo realni za cjelogodišnje operiranje, a što je više nego važno za splitsku ogromnu sezonalnost. Novi teminal, koji će povećati postojeće kapacitete za 3,5 milijuna putnika i otvara se za u lipnju (junu), svakako će potaknuti dodatno povećanje broja putnika, kako kroz mogućnost otvaranja novih linija, tako i kroz generalnu avijaciju koja je u ljetnim mjesecima imala ozbiljnih ograničenja u prometovanju, a što je motiviralo ovu elitnu klijentelu na veće korištenje Zadra, Dubrovnika i Brača tijekom udarnih ljetnih mjeseci.

Dubrovnik ove godine ima 6 novih linija manje nego prošle godine, no još uvijek je ta brojka ogromnih 11 novih linija, treći porast po broju linija u regiji. I ovdje su veliki LCC brojni sa novim linijama (po jedna nova linija Ryanaira, easyJeta, te dvije Voloteje), što će akumulirati velik broj novih putnika. No, Dubrovnik je privukao i drugu liniju LOT-a (Krakow) i Aer Lingusa (Cork). Ipak daleko najveći iskorak u regiji u ovoj godini je linija najvećeg zrakoplovnog prijevoznika na svijetu Americana, koji sa tri tjedna leta kreće letjeti 7.6. prema Philadephiji u SAD-u (do 27.9.), o čemu sam pisao prije pola godine. Ogroman iskorak, kako zbog američkih turista, ali i konektiranost Dubrovnika preko Americanovog glavnog huba za Europu, gdje će dubrovački putnici imati mogućnost transfera na neku od 147 linija Americana i regionalnih partnera. U prva dva mjeseca godine Dubrovnik je imao povećanje od skoro 30%.

Tivat u ovoj godini ima tek neznatno manje novih linija nego prošle godine (jednu manje). No, dvije od ovih linija su Lufthansine linije za njene mega-hubove u Frankfurtu i Munichu. Velik broj putnika Tivat će akumulirati i na Norwegianovoj drugoj otvorenoj liniji za Helsinki. Crnogorska nacionalna kompanija, Montenegro Airlines, ove godine ima dva leta više nego prošle godine, uz isti broj linija, pošto je otvorio liniju za Hannover, ali ukinuo onu za Copenhagen.

Nakon rekordnih brojeva novih linija, koje su Pulu uzdigle na broj jedan povećanja u regiji, ove godine Pula ima skromnije povećanje, od 7 linija, čak 10 manje nego prošle godine. No, i niz kompanija je odustao od letenja za Pulu. Ipak aerodrom očekuje da će imati preko 750.000 putnika u 2019. Dvije nove linije easyJeta, te po jedna Voloteje i Laudamotiona svakako će akumulirati velik broj putnika. Pula ima više nego skroman broj letova zimi, 10 tjedno (tek 6 letova prema Zagrebu preko Zadra, te po dva leta za Split i za Osijek). Zbog toga aerodrom ima tek 1.000 putnika mjesečno u zimskim mjesecima i na ovom problemu treba ozbiljno poraditi.

Nakon manje ekspanzije prošlih godina, Zadar je ove godine odlučio ponovo odskočiti, te ima daleko najviše novih linija, njih čak 16. Ekspanziju je u prvom redu akumulirao Ryanair koji u prvom tjednu travnja (aprila) otvara čak 8 novih linija, uz jednu novu liniju Laudamotiona (31.3.), dvije linije easyJeta i jednu Transavie. Svih ovih 11 linija su najveći LCC koji će akumulirati ogroman broj novih putnika. Ryanair, iako zatvara ljetnu bazu u Zadru, ovim povećanjima imat će preko 60% udjela u prometu zadarskog aerodroma. Konektiranost svakako povećava linija Iberie za Madrid i Air Serbie za Beograd. Zadar planira u ovoj godini preći 700.000 putnika, te se ponovo približiti Puli koja ga je 2017. prešla u broju putnika, nakon 5 godina dominacije Zadra. Kao i Pula, Zadar ozbiljno treba zimskih letova, kada ih ima samo 12 tjedno (6 prema Zagrebu i 6 prema Puli), te samo 2.000 putnika po mjesecu, manje čak i od Osijeka. Zadar će investirati 75 milijuna EUR u proširenje piste za prihvat širkotrupaca, aprona kako bi mogao opsluživati veći broj aviona odjednom, rulnica, te terminala.

Ohrid je jedan od rijetkih aerodroma koji će ove godine imati više novih linija nego lani, njih čak 8. Osim četiri nove linije Wizz Aira koje su dio novog ugovora o subvencioniranju Makedonske vlade, aerodrom dobiva Edelweissovu (Lufthansa grupa) liniju za Zurich, dvije Eurowingsove linije (Dusseldorf i Stuttgart), a od zime operira i Wizzova linija za Beč. Obzirom da će čak 6 od tih linija biti cjelogodišnje, te da se radi o velikim LCC prijevoznicima, za očekivat je ogroman skok u broju putnika iz Ohrida.

I Rijeka će imati manje novih linija ove godine (5) nego prošle (8). No, ovaj aerodrom izuzetno mnogo radi na konektiranosti, pa će ove godine letove pokrenuti Lufthansa za Munich i Air Serbia za Beograd. Rijeka, za razliku od Pule i Zadra, ima zavidan broj linija zimi. Ove zime Eurowings će letjeti za Dusseldorf, Croatia za Munich, Air Serbia za Beograd, te Trade Air za Osijek, Split i Dubrovnik. Ukupno 10 tjednih letova, 4 kompanije. Već ove godine zimsko povećanje putnika je bilo preko 70%, a Rijeka ima više zimskih putnika i od Pule, te tek neznatno manje od Zadra. Sa najavama novih letova, Rijeka bi ove godine mogla preskočiti 200.000 putnika.

Brač ima najavu tek jedne nove linija, i to nove ukrajinske kompanije SkyUpa za Kijev, no postojeći prijevoznici su smanjili broj linija i letova. Samim time optimistično djeluje najava managementa aerodroma da će promet ostati na razini prošlogodišnjeg. Aerodrom planira dalje proširenje piste i terminala, koje se planira dovršiti do 2021. kada bi na Brač trebali početi slijetati svi uskotrupci, a što će svakako biti poticaj za nove letove.

Mostar je jedna od tek dvije zračne luke koja je u prošloj godini imala smanjenje broja putnika. I dok je druga Portorož, koji je imao tek neznatan broj putnika manje nego 2017, Mostar je pao za čak 14.655 putnika, što je čak 33.9% putnika manje nego godinu dana ranije. Ovo je to čudnije što su u prošloj godini za Mostar krenuli letjeti Eurowings sa dvije linije i Croatia prema Zagrebu. Ipak veliko smanjenje broja charter letova za hodočasnike nije se uspjelo naknaditi ovim novim letovima. Usprkos najavi, Eurowings nije produžio svoje letove tijekom zime, a zagrebačka linija zbog malog broja frekvencija ima vrlo lošu popunjenost. Ove godine Eurowings kreće letjeti bitno ranije, a i povećat će avion sa Q400 na A319 i A320, tj. povećati kapacitete za duplo. Prilično je realno da Eurowings bar dio svojih letova produži na zimu. Samim time za očekivati je da će Mostar povećati broj putnika ove godine. Aerodrom pregovara i sa Ryanairom oko otvaranja letova za Rim, Varšavu i Dublin, što su linije u prvom redu za hodočasnike u mostarsko svetište, no posljednja i za sve brojniju hercegovsku dijasporu u Irskoj. Sve ove tri linije bile bi pun pogodak za Mostar te bi povećale broj putnika za bar 100.000 putnika godišnje.

Portorož, kao ni prošle godine, nema redovnih linija, no aerodrom je ipak uspio akumulirati skoro 25.000 putnika samo na generalnoj avijaciji, brojka bitno veća od Lošinja i Maribora, a na razini Brača, Banja Luke i Mostara. Fascinantno. Ipak, aerodrom je imao neznatan pad broja putnika u prošloj godini. Obzirom na kratku pistu, aerodrom bi trebao poraditi na proširenju iste, te na privlačenju redovnih linija, koje je u prošlosti imao.

Lošinj je u prošloj godini pokrenuo letove češke kompanijice Silver Air, o čemu sam pisao u prvom nastavku ovog teksta. Ove godine kompanija će imati jedan tjedni let manje, te dvije linije manje (ukida Split i Pulu). No, novootvorena Venecija bi svakako trebala biti bitno bolja linija od ukinutih, a kompanija će i duže letjeti nego prošle godine (prije kreće i kasnije završava), te je za očekivati povećanje putnika. Ipak, loš poslovni model ovih letova, o čemu sam pisao u prošlom broju, neće polučiti željeni rezultat, te ostvariti potencijale ovog otočnog aerodromčića.

