BEG airport status
LYBE 2004:00 Z 240°05KT CAVOK 05/03 Q1025 NOSIG=
Ima li smisla avio-linija Peking – Beograd? Beograd dobio rat za Kinu, no ima li to smisla? / Foto: Aerodrom Nikola Tesla

Ima li smisla avio-linija Peking – Beograd?

Prošle godine, 4.10, napisao sam članak o ratu za linije iz Kine između Beograda i Zagreba. Tada je Beijing Capital Airlines (u 70% vlasništvu Hainana) najavio da će od 6. mjeseca 2017. dva puta tjedno letjeti za Zagreb, a srpski premijer Vučić je najavio da će Beograd dobiti letove za Beograd prije Zagreba. Beijing Capital je već ishodio dozvole, najavio avion, frekvencije i početak letova. Inicijativu za letove dali su kineske turističke agencije.

No, pobijedio je Vučić i ishodio letove Hainana za Beograd. Ne samo da je Beograd dobio letove iz Kine, nego ih je Zagreb izgubio. Reklo bi se dvostruki udarac, totalna pobjeda.

Danas je apsolutno svakome jasno da je ta pobjeda rezultat neuobičajeno jake političke akcije premijera Vučića, koji je vrlo mnogo energije utrošio na dobivanje ove linije. Nemalo puta je izgledalo da je ova linija prioritet srpske ekonomske i političke strategije. Jednako tako je jasno da ova linija nije besplatna. I sam premijer je javno istakao da će linija biti financijski podržana od strane Srbije, a u kuloarima se priča kako je za nju obećano mnogo poslova u Srbiji. Čak se glasno ponavlja kako će Kinezi zbog nje dobiti i Beogradski aerodrom u koncesiju. Ovo je to vjerojatnije što je HNA grupa (u čijem vlasništvu je i Hainan) jedan od kandidata za koncesiju Beogradskog aerodroma. Iskreno ne vjerujem da bi srpski državni vrh mogao biti toliko poslovno kratkovidan i zbog tako male stvari kao što je jedna linija dati nekoliko stotina milijuna EUR vrijedan aerodrom. Daleko logičnije bi bilo da je premijer Vučić „objasnio“ svojim kineskim partnerima da je dobivanje koncesije daleko vjerojatnije ako bi istome prethodilo otvaranje linije, tj. ako iste ne bi bilo da kineski kandidati ne bi imali previše šanse. No, stvarno je nemoguće predvidjeti što se sve dogovara i koji paketi sporazuma su u igri između kineskih i srpskih političara, pa bi u tom paketu mogao biti i Beogradski aerodrom. No, on sigurno nije vezan uz liniju Peking-Beograd, nego je ona, kao i aerodrom možebitno dio daleko većeg poslovnog paketa.

Levitiranje između Rusije, Arapa, Kineza i Zapada / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Premijer Vučić vrlo uspješno levitira između Rusije, Arapa, Kineza i Zapada (Amerikanaca i Europe). Svima nešto daje, sa svima je u prijateljskim odnosima, pa i od svih nešto dobiva. A Vučić to jako dobro koristi. Kinezi pak zaostaju u neokolonijalističkoj podjeli svijeta, bitno zaostaju za Amerikom, Europom i Rusima. Upravo stoga Kinezi su svoju zonu utjecaja, a time i investicija okrenuli prema zemljama tzv. trećeg svijeta, prvenstveno prema siromašnim zemljama Afrike. Naravno, Kinezi će svoj utjecaj i enormno bogatstvo pokušati lansirati bilo gdje, a Europa im je u tome i više nego važna. Stoga je srpska otvorenost za sve četiri globalne strane i te kako naišla na plodno tlo u Kini. Srbija je država u srcu Europe, slabo razvijena zemlja koja vapi za investicijama, u pregovorima je sa Europskom unijom, ali je još godinama udaljena od nje. Idealna za Kinesku ekspanziju. I opet su Kinezi došli posljednji, kao i drugdje u svijetu. No, upravo zato oni moraju biti „kreativniji“ od Rusa, Arapa i Zapada. U tom kontekstu treba gledati kineske investicije, kredite i dobivene poslove u posljednjih par godina u Srbiju.