Bez obzira što je broj novih linija u prošloj godini bio veći nego u ovoj, za očekivati je dalji rast broja putnika u regiji, koji će vrlo vjerojatno preći 10% porasta, sukladno trenutnim najavama. Najveći skok će imati Beograd, dok tek rijetki stagniraju u regiji (Zagreb, Tuzla, Osijek, Mostar, Portorož i Maribor). Sukladno najavama za očekivati je još bitno veći odmak Beograda od Zagreba, te približavanje Splita Zagrebu, a zagrebački management mora ozbiljno poraditi na dovođenju brojnih linija LCC, te baziranju bar jednog velikog LCC, pošto je zagrebački aerodrom na začelju europskih aerodroma po broju LCC linija. Poslovna politika u kojoj je management otvorio velik broj legacy carriera i širokotrupnih linija, po kojima je Zagreb postavio na poziciju broj 1 u regiji, jest bila ispravna, no sada je krajnje vrijeme da se, uz ovu pohvalnu i ispravnu ekspanziju, poradi na hitnom dovođenju LCC u Zagreb. Zagreb za to ima potencijale, tržište, pa čak i infrastrukturu (stari terminal i pripadajući mu apron, koji ima kapacitete za 3 milijuna LCC putnika). Predsjedanje Europskom unijom u prvih pola iduće godine svakako je odličan zamašnjak koji Zagrebu treba nakon ljetne stagnacije. Moji izvori u ZL Zagreb me uvjeravaju da je dolazak LCC u Zagreb vrlo skora budućnost. Iskreno se nadam da je tako, u protivnom Zagreb će dalje gubiti bitku ne samo od Beograda, Venecije, Budimpešte, Beča, Bratislave i Trevisa, koji odvlače velik broj putnika, nego i od Ljubljane, Tuzle, Zadra, Splita, Graza, pa čak i Banja Luke.

Ispred nas je još jedno vrlo zanimljivo ljeto koje će donijeti boljitak zrakoplovstvu regije, te, prema najavama, gotovo svim aerodromima u regiji.

Komentari

t

u dijagramu je pokazan broj long haul letova tjedno a ne linija pretpostavljam?

Odgovori
A

Da tjednih letova. Svaka boja je jedna linija. To znači da ih Zagreb ima 4, Dubrovnik 2, Beograd i Ljubljana po 1.

D

Mogu govoriti samo za BIH, jer tu zivi i dobro sam upućen u dešavanja. Ove godine Rynair izvjesno dolazi u OMO, BNX pojačava za naredni period. SJJ će privući još nekoliko linija Eurowingsa. Najveći gubitnik će biti Tuzla, koja nije još produžila ugovor sa WZZ za iduće godine. Ne radi se ništa na ateriranju i trećeg baznog aviona. (iako je davno najavljeno), niti dolazi Pegasus ili Fly Dubai, kako je najavljeno. Qatar Airways Cargo neće doći sigurno, kao niti iko drugi od Cargo komitenata. Tako da vrlo izvjesno da lijepi terminal u Tuzli će biti zaključan od iduće zime. Pozdrav

Odgovori
A

Zaključan biti neće, samo će promet biti isti ili manji. Ovo za OMO bi ja malo pričekao. Nije mi jasno zašto su izlazili sa informacijom prije dovršetka pregovora. Do sada je Ryanair uvijek prekidao pregovore ako bi se aerodrom istrčao sa informacijom. Bezpogovorno prekidao pregovore. A čak i da ne preknu pregovore od pregovaranja do prvog leta je jako dugo sa Ryanairom. Jako dugo i jako teško!!!!

Ryanair je za Banja Luku planirao onoliko letova koliko je dobio novaca. Pet linija sa po dva leta cijele godine košta 200.000 EUR. I to je obično minimum koji Ryanair traži. Zato sam i napisao da će vrlo vjerojatno doći još jedna linija do kraja godine, peta. A nakon toga, samo ako je Banja Luka dala više novaca.

Tuzla bi morala dobiti Pegasus sa tri tjedna leta, to ne bi smio biti problem. Kao ni flydubai sa tri leta tjedno. I jednog legacy carriera sa bar tri tjedna leta, sa intencijom da se poveća na 6 tjednih letova. Tu bi najbolja bila Lufthansa Cityline za MUC, pa Austrian za Beč ili Swiss za Zurich, još lošije rješenje bio bi LOT za Varšavu ili Aegean za Atenu, najmanje dobro rješenje bila bi Adria za LJubljanu ili Croatia za Zagreb. Još da utrči još jedan LCC (Ryanair, easyJet, Norwegian, Eurowings). Uz to još jedna charter linija za Antalyu (navodno leti Freebird, ali nisam baš siguran) i jedna za neku grčku destinaciju ili Tunis ljeti. Na sve to generalna avijacija, pokoji poslovnjak, sportski letovi, nešto vojska i policija, možda dovesti neku firmu za školovanje sa par školskih aviončića. I to je aerodromčić ko bombončić. Milijun putnika bez problema. A to bi već moralo napraviti komercijalno profitabilno poslovanje.

P

Tuzla ima problem povezanosti aerodroma sa gradom. Ne postoji direktna linija od autobuske stanice do aerodroma. Prošle sedmice sam letio za Friedrichshafen i morao sam taksijem ići sa autobuske. Iako su radovi na aerodromskoj zgradi u toku i vidi se da će to biti lijep objekat, parking i dolazak na aerodrom izgledaju katastrofalno. Sa piste se još uvijek vidi sva infrastruktura koja je preostala od američke vojske. Put do Dubrava se raspada.
Meni lično sve izgleda kao da se aerodrom bori sam za sebe, bez podrške lokalne zajednice. I pri tome zavise od jedine firme koja leti sa njega.
A potencijala ima – sjeverozapad BiH je „gastarbajterski“ kraj. Preko Zvornika to je i veza sa zapadom Srbije. Wizzairovi letovi su puni.

A

No, to je velika pogreška managementa aerodroma. Autobusna veza prema gradu (ali i mjestima koja gravitiraju aerodromu, pa čak i Sarajevo) je nešto što je jednostvno i jeftino provedivo. Nađeš prijevoznika kojem daš koncesiju, ubireš proviziju na prodane karte i svi sretni i zadovoljni: putnici, prijevoznik, lokalna zajednica, Wizz Air i aerodroma. Isto nije samo povećanje prihoda aerodroma, nego i više putnika koji bi na ovaj način lakše dolazili do aerodroma. Elementarno poslovanje i neletački prihod. Katastrofa!

S

možda sam glup, ali mi nije jasno.
kako je moguće da se plati 200kEUR sa računa aerodormskog preduzeća a da o tome nisu obavešteni akcionari, ili da to nema u poslovnom planu, nedaj Bože u berzanskom prospektu ( kao akcionarsko društvo-obavezno je na takav korak)
a ako je plaćeno iz Ministarstva tj budžeta, gde je onda tender …..
Ubite vi mene, ali mi nije jasno zašto je netransparentno. čemu??? Šta mislićemo da su političari pošteni?
Transparentnim postupkom smo mogli samo dobiti više za manje novca.
Bar jednu liniju tipa Bergamo svaki dan u 7/8 ujutro da možeš pokriti celu Evropu sa konekcijama ( čak i kad su nevezane karte) a o dva leta dnevno tipa jedan ujutro a drugi uveče, da odeš -završiš i vratiš se kući na večeru…
Ali džabe objašnjavati.

A

U Hrvatskoj to plaća Hrvatska turistička zajednica 50%, a ostalih 50% plaćaju županijske, gradske i općinske turističke zajednice, hoteli, hosteli i ostale turističke organizacije. U Zadru npr. to ide preko aerodroma, oni plaćaju prijevoznicima, a novac im vrača turistička zajednica i drugi, no negdje to ide i direktno.

Ja ne vjerujem da u Banja Luci taj posao ide iz aerodroma. Znalo bi se. Vjerojatno i oni imaju neki takav model, preko turističke organizacije, neke direkcije, ministarstva ili tako nekako…

N

Split u minusu za 03/19. Poništio se cijeli siječanj i dio veljače.

Odgovori
A

Da, baš sam se začudio. Ali ono jako. Nije mi jasno kako i zašto.

D

Datum uskrsa? Omiljeni izgovor u turizmu ili stvarni faktor.

A

Uskrs je prošle godine bio 1.4. OK. To znači da su školski praznici počeli 29.3. No, to znači da je bar dio putnika bio u 4. mjesecu. Uz to ljetni red letenja je počeo 6 dana prije, 25.3. (ove godine 31.3.). Ipak, nisam očekivao minus. Konačno Dubrovnik ima povečanje od 21%.