Svi oni koji kritiziraju Vučića za politizaciju ove linije, zapravo su potpuno u krivu. Pa što i jest posao države i političara, ako ne korištenje svojih veza i mogućnosti za benefit svoje države. Rade to svi, pa i najveći. Sama Angela Merkel je pomogla managementu Lufthanse da se sa mrtvila pokrene joint venture Lufthanse i Air Chine, koliko puta su francuski predsjednici promovirali potpisivanje velikih ugovora Airbusa i nacionalnih prijevoznika, koliko političke halabuke je stvorilo pitanje „subvencija“ MEB3 (Etihada, Emiratesa i Qatara) od strane USB3 (Delta, United i American) uz epilog svježih restrikcija prema MEB3 kojih smo upravo svjedoci. Politika bi u prvom redu trebala raditi za gospodarstvo, a samim time i zračni promet kao najvećem motoru gospodarskog razvoja neke zemlje. Vučić je taj svoj politički utjecaj iskoristio. I donio svojoj zemlji korist.

Ima li istine u spekulacijama da je istovremeno zbog te linije obećao ogromna protuusluge Kinezima, naravno da nitko od nas ne može znati. Sigurno je da Kinezi nisu krenuli sa linijom samo tako, no što konkretno stoji iza toga pokazati će vrijeme. Eventualna demantiranja takvih aranžmana sigurno nisu garancija da se oni nisu desili. Nemalo dosadašnjih primjera pokazuje nam kako političari bez imalo grižnje savjesti lažu u takvim slučajevima. Sjetimo se Wizz Aira za kojeg su svi tvrdili da ne prima subvencije u Beogradu, da bi se par godina kasnije pokazalo da ne samo da je primao subvencije nego su one bile ogromne, pa čak i upitno legalne, zbog čega su pokrenuti i pravosudna gonjenja. No, u prvi članak o Ratu za Kinu završio sam riječima: „A bez velike financijske podrške današnja Air Serbija, letovi za SAD, ali ni letovi za Kinu sigurno ne bi bili mogući. Ako na kraju ta investicija pokaže benefite i vrati uložena sredstava direktno ili indirektno, treba čestitati premijeru na vizonarstvu. No, ako ti benefiti izostanu cijeli sustav, pa i letovi za Kinu, mogao bi doživjeti velik fijasko i kolaps.“

U svakom slučaju linija Peking-Prag-Beograd velik je iskorak za Beograd i još jedan vrlo jak potez za zadržavanje dominacije Beograda u zračnom prometu regije. Bez obzira na dolazak Emiratesa u Zagreb, te velik broj novih linija i povećanja frekvencija nakon otvaranja novog terminala ovog proljeća u Zagrebu, Beograd je još uvijek superioran i dominantan u regiji. Pekinška linija ovu dominaciju ozbiljno je učvrstila.

Trenutne dugoprugaške linije za Zagreb i Beograd:

Tko je Hainan?

Hainan Airlines je 4. po veličini kineska zrakoplovna kompanija, i najveća privatna kineska zrakoplovna kompanija. Kompanija ima 177 aviona, no sa subsidiariesima i daleko više.

HNA grupa ima manjinski paket dionica još i u kineskim zrakoplovnim kompanijama Grand China (23,1%), GX Airllines, HK Express (45%), Hong Kong Airlines (45%), Taianjin Airlines, West Air, te turskoj MyCargo (49%), brazilskoj Azul Brazilian (23,7%), južnoafričkoj Comair (6,2%), australijskoj Virgin Australia (13%).

Hainan ima naručenih 94 aviona, od čega 20 širokotrupaca, dok njegove kompanije u kojima ima većinsko vlasništvo imaju naručena još 3 širokotrupca.

Hainan i njegovi subsidiariesi lete na 110 destinacija sa preko 500 linija. Kompanija ima 3 huba u Kini. Code-share ima sa 20 kompanija, među kojima i Etihad, Air Berlin i Alitalia. Hainan se spominje kao moguć investitor u posrnuli Etihad.

Kompanija voli pokusirati sa linijama, pa je u posljednjih par godina zatvorila čak 35 destinacija i nekoliko desetaka linija. Među nama bliskim aerodromima, Hainan je samo par dana nakon bankrota Maleva zatvorio svoju svakodnevnu liniju za Budimpeštu. Hainan je najavio i otvaranje letova za Zagreb, pregovarao oko letova za Zadar, a i u široj regiji Hainan je sudjelovao u pregovorima za otvaranje linija. Stoga njihove planove i najave treba uzimati sa rezervom.

Zašto Beograd, a ne Zagreb?

Kao što smo u prethodnom članku vidjeli, Zagreb je imao bitno veće perspektive za kineske letove.

U Hrvatsku je 2016. došlo 125.975 kineskih turista. Nažalost brojke za Srbiju za 2016. godinu po zemljama dolaska turista još ne postoje, no one su u kontekstu 2015. i navodnog porasta broja kineskih turista od 29% u 2016. daleko manje nego u Hrvatskoj. Samo u Zagrebu je u 2016. bilo 31.453 turista. Trenutni broj kineskih turista u Srbiji je nedostatan za redovnu liniju.

Srbija je ukinula vize za kineske državljane, dočim je postala prva europska zemlja koja je to učinila. Broj kineskih turista u Srbiji je stoga u prvih tri mjeseca ove godine porastao za 102%. No, ta brojka je u stvarnim brojevima tek par tisuća turista, što nije reprezentativan uzorak, pa se obujam povećanje tek treba vidjeti u glavnoj, ljetnoj, sezoni. Najave premijera Vučića da će u ovoj godini u Srbiju doći između 400.000 i 600.000 kineskih turista su krajnje nerealne, te su izazvale salvu reakcija strukovne javnosti. Prvenstveno to bi značilo da bi Srbija imala daleko više kineskih turista nego turističke meke poput Mađarske (Budimpešta) i Češke (Prag). Konačno time bi Srbija povećala broj svojih stranih turista za skoro 50% (2016. ih je bilo 1,28 milijuna). Banalno pitanje je gdje bi odsjeli svi ti kineski turisti i koje zrakoplovne kompanije bi ih prevezle. Dva tjedna leta preko Praga to svakako neće učiniti. Kineskih turista u Srbiju svakako će biti bitno više, prvenstveno zbog ukidanja viza, te jake medijske prisutnosti Srpske turističke organizacije u Kini. Realne procjene govore o 65.000 do 85.000 kineskih turista, vrlo optimistične o 100.000 u ovoj godini u Srbiji. Ovi turisti biti će i glavna okosnica nove linije Peking-Beograd.

Jedan od argumenata za liniju Peking-Beograd je i navodni velikom broju kineza nastanjenih u Srbiji, no to nije točno. Prema podacima MUP-a Srbije 1.126 kineskih državljana stalno je nastanjenih u Srbiji, dok ih 3.260 ima odobren privremeni boravak.

Dolazak prvog čoveka HNA grupe, Vanga Jiana, sa suradnicima u Beograd proteklog vikenda / Foto: Aerodrom Nikola Tesla

Srbija ima nešto veću trgovinsku razmjenu sa Kinom nego Hrvatska, pri čemu Hrvatska bitno više izvozi u Kinu od Srbije, dok je srpski uvoz iz Kine daleko viši nego hrvatski. Ni investicije u Srbiju nisu toliko velike koliko aktualna politika nastoji prikazati. Jedinu veliku investicija Kine u Srbiju napravio je kineski gigant Hestil koji je kupio Smederevsku željezaru za 46 milijuna EUR, uz obvezu investicija od 300 milijuna. Ali Kina kreditira i gradi neke od najvećih strateških projekata Srbije, pa će tako modernizirati prugu Beograd-Budimpešta, izgradila je Pupinov most u Beogradu, obnovila je postojeći i izgradit će novi blok Termoelektrane Kostelac (izvođač CMEC za 715,6 milijuna EUR, uz kineski kredit), BETEC će vršiti rudarsko-geološka istraživanja, a CCCC će za 209,1 milijun EUR izgraditi autoput Surčin-Obrenovac. U Hrvatsku kineske tvrtke prvenstveno ulažu u turizam, pa je nedavno potpisan ugovor vrijedan 30 milijuna EUR za turistički kompleks u Krapinskim Toplicama. No, Kina, za razliku od Srbije, ne sudjeluje u radovima i kreditiranju strateških objekata u Hrvatskoj. Stoga ne treba čuditi da je Kina upravo Srbiju odabrala za regionalno sjedište svoje Bank of China, pete najveće svjetske banke, koja je u Beogradu otvorila svoju poslovnicu za Balkan i širu regiju.