B

Pa 200.000 evrića uopšte ne izgleda veliki iznos. Ako uporedimo koliko CA košta Hrvatsku (Air Serbia, Adria,…) onda je to minoran iznos.
Jel to po liniji ili za paket od 5 komada?

A

Paket od 5 komada sa 2 leta tjedno, tj. 10 letova tjedno je 200.000 EUR. Naravno, negdje više, negdje manje, ali u načelu to je cijena.

V

EasyJet ne leti iz Ljubljane na Berlin-Tegel nego na Berlin-Schönefeld

Odgovori
A

Da, da, istina. Hvala na ispravci.

J

Hvala za analizu Alene, ali jedna stvar mi nije jasna: zašto ste toliko neutralni prema razvoju zrakoplovstva u Hrvatskoj? Jesam li ja u krivu ili su rezultati Hrvatskih zračnih luka, uz izuzetak Splita i Dubrovnika, istinski loši? Ne u zadnjih par godina, nego kroz zadnja tri desetljeća?

Rezultati su naizgled izvrsni, i postoji sveukupni rast na razini države kao i svake godine. Dapače, rast je u zadnih par godina jako snažan i aerodromi poput Splita imaju izvrsnu ponudu destinacija. Ali zar nije očito da u Hrvatskoj ne postoji nikakva turistička strategija niti ikakav dugoročni plan, niti sinergija turističkih aktera, nego se Hrvatskoj turizam jednostavno događa? Čak i Split i Dubrovnik – koliko dugo im je trebalo da napokon obnove infrastrukturu koja bi mogla privući nove prijevoznike? Pa Splitski aerodrom, trenutni, je u izuzetno lošem stanju – recenzije stranih turista po internetu su očajne. U Dubrovniku je na starom terminalu check-in procedura bila potpuno kaotična čitavo ljeto, a Split će po izgradnji novog terminala već u startu izvršavati operacije skoro po stopostotnom kapacitetu. Već u startu! Zar to ne znači da se razvoj u Splitu i Dubrovniku događa *usprkos* svemu što infrastruktura pruža, a ne zahvaljujući istome?

Zagrebački aerodrom ima rezultate koji su više nego sramotni: zjapi poluprazan čitave godine, ljeti ga prestižu silne zračne luke šire regije, a ove godine nije uspio privući niti jednu jedinu liniju. MZLZ citira povećanje kapaciteta, no to je smješno: Qatar leti sa A321 umjesto A320 na oko pola svojih tjednih letova tokom svega tri mjeseca, a djelom petog mjeseca smanjuju i lete sa A319. Iberia je i prošle godine slala A321 povremeno, ove godine opet mješaju A321 i A319. Čitavi šesti mjesec lete i dalje dvaput tjedno, sa A319. Emirates je zimos otišao, a prije odlaska je otkazivao letove. I ovo proljeće ne leti svaki dan. British je smanjio kapacitete pa tako ove godine u ljeto lete većinom sa A319. Zar to sve nije šokantno, s obzirom da Zagreb ima tako malo putnika? Beč koji je više puta veći od Zagreba ima par puta veći postotni rast, a kamoli tek apsolutni rast ove godine. Zar to stanje ne zahtjeva ozbiljnu zabrinutost s obzirom na važnost turizma u ekonomskoj razvoju, koji je Hrvatskoj izuzetno potreban (po BDP rastu zaostajemo za svim državama istog ranga čak i kad rastemo), ali od strane politike i javnosti nema nikakve svijesti o gravitasu ovog problema.

Dakako, primarni problem ovdje je Croatia Airlines koja je ozbiljan kočitelj razvoja zračnog prometa u Hrvatskoj, crpi javne financije i svojim kapacitetima, koliko god oni minimalni bili, blokira povećanje šire ponude linija, a usto donosi minimalne rezultate. Produženje pretsezone za par tjedana je nikakav napredak od strane OU s obzirom na ovogodišnji pad Uskršnjih blagdana. Ili sam možda u krivu?

Aerodrom Osijek je u još daleko goroj situaciji – umjesto da se pozicionira kao low cost alternativa Zagrebu koji je iz nekog razloga odbojan niskobudžetnicima, Osijek se prihvatio pitajboga kakve strategije i uspio izgubiti čak i Wizz Air i to tokom ljeta. Ryanaira nema već dvije godine, makar su letovi za London bili puni. Osobno sam letio sa Stansteda za Osijek u početku sezone, izvan i Hrvatskih i Britanskih praznika, i avion je bio dupkom pun. Svi putnici oko mene su kroz Osijek samo prolazili, i išli ili za Zagreb ili za Zagoje ili Bosnu, a usput smo svi u Slavoniji ostavili novce. Ja sam i prespavao, ostali su ručali, koristili parking i prijevoz. Imate li kakvih saznanja o Osiječkoj strategiji, i je li menadžment svjestan koliki je razmak između Osijeka i sličnih aerodroma koju su u regijama sa takvom ogromnom postotnom emigracijom i takve bliske udaljenosti od skupih aerodroma konkurenata sa kojih ljudi ne lete nego putuju okolo (Zagrepčani lete sa Budimpešte za Irsku i iz Ljubljane za Englesku, iz Trevisa za Iberijski poluotok, iz Marca Pola za Ameriku preko Lisabona)?

I tu nije kraj: Rijeka kao jedan od najvećih Hrvatskih gradova ima stvarno stravično lošu ponudu, čak i usred sezone; pa i pozicioniranje aerodroma kao cargo luke je donijelo neuspijeh u ovogodišnjim rezultatima. Opet nema nikakvog dokaza da postoji ikakva strategija od strane turističke zajednice, ili samog aerodroma. Zar rezultati nisu katastrofa?

Dubrovnik i Split su izuzetak, podaci pokazuju da uprave istinski nešto rade: u Split Eurowings šalje A320 iz raznih destinacija cijele zime ali opet je to za drugi najveći grad puno premalo i velika sezonalnost pokazuje da je zračni promet isključivo nadolazeći, dakle strani turisti dolaze u Hrvatsku i to većinom zato jer im je jeftinija od Španjolske a sigurnija od Sjeverne Afrike. Durbovnik ima loš zimski promet, makar se isti popravlja, ali barem je Americanova linija u ljeto impresivna a i ostatak ljetne ponude dobro stoji. Ali opet je diktiran vanjskom potražnjom i suviše ovisan o stranim dolascima i to iz Velike Britanije. Dakle pletora ponude može nestati iz jedne sezone u drugu ako Britaniska ekonomija potone ili se nešto administrativno promjeni, kao što se deslio Puli prije sedam godina.

Zadar i Pula zimi imaju samo PSO letove, a i ljeti su slabi u usporedbi sa aerodromima okolice. Opet katastrofalna situacija, a nigdje ni glasa o zabrinutosti lokalnih nadležnika. Ryanairova ekspanzija je krenula jako loše, karte se prodaju dan ili tjedan unaprijed za po sedam eura, u oba smjeru su avioni jako loše popunjeni, poglavito linija za Milano koja ni u udarnim terminima (oko samog Uskrsa i u udarcu ferragosta) nije ni blizu popunjenosti. Usto je i baza zatvorena. Zar to nisu loši rezultati?

Jesam li ja možda u krivu, i ne vidim li nešto što ostali vide, pa da sam suviše pesimističan, ili je avio promet u Hrvatskoj, zemlji sa jednim od najvećih udjela turizma u BDP-u u svijetu, članici Europske Unije i to predsjedajućoj članici slijedeće godine, zemljom sa najvišom stopom sigurnosti u usporedbi sa ostalim zemljama sunčanog i vrućeg ljetnog karaktera, sa relativno visokim prosječnim primanjima u usporedbi s regijom a svejedno niskim cijenama smještaja za strance, dubokoj i bogatoj povijesti avio prijevoza u prošlom stoljeću, i zemlji sa izuzetno velikom emigracijom i sve većom cirkularnom migracijom, u *jako* lošem stanju?

Odgovori
A

Jakove imate potpuno krivo mišljenje o mojim stavovima, i ne, nisam rezerviran.

Ne slažem se da ne postoji turistička strategija i da se turizam samo dešava. Posebno ne u Zagrebu. Hrvatska ima samo pola manje turista od jedne Grčke. Ja to smatram fascinantnim. Konačno država je tek 30% broja stanovnika Grčke, o veličini da i ne govorimo.

Toliko turista izvan Europe nije stihija. Nego sustavni rad turstičkih djelatnika.