Iako Srbija ima neusporedivo veće gospodarske odnose sa Kinom od Hrvatske, svi ovi poslovi još uvijek nisu ni izbliza dostatni za otvaranje linije između Kine i Srbije. Ni trenutni broj turista nije dostatan za ovu liniju. No, ipak jake političke veze Kine i Srbije urodile su time da se ova linija otvori. Ona jest politička linija, ni prva ni posljednja, no ona ima ozbiljne potencijale za preraste u zrakoplovno uspješnu liniju.

Može li linija Peking-Beograd preživjeti?

Naravno da može. No, ona neće preživjeti sama od sebe, samo zbog volje političara sa obije strane. Da bi linija preživjela ona mora biti produkt rada apsolutno svih čimbenika u Srbiji, ali i drugim državama koje na njoj mogu profitirati, u prvom redu Crnoj Gori, BiH i Makedoniji.

Hainan je smanjio rizik na način da je odlučio zimsku frekvenciju održavati na tek dva tjedna leta i to preko Praga. Let će se održavati ponedjeljkom i petkom i biti će, zapravo, produžetak linije Peking-Prag. Linija za Prag leti tri puta tjedno, što znači da je Hainan ima mogućnosti pokrenuti i treću frekvenciju, srijedom, ukoliko se linija pokaže uspješnom. Avion iz Pekinga kreće u 1:40 po lokalnom vremenu, a u Prag stiže u 6:00. Za očekivati je da će za Beograd krenuti oko 7:30 i biti u Beogradu oko 9:00 sati. U povratku avion iz Praga kreće u 14:55, i u Pekingu je u 5:55 idućeg dana. Što znači da bi iz Beograda trebao krenuti oko 12:00 sati, da bi u Pragu bio oko 13:30. Prema nekim najavama letovi bi trebali krenuti u 9. mjesecu, dok drugi izvori govore da letovi kreću sa zimskim redom letenja, no još uvijek nema službene potvrde istog.

Popust aerodroma i poslovni putnici kao bitni faktori / Foto: Aerodrom Nikola Tesla

Obzirom na politički angažman linije, te činjenicu da je Beogradski aerodrom u vlasništvu Srbije, vrlo je vjerojatno da je sam aerodrom ponudio velike popuste, dočim je Hainanu jeftinije avion usmjeriti prema Beogradu i tamo pričekati rotaciju, nego isti držati satima u skupom Pragu. I tu treba tražiti model i za druge potencijalne širokotrupne linije za Beograd, Zagreb i ostale gradove regije. Cijenama motivirati prijevoznika da rađe produži liniju do Beograda te time naknaditi troškove dodatnog lega. Toliko puta sam ovaj model prezentirao u raznim analizama i pokazao kako isto može biti win-win i za aerodrom i za prijevoznika.

Na liniji će letjeti A330-300 sa 292 putnika, od čega je 260 u ekonomskoj i 32 u business klasi. I upravo su poslovni putnici bitan faktor ove linija, a tu Hainan može računati na popunjavanje dijela kabine kineskim investitorima, bankarima i drugim poslovnjacima u Srbiji i regiji, te srpskim trgovcima i turističkim radnicima koji imaju poslovne odnose sa Kinom. Naravno, bliska poslovna suradnja Kine i Srbije svakako će akumulirati i niz političara, te stručnih službi Vlade koje će koristiti poslovnu kabinu. Kako poslovna kabina donosi daleko više novaca po kvadratnom metru aviona, ovo je vrlo važan faktor u opstanku linije.