SAD 559.000 turista
Koreja 408.000
Kina 234.000
Australija 217.000
Kanada 172.000
Japan 160.000
Tajvan 132.000
Brazil 65.000
Indija 65.000
Singapore 54.000
Argentina 52.000
Malezija 37.000
Tajland 39.000
Novi Zeland 38.000
Hong Kong 35.000
Južnoafrička Republika 22.000

Pogledajte samo zagrebačke brojke. Tek jedna nacija iz regije među top 10 nacija koje posječuju grad, ali zato 4 izvan Europe:

1. 101.639 Koreja
2. 79.723 SAD
3. 68.501 Njemačka
4. 61.321 Italija
5. 57.703 Kina
6. 46.829 BiH
7. 41.202 Španjolska
8. 37.262 Velika Britanija
9. 36.218 Austrija
10. 32.677 Japan

Ne bih se složio oko Dubrovnika. Ta zračna luka se prvo obnavljala od ratne pljačke i razaranja. A trebalo je nabaviti doslovce sve. Potom je sustavno i postepeno obnavljana i dograđivana, na jedan pametan način, te bez pretjeranog opterečenja kako prometa, tako i financija. Jednako tako trebalo je obnviti potpuno srušen i opljačkan Zadar (moji prvi letovi tamo su ukrcaj i iskrcaj bili na stajanci bez ikakvog terminala), te povratiti opremu u Osijeku i Puli. Split iskreno kasni, tu se slažemo. No, nije da se u sve ovo vrijeme nije baš ništa napravilo. Zadar se potpuno obnovio, izgrađen je novi terminal. Zagreb i Dubrovnik su doslovce nove zračne luke. Eto i Split se dogotavlja, Rijeka ide u ozbijnu obnovu, Brač je izgrađen iz nule. Umjesto Klise napravio se aerodrom u Čepinu.

Zagreb se donekle slažem. No, uskoro će članak o tome, pa da ne pišem naveliko sada.

Za Croatiu se slažemo, pa nedavno sam o tome napisao članak. Zbog kojeg je bilo ratno stanje u Buzinu.

Ryanair je otišao iz Osijeka radi gluposti turističke zajednice, ne radi loše popunjenosti. Ali, da… slažem se, Osijek jest u lošem stanju. Ima li potencijala. Pročitajte moj članak koji sam o tome napisao prije pola godine:

https://tangosix.rs/2018/11/09/kolumna-alena-scurica-moze-li-osijek-biti-poput-nisa-i-tuzle/

Rijeka ima loše rezultate. Ali budimo pošteni. Nije da tu baš nešto turizam cvijeta, na 70 km je Pula, na 130 km Zagreb, na 180 km Zadar. Cargo je po vama u Rijeci omanu? Nikako se ne slažem. Pa oni su uspjeli natući 2.500 tona. To nikako nije malo.

Sezonalnost. O da… o tome sam već tri puta pisao. Zadnji puta prije par tjedana. No, tu ipak treba puno promjena. U prvom redu u glavama ljudi dolje. A potom baš na svim nivoima. No, činjenica je da veliku sezonalnost imaju i u Grčkoj, i na drugim turističkim destinacijama.

Ne bih rekao u lošem stanju, ali da bi trebalo biti bolje, trebalo bi. To i ja baš svaki puta ponavljam. Da hrvatska ima nešto kao Aegaan ili LOT… ali to hrvatska vlast ne vidi. Koliko god sam to ponavljao sva tri ministra do sada u direktnim razgovorima i prezentacijama, oni jednostavno ne čuju.

d

Poštovani Jakove, prevelika zavisnost od turizma vodi u probleme koje ste upravo opisali, i tu ne može nijedna vlast previše da uradi. A da ne spominjem ostale probleme protiv uništavanja okoline i lokalne zajednice, poskupljenja nekretnina i života, kao iseljavanja omladine. Većini nije želja da cele godine čeka leto da bi služio alkohol strancima ili sa porodicom vodio apartmane.
Malo industrije po svim spomenutim gradovima bi puno više pomoglo.

A

Vidite dax, kolegica koja živi u Zadru ima drugačiji problem. Turistička firma u kojoj radi otvorila je nekolko ugostiteljskih objekata u samom Zadru kako bi im dio djelatnika mogao raditi cijele godine, uz ideju da zimi rade manje sati (svaki drugi dan po 8 sati), a ljeti zato da imaju više sati (12 i više dnevno). I znate što se desilo? Ljudi ne žele raditi zimi. Jednostavno su odbili.

Problem je što ih država motivira da ne rade jer država nudi dvije opcije „nerada“:
– ako si nakupio 9 mjeseci rada (a to dobar dio nakupi jer u 3 mjesecu pripremaju sezonu, a onda im se nezakonski preveliki prekovremeni sati pišu u 11. i 12. mjesecu kao da su radili pa dobivaju plaču iako ne vide firme) onda država plača 75% od prosječene plače koju je imao za preostala 3 mjeseca

– ako si radio 6 mjeseci kao „stalni sezonac“, a to svi nakupe po gornjem ključu, onda ti država plača 70% prosječnih primanja u tih pola godine za prva tri mjeseca i 30% za ostala tri mjeseca

I kaže ekipa da njima odgovara da 4 mjeseca rade dan i noć (piše im se 6 zbog pretjeranih prekovremenih koji se onda prebacuju na iduće mjesece), a onda 8 mjeseci ne rade ništa. Tako da ovi ljudi koji su odlučili raditi u tim objektima i dalje rade dan i noć, po 12 sati dnevno jer nitko ne želi raditi!

Prestrašno. Kombinacija mentaliteta i gluposti države.

I dakle nije problem našeg turizma „nestrpljivi klinci koji ne žele raditi 4 mjeseca, pa odlaze“ nego oni koji jednostavno ne žele raditi.

Pa mi onda recite zašto ja na short break odlazim u Mađarsku, Austriju, Italiju, Crnu Goru (Splendid), a ne u neki od hotela u Hrvatskoj? Ovaj vikend sam bio u hotelu u Mađarskoj, u Siofoku, na Balatonu, koji je bio prepun. U ožujku! I nema more, grad nema nikakvih znamenitosti, nitko nije ni izlazio iz hotela. I hotel je bio prepun. I to ne penziča, nego obitelji, poslovnjaka, ljudi na short breakovima.

I sad mi recite, a tko bi onda radio u industriji? Isti ti koji mogu sa 4 ubitačna mjeseca 8 mjeseci luliti na kopanji poreznih obveznika? Pa tko to ne bi htio? Ja prvi to potpisujem. Problem je samo što ja svih 12 mjeseci radim u prosjeku 16 sati, 7 dana u tjednu, bez i jednog praznika i država mi ništa za to ne daje. Zašto? Što ja ne bi tako noge u zrak pola godine i više, a lovica kapa. I još na crnjaka ulovim nešto sa strane?

d

:-) :-) :-) :-) :-) :-)
Alene dobro me nasmejaste i povlačim deo onoga što sam napisao.
Na sveopštu žalost ste u pravu da kombinacija mentaliteta i državne uprave svakakve gluposti uspeva da postigne koje normalnom čoveku nisu ni na kraj pameti.
A smem u dobre pare da se kladim da u tih 6-7-8 meseci gde ne rade dosta njih ide u inostranstvo da još nešto zarade, što im je veoma olakšano otkada Hrvatska ima pristup tržištu rada EU.
Ali ostajem pri tome da većini nije cilj da služe alkohol i hranu strancima, već da rade poslove sa višim nivoima uloženog znanja. Bar onim Hrvatima koje lično odlično poznajem.
I ostajem pri tome da je masovni turizam dugoročno velika ekološka, mentalna i socijalna katastrofa za lokalne zajednice.
A benefit za vazduhoplovnu industriju je svakako očigledan, ali ne smeju se stvari usko gledati.

A

Nažalost nije mi bilja želja da Vas nasmijem, nego rasplačem. Ali da, istina, da nije trgično bilo bi smješno.

I da, sigurno da ih ima koji nešto usput još zarade. Poznato je da „sezonski“ kuhari na Jadranu rade od 4. do 10. mjeseca, dobe lovu od države za „neradnih“ 6 mjeseci, a onda postanu „sezonski“ kuhari u Austriji na skijalištima od 11. do 3. mjeseca. Još sa od Austrije ušičare neki novac za „nerad“ ljeti… ihaaaaa…

Masovni turizam jest katastrofa. No, možemo li ga izbječi? Nažalost ne! Nemojmo se zanositi da smo bogom dana zemlja elitnog turizma. Nismo! I nećemo biti što god da učinimo. A kasnimo za elitnim destinacijama 50-60 godina. Nepopravljivo! Eventualno tri-četiri lokacije pretvoriti u elitne lokacije (Briuni, neki omanji otočić, Dubrovnik, za Opatiju je već puno prekasno ošla u potpunu štetu), to je maksimum koji možemo napraviti.

t

@Jakov Fabinger
„Ryanairova ekspanzija je krenula jako loše, karte se prodaju dan ili tjedan unaprijed za po sedam eura, u oba smjeru su avioni jako loše popunjeni“

Kupio sam povratnu kartu HAM-ZAD, dakle novootvorena linija, 06.01. za let 05.04. i povratni 08.04., platio onomad za dvije osobe, jedna s ručnim prtljagom, jedna bez, 108 € (54 po glavi, dakle prosječno 27 po letu/glavi), danas 2 dana prije je HAM-ZAD 127 €, ZAD-HAM 18 €, za iste datume naravno, neki dan je HAM-ZAD bio nešto malo preko 200 €, povratak 14 €, to je u skladu s Vladimirovim postom od prije par mjeseci da Ryan cijene određuje konpliciranim algoritmom i da je za to zadužen isključivo jedan svemoćan odjel kojem navodno ni almighty Michael ne može reć koju cijenu da stavi (bdv isto sam primijetio i kod drugih konpanija, EW je prodavao HAM-KLU povratni za 133 € u prvom mjesecu za let u trećem, dva dana poslije pogledam 80 € i naravno odma uzmem, dva dana kasnije bi možda bilo još jeftinije ali možda i ne bi:)

uglavnom predaleko od teme sam otišao s ovim postom, htio sam samo konkretnim primjerom i provjerenom informacijom odreagirat na gornji citat, popunjenost ću prijaviti tokom vikenda i za povratni let sljedećeg tjedna

A

Ryanari ima vrlo „čudan“ poslovni model, ali stvar novac. Opak novac. Ogroman profit. I tu osnovna cijena karte nije presudan faktor.

O’Leary je prije par dana rekao da će za 10 godina svi letovi Ryanair biti besplatni, a to će privući milijune putnika, te će se kompanija financirati iz prodaje u avionu, te provizije na prodaju u trgovinama i ugostiteljskim objektima na aerodromu sa kojima će imati ugovor. Izgleda nevjerojatno? A kako je zvučalo 1995. sa će se avionom letjeti za 5, 10, 20, pa i za 50 EUR?

J

Dax, naravno da su posljedice masovnog turizma za okoliš obično loše i to raste u proporciji sa količinom dolazaka. Ali industrija koju predlažete kao alternativa je još i lošija, a uz to je i manje unosnija za zemlju tako visokih poreza i loše infrastrukture kao što je Hrvatska. U industriji Hrvatska nema nikakvu komparativnu prednost, ne samo zbog očajne poslovne klime nego i zbog kroničnog manjka stručnog znanja. Sam proces proizvodnje donosi trajnije posljedice štete za okoliš nego turizam, zar se ne slažete?

Turizam je idealan za zemlju koja je zapela u razvoju kao Hrvatska, da se nešto veće pokrene. Zbog naše ogromne stope nezaposlenosti radna snaga godinama nije sticala radne navike. Sezonalna potražnja za radom koju donosi turizam otvara priliku studentima da zarade džeparac, pa makar služili i alkohol. Više prenosivog znanja će naučiti radeći to (poboljšat će jezik i strategiju komunikacije sa ljudima, naučit će i ponešto o logistici poslovanja) nego specijalizirajući se u industrijskoj proizvodnji. Sugerirajući da bi nam bilo bolje prebaciti se na industriju pravite istu grešku kao i političari – niste realni. Što bi mi to proizvodili? Brodogradnja je upravo propala, uz smješno niske narudžbe proteklih par godina i velikom stopom otkazivanja. Obuća i odjeća je već davno globalizacijom odselila u daleko jeftinije krajeve koju su konkurentniji od Hrvatske čak i sa svim troškovima prijevoza preko pola svijeta. Vaditi naftu lokalne zajednice na moru ne dozvoljavaju, prearada hrane je potonula, opet zbog nekonkurentnosti, i što nam onda preostaje? Ja ne vidim ništa što je realno. Što se prije država okrene trećem sektoru to će nam biti dugoročno (ekonomski) bolje.

Niste fer kada turizam svedete na čekanje ljeta da bi se služio alkohol strancima. Najnaprednije stoji Istra, gdje se nudi gastronomski turizam, specijalizirane ponude vinarskih stručnjaka i maslinarske ekspedicije, između ostalog. I u ostatku Hrvatske je već sada ponuda puno više nego točenje alkohola i iznajmljivanje apartmana: UCL, treći najbolji fakultet arheologije na svijetu, je prošle godine doveo grupu studenata arheologije na Hvar na studijsko putovanje. Sjeverno od Zagreba se razvija zdravstveni turizam, a u Puli klinika Peharec već godinama privlači talijane i slovence, u Dubrovniku se odvijaju međunarodni kongresi. Tu je cijeli niz specijalizacija koje dolaze sa razvojem turizma – domaća radna snaga se uči o marketingu, modernim strategijama oglašavanja, stvara se svijest o tome što je profesionalnost (moje iskustvo je da se to u javnom sektoru ne stiječe, i općenito odnos prema radu je katastrofalno zaostao u prošlom stoljeću komunističkog uređenja). Turizam dovodi i strane ljude koji u Hrvatskoj (rijetko, ali se događa) ostaju i započinju stalan život bez da su to planirali, npr. Amerikanka koja trenutno nastupa u Zvijedze Pjevaju. Ja ih znam još, i to baš u Istri. Svi silni nadolasci stranih kultura obogaćuju svijest domaćih ljudi koji žive u prilično homogenom okruženju. Uostalom i samo otvaranje svih novih avionskih linija omogućuje lokalnom stanovništvu da putuju turistički, da posjete familije u stranim zemljama, itd. Pa tako Istrijani ljeti lete po Europi iz Pule, a ne moraju voziti u Treviso ili do Marca Pola kao što to rade zimi. Dalmatinci koji su iselili u Irsku zimi za Božić kući lete za Budimpeštu, pa autobusom ili autom putuju do obale. Zar im nije bolje kad Ryanairom direktno lete za Zadar par puta tjedno, ili Aer Lingusom za Split? Zašto je percepcija ljudi da su svi avionski putnici turisti koji su došli sunčati se i napiti?

Ali, bez obzira na sve ove pozitivne primjere ja i dalje držim da se Hrvatskoj turizam samo događa. Snažan avio prijevoz je neizmjerno važan em za poslovnu klimu, em za promociju cirkularne migracije, em za turizam, a Hrvatske zračne luke su pristojbama i dalje stravično skupe. Zagreb je odbojan čak i Norweiganu i easyJetu, a kamoli Ryanairu ili Wizzu. Povezanost sa Europom, koja bi nam trebala biti strateški prioritet, je katastrofalna – naš glavni grad nije povezan sa svim gradovima Europske Unije niti ljeti, a kamoli zimi. Jedino što stvara iluziju strategije je iznimno jak nadolazak stranih turista iz dalekih zemalja, poglavice Koreje, Japana i SAD-a. To stoji. Ali to nam se opet *desilo* – desilo se našoj obali da je Game of Thrones hiperpopularan u svijetu i da je sniman u Dubrovniku. To je magnet za silne prekooceanske dolaske – pitajte Amerikance što je Hrvatska i gledat će vas zabezeknuto, a onda ih pitajte za Dubrovnik i točno će znati o čemu pričate. Meni je konobarica u restoranu na Floridi na moj odgovor njezinog pitanja otkud sam rekla da ne izgledam kao Azijat, jer je mislila da riječ „Croatia“ ima direktne povezanosti sa „Asia“. U Koreji je profil Dubrovnika kao turističkog spota nakon Game of Thronesa potaknuo snimanje niza reality showova u Hrvatskoj koji su zatim doveli još više Korejskih turista. Alene, ispravite ma ako sam u krivu, i stvarno bih volio da sam u krivu, ali zar nije zagrebačka turistička zajednica u tomu svemu sudjelovala samo tako da je korejskim novinarima našla smještaj? Zar je to strategija? Usto, zar nije indikativno da Korean Airov video koji promovira Zagreb kao novu destinaciju u čitavom videu nema niti jedan isječak ičega zagrebačkog, nego samo obalnog, uglavnom Dubrovnika i Plitvica?

I opet, volio bih da sam u krivu ali na svoje oči sam se uvjerio drugačije, čak i u Dubrovniku je stanje strateški loše. Na prezentaciju u Hrvatskoj ambasadi u Londonu na temu Dubrovnika, na koju su došli novinari silnih tiskovnih i digitalnih medija, predstavnica turističke zajednice Dubrovnik došla je, ako se dobro sijećam (ima par godina) sa svojom kćeri i održala, na očajnom engleskom, Power Point prezentaciju isječaka iz Wikipedije. Zar je to strategija? A kakvo je tek onda stanje u Gorskom Kotru, apsolutno briljantnom dijelu Hrvatske sa izuzetnom kvalitetom zraka i brdskih puteva za biciklizam i planinarenje, za kojima sjeverni Europljani (pogotovo milenijska generacija) žude? A kako tek stoji Slavonija?