U zadnjem dijelu kabine Hainan može računati u prvom redu na turiste. Naravno da će dobar dio aviona biti popunjen putnicima za Prag, vjerojatno i veći dio, no ako računamo da Hainan očekuje popunjenost od bar 85% na ovoj liniji, te pola od toga budu putnici za Beograd onda to znači 110 putnika po letu, ili oko 12.000 putnika u godinu dana. Sadašnja brojka turista svakako nije dovoljna za ovaj cilj, no, planirano povećanje turista značilo bi da će 1/5 njih koristiti ovu liniju. A to svakako jest realno. Naravno, da će i dalje turisti dolaziti i ostalim prijevoznicima, da nisu svi iz Pekinga, pa će im konekcije preko neke druge zračne luke i prijevoznika biti povoljniji, no svakako će turistički djelatnici pokušati što više putnika prebaciti na ovu liniju i konekcije preko Pekinga, a što ova linija idealno omogućuje obzirom na polazak iz Pekinga u 1:40, i povratak u 5:55. Odlična opcija za konekcije pa čak i niskofrekventnih linija u kinesku provinciju, te ostale destinacije u Istočnoj Aziji.

No, da bi se ovaj cilj ostvario Srpska turistička organizacija mora se ozbiljno potruditi. A, iz onoga što vidimo, ona to i čini. Ponuđeno je nekoliko turističkih paketa, dogovorena je suradnja sa Crnom Gorom, Srbija se vrlo ozbiljno prezentira u medijima i na sajmovima u Kini. Čak su osmišljeni i neki specifični projekti. Tako je osmišljen projekt koji koristi Batu Živoinovića i partizanske filmove gdje bi turisti obilazili destinacije njima poznate iz partizanskih filmova, a koji su vrlo popularni u Kini. Ne znam hoće li ova tura početi sa onim vicem u kojem su Hitlerove zadnje riječi bile „Ubite Batu Živoinovića“, no projekt je svakako originalan i koristi nichu koju druge destinacije nikako ne mogu iskoristiti. Ipak, za ovaj cilj Srpska turistička organizacija mora učiniti daleko više. Kineski turisti ne obilaze samo jednu ili dvije države. Oni traže bitno više. I tu svakako srpski turistički djelatnici osim planirane suradnje sa Crnom Gorom, moraju daleko više involvirati turističke djelatnike BiH, Makedonije, ali i napraviti suradnju sa Bugarskom, Rumunjskom, Mađarskom i Hrvatskom. Bez toga značajnijeg broja turista koji bi omogućili opstanak i razvoj ove linije neće biti.

Nije zanemariva ni brojka potencijalnih turista iz Srbije prema Kini za što je potreban veći angažman srpskih turističkih agencija. U brojku potencijalnih putnika svakako treba ubrojiti i sportske, kulturne, znanstvene, i ostale djelatnike kojih će daljim razvijanjem prijateljskih odnosa Srbije i Kine biti svakako sve više.

Air Serbia – bitan faktor linije za Peking / Foto: Aerodrom Nikola Tesla

Nadalje, bitan faktor u ovoj liniji je i Air Serbia. Za očekivati je da će ona prekinuti code-share ugovor sa Air Chinom, koji i ovako i onako nije bio produktivan radi ekstremno visoke cijene konekcija preko Beča, te isti prebaciti na Hainan. Ne uspostavi li Air Serbia code-share sa Hainanom, uz feedanje ovih letova, ova linija neće imati previše potencijala za razvoj. Air Serbia bi morala u prvom redu feedati ove letove svojim feeding letovima iz šire regije. No, kako su letovi u 2. zapadnom valu, isti su realni za feedanje iz 1. noćnog vala i prema 3. podnevnom valu. Nažalost tijekom zime ovih noćnih letova je puno premalo, a i ljeti ih nema dovoljno. Iako ljeti linije neće biti upitna po popunjenosti, pa konekcije i nisu toliko bitne, Air Serbia će morati ozbiljno razmisliti da konektirani letovi na noćnim linijama nedjelja/ponedjeljak i četvrtak/petak zimi moraju biti daleko zastupljeniji. Air Serbia bi mogla prema ovim letovima prilagoditi i svoje letove za New York, sa zimskim polascima u ponedjeljak i petak, dočim bi noćni konektirani letovi mogli puniti čak dva širokotrupca, što bi omogućilo bitno više perspektive kako za feeding linije, ali samim time i za opstanak financijski neisplative linije za New York.