Volio bih da sam u krivu, i nekoć sam mislio drugačije, ali na vlastitoj koži i na vlastite oči sam se mnogo puta uvjerio drugačije. Turističke zajednice sišu ogromne novce a ne pridonose nikakve konkretne rezultate. U Zagrebu je ured turističke zajednice zatvoren vikendom!

Za nacionalnog prijevoznika bih opet volio da nije kako je, i istinski se volim voziti Croatijom i platim dodatno da bih letio s njima, ali emocije na stranu stanje je opet katastrofalno i ukazuje da strategija ne postoji – kompanija služi državi kao aparat za zapošljavanje a ne kao motor i promocija domaće ponude. Ali naša država je takva. U ambasadi u Londonu su mi na službenom prijemu poslužili vino sa Novog Zelanda. Koje su platili novcima Hrvatskih poreznih obveznika.

Alene – sijećam se kad ste pisali o tome da Croatia Airlines prodaje „nacionalno blago“ još 2016., tada sam preko Indexa i doznao za vas i od tada vas redovito pratim i uživam u svakom članku. Sijećam se Croatijinog apsurdnog demantija vaših navoda, uključujući i ono gdje su napisali da su jedna od rijetkih kompanija koje su uspješno provele proces restrukturiranja. Upoznat sam sa vašom kritikom njih, i vjerujem da ste očajni zbog svega što se događa. I svjestan sam razmjera ratnih razaranja i štete devedesetih. Ali do kad će to biti izlika? Turska se oporavila usprkos svim sigurnosnim problemima u svega tri godine. Njihov turizam pršti od strategije. Kako bi se Hrvatska oporavila kada bi nedaj bože došlo do sigurnosne prijetnje? Ili ako se pročuje koliko ksenofobnosti ima u našoj politici?

Od vas sam Alene stvarno mnogo naučio, kroz ove silne tekstove, i znam da ste probavali popraviti, u biti spasiti, stvari. Ali nekako mislim da je najbolje da sve propadne, pa da se kod Hrvata probudi svijest o dubini problema, pa da se onda nešto iznova postavi na noge kako spada. Do tada nam preostaje žalosno gledati „rast“ ekonomije i slušati političare koji govore da napredujemo. Naravno, uz vaše izvrsne analize. Lijep pozdrav.

J

@touchmeduza

Hvala na odgovoru, baš me zanima kolika će biti popunjenost kada nam javite.

Ali ja zaključak o popunjenosti nisam bazirao na tome kolike su cijene, nego na tome za koliko cijene porastu kada se bookira grupa. Nemam konkretne informacije i samo pretpostavljam, ali kupio sam unazad zadnjih par godina skoro sto karata sa Ryanairom, od kojih su neke bile grupna bookiranja, i apsolutno svaki put je cijena viša po osobi kada se putuje grupno.

Na letovima iz Zadra za Milano je cijena 8 Eura čak i na grupnom bookingu od 25 putnika, i to na sam početak Uskršnjih državnih blagdana, što je po meni šokantno.

Usto, preko Ryanair stranice dva sata i jednu minutu prije leta možete vidjeti točno koliko putnika putuje tim zrakoplovom po rasporedu sjedenja bez da kupite kartu, i po onome što sam iz interesa pogledao danas i jučer, rezultati za Zadar su očajni. Ali dobro, linije su tek krenule. Vidjet ćemo što će biti u ljeto.

V

Jakove,

To što vidite dva sata i jednu minutu pre leta ne znači da je toliko putnika na avionu. Suviše smo, mi u Ryanairu, premazani svim bojama da bi se tako ofirali.

Nisam gledao podatke za taj let za Zadar, ali recimo jučerašnji prvi let iz Berlina za Banja Luku je bio dobrano popunjen.

Početak aprila je uvek bio problem za punjenje aviona na evromediteranakim linijama. Sačekajmo koji mesec.

A

Jakove:
Za turističke informativne centre Zagreba stvarno niste u pravu

Trg bana Jelačića
radnim danom 8:30-20:00
subotom 9:00-18:00
nedjeljom i blagdanom 10:00-16:00

Glavni željeznički kolodvor
radnim danom 9:00-21:00
subotom, nedjeljom i blagdanom 10:00-17:00

Autobusni kolodvor
radnim danom 9:00-21:00
subotom, nedjeljom i blagdanom 10:00-17:00

Kula Lotrščak (Gornji grad)
radnim danom 9:00-19:00
subotom, nedjeljom i blagdanom 10:00-19:00

Zračna luka Zagreb
svaki dan (uključujući nedjelju i blagdane) 7:00-22:00

Materijali postoje na 40 svjetskih jezika, osoblje govori velik broj jezika uključujući i koreanski, ponuda informativnih brošura i letaka vrlo zavidna. Informacije koje pružaju djelatnici stvarno obilne (čak su mi tražili gdje se može kupiti ona Penkalina replika koja se više ne proizvodi, pa su mi tražili po nekim trgovinama gdje ih ima na zalihama). Ljudi preljubazni.

Da, ima pogrešaka, gluposti, neprofesionalizma, no ipak se puno radi. Na promociji, reklamama (uključujući i CNN), na dovođenju novinara, poznatih osoba, na pomoći u realizaciji snimanja filmoca, serija i velikih projekata (Zagreb ima čak i poseban ured za kongrese i podršku velikim projektima, a isto imaju Poreč, Rovinj, Dubrovnik…), osmišljavaju se posebni turistički projekti (od „kolinja“ u okolici Zagreba, preko obilaska grada sa Marijom Jurić Zagorkom i 20-tak glumaca koji glume scena na ulicama i trgovima, likova iz prošlih stoljeća koji obilaze grad, festivala, sajmova, projekata poput tajnih podruma i tamnica Gornjeg grada, gornjegradskih dvorišta, vergla…), aktivno se sudjeluje na dovođenju avio prijevoznika i otvarnju novih linija (reklama, subvencije, prezentacije potencijala, lobiranje pa i političko…).

I ja sam frustriran, htio bi da je bolje. Eto, primjerice, moja je grupa pozvana na velik festival u Shanghai. Brojne televizije, stotine tisuća gledatelja, novinari, emitiranje spotova i snimki na 50 video-volova na aerodromima i u gradu… I trebalo je samo 10.000 EUR, ostalo su plačali kinezi. Vrijedi li to? Naravano, vrlo jeftina, a puno efikasnija indirektna reklama (uvijek bolja od direktne). HTZ i ministarstvo ni odgovorili nisu na molbu. Ali Zagreb, za razliku od toga, uplatio sav iznos novaca. I još nas podržao na sve druge načine u stilu „što Vam još treba“. I mi smo bili u Shanghaiu 15 dana, odradili gro nastupa.

Da, rat više ne smije biti izgovor. Iako on jest bio ozbiljna kočnica.

Hvala na pohvalama. Jakove, iskreno bih se volio sa Vama nači i porazgovarati. Molim Vas javite mi se na mail, da probamo dogovoriti neku kavu ili ručak. Hvala unaprijed.

G

Vladimire,

to su svakako odlične vijesti za Banjaluku :)

V

Grox,

Biće još odličnih vesti za Banja Luku.

A

Ma to je jasno. Kao što rekoh još jedna linija u idućih par mjeseci. To je sigurno. To nije teško zaključit obzirom na modus operandi Ranaira. A da li više ovisi o tome koliko novaca je dato.

I

Postovanje,
Pratim Vasu izvestaj o vazdusnom saobracaju vec duze vreme, svaka cast
Sta mozete reci o sirenju wizza u Beogradu, baziranje novih aviona, nove linije?

Odgovori
A

A vi znate da Wizz ima planova za baziranje novih aviona u Beogradu i nove linije u doglednoj budućnosti?

Prije ili kasnije to će se desiti. Činjenica je da Beograd bitno sporije napreduje od većine Wizz Airovih baza, uključujući Skopje, Sofiju, Budimpeštu, Bucharest… no dolaskom Vincia za očekivati je brže napredovanje LCC, pa samim time i Wizza koji je profiliran u Beogradu.

D

Alen kada bi napisao i nesto tipa : tra la la, tra la la , mislim da bih procitao i pomislio : Ala ga je ,,srocio“. Svaka Vam cast Alene.

Odgovori
A

Hahahaha… hvala puno. Sad ste me podjetili na onu legendarnu „Alaj je opravio, svaka mu čast… ostadoše samo dugmići“.