Jednako tako srpske vlasti bi trebale omogućiti petu slobodu Hainanu na legu Prag-Beograd-Prag. Ovim potezom linija bi dobila dodatni financijski prihod, ali bi i omogućila i sinergiju sa Air Serbiom. Naime, Air Serbia bi tada trebala smanjiti svoje frekvencije ponedjeljkom i petkom, tj. ukinuti jutarnji polazak (BEG 6:50 – 9:00 PRG 9:30 – 11:25 BEG), a ostaviti samo večernji. Umjesto ovih ukinutih letova koristili bi se code-share letovi Hainana koji vrlo prihvatljivo pokrivaju Air Serbijinu ukinutu frekvenciju. Dodatne kapacitete dva „ukinuta“ sa ATR72 Air Serbia može usmjeriti na neke druge letove.

Istovremeno Air Serbia trebala otvoriti i konekciju na treći Hainanov let iz Praga za Peking, što bi bitno poboljšalo broj frekvencija za poslovne putnike, jer osim 1stop letova ponedjeljkom i petkom, tako bi se dobila i konektirana mogućnosti srijedom preko Praga (Air Serbia BEG 6:50 – 9:00 PRG – 14:55 Hainan / Hainan 6:00 – PRG 9:30 – 11:25 BEG Air Serbia). Naravno, i u ostale dane (utorak, četvrtak, subota i nedjelja), Air Serbia bi trebala napraviti konekcije preko nekih od destinacija Hainana u Europi i Aziji (Berlin, Brussels, Moskva, St.Petersburg, Tel Aviv), te na Etihadove letove preko Abu Dhabia za Peking.

Bitno je i da Air Serbia napravi širok code-share sporazum sa Hainanom ne svoje destinacije iz Beograda. I tu nisu bitne samo feeding linije iz Beograda (Atena, Banja Luka, Beirut, Bukurešt, Dubrovnik, Larnaca, Ljubljana, Ohrid, Podgorica, Pula, Sarajevo, Skopje, Sofija, Split, Tirana, Thessaloniki, Tivat, Zagreb), nego i činjenica da Hainan, za razliku od ostalih velikih kineskih prijevoznika, ima vrlo skroman broj linija prema Europi. Stoga Air Serbia mora ponuditi code-share preko Beograda na linije prema ostalim europskim destinacijama za koje Hainan ne leti (Amsterdam, Copenhagen, Dusseldorf, Frankfurt, Hamburg, London, Malta, Milano, Paris, Rim, Stockholm, Stuttgart, Venecija, Beč, Zurich).

Jednako tako Air Serbia mora prihvatiti code-share na brojne Hainanove linije iz Pekinga za Kinu, ali i za Irkutsk (Rusija), Taipei (Tajvan), Tokio (Japan).

Povećanje robne razmene takođe važno / Foto: Aerodrom Nikola Tesla

Vrlo važan faktor razvoja ove linije je i cargo, koji obzirom na velik uvod kineske robe u Srbiju i te kako predstavlja veliki benefit, ne samo kroz potencijal linije, već i kroz moguće povećanje robne razmjene. I tu se srpska gospodarska komora, resorna ministarstva, ali i poslovni subjekti trebaju više angažirati na srpskom izvozu u Kinu kako bi cargo promet bio zadovoljavajuć u oba smjera.

Jasno je da ova linija može opstati sa dvije tjedna frekvencije preko Praga samo na turistima, no cilj Beograda mora biti da dobije nonstop liniju i da se odvoji od Praga. 1stop konekcija preko Praga nije loša opcija za otvaranje linije sa manjim rizikom i početno manjim brojem putnika. Sjetimo se da ja Qatar tako pokrenuo prve letove za Zagreb, preko Budimpešte, sa samo 5 tjednih letova, da bi danas imao čak 10 tjednih nonstop letova. Jednako tako pokrenuta je i Qatarova linija za Beograd koja će od prvotnih 4 tjedna leta preko Ankare, ove godine narasti na svakodnevnu nonstop liniju. No, za potpuni uspjeh ove linije potrebna je frekvencija od najmanje 3 tjedna nonstop leta ljeti i jednako toliko preko Praga zimi, sa intencijom povećanja na realnih 4 tjedna nonstop leta ljeti i 2 nonstop + 1 via PRG let zimi. Tri tjedna nonstop leta su minimalna frekvencija za prihvatljive konekcije na feeding tržište Air Serbie i da bi ova linija iz turističke (leisure) linije, što sa najavljenom frekvencijom preko Praga svakako jest, mogla postati ozbiljna redovna linija koja se feeda preko Beograda kao huba. Hainan za ovu liniju može koristiti i neki od svojih manjih aviona obzirom da u floti ima i 10 novih Boeinga 787-8 sa samo 213 mjesta, 9 A330-200 sa 222 mjesta, te 3 Boeinga 767-300ER sa 233 mjesta (koji avion je bio inicijalni avion i za Prag). Konačno i u najavi letova govori se da će opcija preko Praga biti šestomjesečna, nakon čega bi linija trebala postati nonstop.