B

Alene, šta mislite da li će RyanAir otvoriti bazu u Banja Luci ??? Mislim da bi im to bilo od koristi, jer je Zagreb blizu a Ryanair ne leti iz ZG, takodje napravili bi konkurenciju i Wizzair koji u Tuzli ima bazirana dva aviona ??

A

Ne vjerujem da će se to desiti u skorijoj budućnosti. Ima Ryanair 5 linija za Pulu i 4 linije za Rijeku, te čak 21 liniju za Zadar, pa nema baze u tim aerodromima. Rijeka je, primjerice, bliže Zagrebu od Banja Luke. Dok se do Pule i do Zadra dolazi brže nego do Banja Luke.

t

Alene, možete li ukratko objasniti što ovogodišnja situacija s Ryanom znači za Zadar, je li bolje imati 4 linije i baziran avion ili 8 linija bez baziranog aviona? Je li ovo napredak ili nazadovanje Zadra kao Ryanove destinacije?

Odgovori
V

Touchmeduza,

Dok Alen ne odgovorimopširnije, samo ću da na brzinu kažem sledeće.

Bolje je osam linija uvek od baziranog aviona sa manje linija.

B

Fata je Fata…..al 2 put je 2 puta 😉

A

Naravno, ovako kako kaže Vladimir. Zar netko misli drugačije?

Baza je stvar praktičnosti i ekonomičnosti. Ona u načelu donosi dodatan novac radi ispalativijeg poslovanja za LCC. No, sezonska baza je tlaka i ne donosi dovoljan novac radi troškova otvaranja i zatvaranja baze. Bila je ideja da se zimi leti iz Zadra, ali se od toga odustalo. Nažalost. I zato je logično da je Ryanair odustao od baze i leti linije iz drugih baza. Isplativije im je ovako. Što je i logično, zar ne?

Iskreno i za Ryanair je bolje da ima više aviona u jednoj bazi, nego više baza sa manje aviona. U prvom redu to su troškovi vezani uz fleksibilnost posada, feksibilnost flote poglavito u slučajevima izvanrednih okolnosti, održavanje aviona, planiranje i operacije, administrativnih poslova, većih popusta na veće količine nabave (npr. goriva, cateringa, čišćenja idr.), većih pospusta na aerodromske takse radi obujma posla, reagiranja na ispadanje aviona i djelatnika (zbog npr. bolovanja, otkaza idr.), organizacije posla (godišnji, duty time isl.)… Isplativije je.

Naravno, ako negdje vide potencijale otvaraju sa jednim baznim avionom u nadi da će bazu razvijati na dva, tri i više aviona. Konačno, tako zapošljavaju i lokalnu radnu snagu, koja je na Istoku jeftinija i manje zahtjevna (brojni Ryanairovi štrajkovi) nego ona na Zapadu. Ali isto tako je jasno da taj benefit nije dostatan ako se radi o samo jednom avionu u usporedbi sa ekonomičnijim poslovanjem baze sa više aviona, a poglavito jednom sezonskom avionu.

t

hvala svima na odgovorima, dakle ZAD napredovao

A

Apsolutno da.

B

Malo offtopic ali ne toliko, izvinjavam se.
Mene, iskreno nervira jedna stvar a to su cene karata. Znam poslovni ljudi putuju, dijaspora koliko toliko ima kesha za avio karte pa i imucniji (pevaljke, tajkuni, kvazi bizMismeni…) imaju za letenje ali kada uzmem mene koji zaradjujem mesecno u Srbiji oko 1500 i moja zena isto toliko, kredit za stan i auto, rezije i troskovi zivljenja, sada gledam neke destinacije po EU gde bih mogao da odem sa porodicom cene su i sa LCC kompanijama dosta skupe za obicnu raju. Kada se sve sabere bez 1000 EUR ne mogu da mrdnem iz Srbije i to samo za karte. Gledao sam Solun, Dablin, Rim, Berlin. Legacy prevoznici i LCC razlika u cenama je minimalna. Volim avione, pratim sve sto se desava u avio industriji, ali po meni karte jesu skupe za obican narod. Prosto se nekada zapitam gde ti ljudi silni sa prostora Balkana putuju i od cega. Avioni krcati na nebu a avio kompanije pred stecajem. Kako?

Odgovori
V

Blokovski,

Koje kompanije ste poredili, za koje dane i koje destinacije?
Ako gledate letove iz BG, to je manje više tačno. Ako pogledate iz Niša, onda niste u pravu. Ako ste gledali iz Budimpešte ili Temišvara tek tu niste u pravu.

A

1500 čega? Ako je EUR, bez obzira na kredite morali bi si moći platiti neki skromniji put. 1000 EUR za avionsku kartu za obitelj, hotel, hrana, lokalni prijevoz. Malo ste rekli. To vam ni za 7 dana nije dovoljno, za neki ne preveliki luksuz (3*** treba vam bar 1.500 EUR)

No, da ima ljudi, ima. I u Srbiji, BiH, Crnoj Gori.

U Hrvatskoj je situacija bitno bolja. Ovdje je prosječna plača nekih 930 EUR, i iskreno dobar dio ljudi si može dozvoliti za obitelj potrošiti 1.500 EUR. Dobar dio ne može, ali velik broj ljudi može. Ipak ljudi i dalje mahom idu na Jadran. Iako razne destinacije u Tunisu, Turskoj, Malti, pa čak i na Tenerifima, Kanarima i Grčkoj nude bitno više za istu svotu novaca.

B

@Vladimir
da da gledao sam BEG
@Alen Šćuric Purger
Ne pricam o trosenju novca na samoj destinaciji.
Iskuljucivo su karte za avion u pitanju.
Da plate su u EUR, ta nisu u RSD :)
Nisam rekao da ne mozemo, Mozemo i moramo. Bice svakako.
Samo sam gledao gde da skoknemo na 7 dana.
Imam malu decu tako mi Temisvar i Budimpesta nesto nisu primamljive kao start destinacija. Cimanje autom do tamo parking 7 dana… Nis jos i nekako ajde mozda bi i moglo.
NIsamo mi u familiji neki svetski putnici ali koju god destinaciju iz BEG da odaberem 250EUR po osobi minimum. Pa sxam se zapitao zasto se zovu LCC kada mi je razlika izmedju ASL i WIzz ili nekog treceg 20-30e.

V

Blokovski,

To što pišete nema veze sa Kompanijama, već sa Aerodromima. Kako može jeftino iz Niša ili Pešte, a ne može iz Beograda sa istom Kompanijom?

Odgovor sami vidite.

Z

@Blokovski
Trenirajte decu od malih nogu, posle ce vam biti lakse. 3 sata do Temisvara ili 4 sata do Budimpeste nisu nista ako napravite znacajnu ustedu.
Potrazite statistiku koliko Kanadjana npr iz Toronta leti iz Americkih gradova npr Buffalo (zbog istih razloga). Vremenske distance (km su relativna stvar) su iste kao sto vama treba do Temisvara iz Beograda.
Jedino kada racunate, racunajte realnu vrednost ustede a ne sam razliku u ceni karata.

B

@Blokovski

https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=330033

Ima rješenja za sve 😄
I nećeš potrošiti brdo para 😉

A

1000 je ipak previše za avio-karte (osim ako nemate petero djece). Poglavito ako uzmete neki turistički aranžman u kojem je cijena karte prilično jeftina stavka, svakako manje od 150 EUR po karti.

R

@ Blokovski
mozda bi ovo mogla da vam bude zanimljivo za tebe! pokazana cena nije 100% zagarantovana… kayak,expedia,orbitz,hotwire itd… izbacuju cene nize! ali kada te preusmeri na avio kompaniju sajt cena je niza! tek kada dodje do unosenja podataka o kartici sistem zablokira jer kartica nece da prodje, a avio kompanija nece da proda jeftinu kartu. Trenutno meni su izbacivali za 4 karte 3720$ ali sam morao da kupim preko amadeusa i da platim 4.317$ za 4 karte. Kazu travel agents da su letovi za july i avgust prebukirani.

A

Hvala na info.

D

Vladimire, Blokovski o kakvim kartama od 1.000 eur iz Beograda pričate?!

D

@Blokovski
Ako vam je cimanje do Temisvara ili Budimpeste a niste nasli nista u Nisu ,predlazem vam CheapOair , napominjem da nema LCC-a , morate da odvojite par dana (2-3) po par sati uvece do kasno u noc i igrate se sa datumima i stopovima . Ako vas putuje vise , 3+ postoji verovatnoca da cete imati popust preko promo koda koji je najcesce u malenim banerima sa strane 10-15% . Za mene je vise puta odradio super posao . Ja ga koristim sa domenom .ca preporucujem i vama isto .

A

Bio je članak prije 14 mjeseci o tome kako nabaviti jeftiniju kartu:

https://tangosix.rs/2018/09/01/kolumna-alena-scurica-sve-sto-treba-da-znate-na-jednom-mestu-kako-pronaci-povoljnije-jeftinije-karte/

Djepe:
Mislio je za obitelj. Ne pojedinačnu kartu. Tako i piše.

D

Hvala Alene, no ne znamo koliko to clanova prosecna obitelj ima? ;) I iz Beograda se mogu naci izuzetno povoljne karte. Upravo sam se vratio iz Einthovena, karte za mene i suprugu sa koferima su kostale 100eur, bile su kupljene pocetkom februara. Prosecna cena karata iz BEG: Berlin 63eur, Atina 92eur. Bec 129eur, Cirih 101eur. Amsterdam 91eur, Istambul 114eur, Madrid 140eur. Naravno, karte treba kupovati na vreme ako zelite negde putovati za praznike. Prosecno jeftin Istambul sada za prvomajske praznike dostize i 500eur!! Dakle, bukirajte na vreme!

D

Istanbul, pardon.

A

Sve ovisi gdje hoćete ić. Ako ste fleksibilni i idete tamo gdje lete direktne letove LCC onda su to te cijene. Ako želite tamo gdje lete direktno legacy ispod 150 EUR ćete teško proć (četveročlana obitelj 600 EUR). Ako letite negdje sa presjedanjem, npr. iz naše regije želite u Škotsku (moj favorit), ili iz Srbije u Dublin, onda računajte 300 EUR (a to je onda za četveročlanu obitelj 1.200 EUR). Osim ako ne želite provesti na nekom aerodromu 10-tak sati za „sigurnu“ konekciju pa kupit 4 separatne karte sa LCC. No, tada računajte da ste izgubili dva dana na put tamo i nazad i da ste na destinaciji premoreni kao psi.

D

I jedan od mojih favorita je Dablin ali ne i za većinu ljudi iz Srbije :) Ima ga već od 168eur iz BEG, naravno u vreme praznika je to preko 300eur. No čovek je spominjao letove LCC-a iz BEG i neke sulude cene pa mogu da kažem da ili debelo ne zna da se služi pretraživačima ili samo troluje temu. Njegova porodica zaradjuje 3.000 eura mesečno i nije u stanju da nigde otputuje ;) ..nije nego. Evo nek se javi meni, ja ću mu naći i smeštaj za te pare.

A

Dublin za 168 EUR, a nema direktne linije? Stvarno čudno…

D

Zagreb- Minhen- Dublin 17.03.2019 (st Patrick day),
Dublin- Minhen- Zagreb 22.03.2019, Lufthansa 200€

A

To je jako dobra cijena, čak i za zimski red letenja, za ožujak. Jako dobra cijena.

N

@blokovski

Moji letovi: Nis-Bergamo-Lisabon, Porto-Bergamo-Nis 130e, Nis-Berlin 20e, Nis-Bergamo x3 20e povratna, Nis-Sevilja 80e, Nis-Bordo 60e. Sve cene su naravno za povratne karte.
Bog da pozivi Ryanair, da njih nije, Evropu bih gledao jednom godisnje, a ne jednom u tromesecju… Cene su smesne, cak Ryanair ima na svom sajtu i alat za psotavljanje cene a onda pretragu po tim parametrima.

Pozdrav!

Odgovori
A

Da to su istinski niske cijene karata.

m

Alene pozdrav, samo da javim citam clanak iz CCSa :) Pravo mjesto u pravo vrijeme. Mali „technical“ stop ili neka muljaza turkisha, ali definitivno veliki utovar/istovar u A330…

Odgovori
A

Pozdrav i Vama. Pisao sam o Caracasu par puta, šteta za Venecuelu i velika šteta za ovaj aerodrom sa kojeg odlazi masu kompanija. Nažalost ostalo je tek 5 europskih kompanija (Air Europa, Air France, Iberia, TAP i Turkish), ni jedna sjevernoamerička, te tek par latinomeričkih kompanija. 24 ukinute linije Americana, Delte, Uniteda, Lufthansa, Air Canade, Alitalie, LATAM-a i ostalih u 5 godina. Tragedija.

S

To što pojedince interesuje oko cena karata i kako se određuje , a bogami i zarađuje, se stručno zove Yield management, izmislio ga je Boing(70-ih godina xx veka) kao način poboljšanja prodaje svojih aviona….
U osnovi baziran je na ideji da svaki čovek različito vrednuje isti proizvod…..
Ali za detaljnije objašnjenje trebalo bi “ da je nebo ‘ artija bela ,a sva mora ovog sveta tinta ne bih ti svojieh kada ispisala ja….“

A

Yield management je danas najvažnio odjel avio kompanija.

M

Alene svaka cast za tekst i za sve sto pisete,zaista sve pohvale.
Marko Beograd

Odgovori
A

Hvala Vam puno na pohvalama Marko.

D

Odustanak Eurowings-a od Beograda za mene koincidira sa nekim naznakama mogućeg dogovora Lufthanse i Air Serbie pri čemu je Air Serbia odustala od Minhena (gde sada Lufthansa ima 3 leta dnevno) a zauzvrat dobila Štutgart, Diseldorf, Hamburg…

Odgovori
A

Ne postoje takvi dogovori sa Lufthansom. Ona je puno prejaka da se sa ikim dogovara. Ona postavlja paravila igre ili si uzima što želi.

Posebno se Lufthansa neće osvrtati na malenu Air Serbiu. To budite sigurni. Kada će Air Serbia biti meta, Lufthasa će udariti svim oružjem. Lufthansa grupa uzima tržište dio po dio. Uzela je Sloveniju i Hrvatsku (u Hrvatskoj ima više letova ljeti nego Croatia), pa BiH, pa Kosovo, sad se koncentrirala na Crnu Goru, polako ulazi u Makedoniju (Ohrid). U Srbiji je simbolično prisutna u komparaciji sa drugim tržištima. Eurowings je samo alat Lufthansa grupe.

V

Odlicno kao kao i uvek

Ja mislim da je germaniu preuzela prishtina air ako se ne varam..barem sam tako procitao..smatrate li onda rralnom mogucnost da skopje pretekne pristinu posto je rivalitet ova dva aerodroma jako uzbudljiv i neizvesan iz godine u godinu (skopje dise za vratom ali pristina je i dalje na +10 000) hvala

Odgovori
A

To je švicarski dio Germanije, ne onaj njemački koji je otišao u bankrot.

Mislim da će Skopje prestići Prištinu ove godine.

Hvala puno na pohvalama.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

resurs na: Vulin obišao vojni aerodrom u Batajnici: plate pilota značajno “unapređene“, obnavlja se infrastruktura

Koji monumentalni građevinski poduhvat, čoveče, trebale su im decenije da napokon stave dva dežurna aviona pod neku nastrešicu.

17. Nov 2019.Pogledaj

Bungi na: Ministarstvo odbrane odgovara Aleksandru Radiću i pojašnjava šta će raditi sa Orlovima iz Muzeja vazduhoplovstva

Vojni analalitičar je jedno zanimanje, vazduhoplovni inžinjer drugo a vojni pilot nešto treće. Problem sa našim narodom je što u njemu sve vrvi od pametnjakovića a u stvari su mnogi nesposobnjakovići i više smetaju nego što pomažu.Što se tiče modernizacija Orla hajde da prepustimo ovoj dvojici poslednjih kao kompetetnijima da odluče.Svaka čast vojnim analitičarima ali…

17. Nov 2019.Pogledaj

Alen Šćuric Purger na: Montenegro airlines nabavlja Embraer E195 do travnja (aprila) 2020

Jel ima neki link ili dokument koji ovo može dokazati? Ako je ovo istina što ste napisali (a ne kažem da nije), onda bi to bio smak svijeta za Montenegro i pod takvim uvjetima bila bi apsolutna i potpuna ludosta ući u tal sa Air Serbiom. U analizi mogućeg preuzimanja Montengra od Air Serbie u…

17. Nov 2019.Pogledaj

igor® na: Predstavnici Ministarstvо odbrane i Vojske Srbije na bojevom gađanju sistemom PVO Mistral, VS dobija dve verzije sistema

@ Miloš77 Miloše, da bi S-400 bio gađan krstarećim projektilima mora se znati njegova pozicija pre dejstva S-400 a to samo amateri mogu sebi da dozvole. U slučaju scenarija kakav navodite, S-400 bi dejstvovao po grupaciji aviona i odmah bi se pakovao i bežao na novu lokaciju gde bi "ćutao" i čekao sledeći nalet i…

17. Nov 2019.Pogledaj

Send this to a friend