Ova linija svakako ima velike potencijale, Beogradu i Srbiji će donijeti vrlo mnogo, a sve čestitke treba uputiti prvenstveno političkom vrhu Srbije koji je iskoristio svoje dobre odnose i utjecaj da privuče ovu liniju i da istu zamjeni za već ugovorenu zagrebačku liniju istog prijevoznika (Baijing Capital koji je u 70% vlasništvu Hainana), koja je imala bitno veće potencijale. Zagrebačka linija sada ima daleko manje šanse za pokretanje, a isto bi moglo značiti i opadanje broja kineskih turista u Hrvatskoj ukoliko hrvatski političari i turistički djelatnici ozbiljno ne prionu rješavanju otvaranja leisure linije nekog drugog prijevoznika iz Kine. Pred Srbijom je velika šansa. Šansa koju mora iskoristiti, kako u zrakoplovnim, tako i u turističkim i gospodarstvenim sferama. Hainan je poznat po tome da relativno lako otvara linije, ali ih isto tako brzo i lako zatvara. Kao što sam već spomenuo u posljednjih par godina zatvorili su 35 destinacija i nekoliko desetaka linija. Upravo stoga svi gore navedeni subjekti moraju se i bitno više truditi da ova linija opstane, te biti svjesni činjenice da u protivnom slučaju ona može vrlo brzo nestati.

P.S.Ovaj članak je 50. članak moje kolumne na Tango Sixu.

Komentari

V

Čestitke za 50. članak.
Veoma dobar tekst i analiza. Kao i u prethodnih 49.

Odgovori
A

Hvala puno!

H

Potpuno se slažem i isto čestitam!

Pozdrav iz Avstrije

A

Hvala puno Haplek.

d

Sve pohvale za članak.
Molio bi te da nam prezentuješ kakvo je stanje sa linija za Kinu/Peking sa aerodroma u bližoj i daljoj regiji

Odgovori
A

U kom kontekstu? Broja letova, linija, putnika, kompanija?

d

Malo kasnim sa dodatnim pitanjem jer mi internet nije bio dostupan.
Mislio sa na uopšteno stanje u regiji što se tiče veza za Peking ili uopšte za Daleki istok. Poznato je da za Amerriku leti samo AS. Kakvo je stanje tu sa zemljama okruženja. Rumunija, Mađarska, Grčka, Bugarska… (iz EX YU – sigurno niko ne leti). Kakvo je tu stanje sa mogućim zainteresovanim putnicima.
Takođe, ne znam dal ste pratili da postoji ideja da i Mađarska ukine vize za građana Kine na 48/72h kako bi turisti mogli iz Srbije da dolaze i u Mađarsku. Što bi opet generisalo određen benefit.

A

U prvom članku sa letovima prema Kini sam napisao da letove za Kinu ima i to prema Pekingu:

Atena (Air China, Peking cjelogodišnja via MUC)
Budimpešta (Air China, Peking cjelogodišnja)
Beč (Air China kao stop prema BCN za Peking, te Austrian za Peking, Shanghai i Hong Kong, sve cjelogodišnje)

Venecija, Bucharest, Sofija i drugi gradovi šire regije nemaju letove za Kinu.

Za SAD imate vrlo mnogo letova iz Atene, Venecije, Beča i Budimpešte, a za Kanadu i daleko više, pa čak i iz Zagreba.

Mislim da Vučić nije upoznat sa pravilima EU, te da tu nema pravne osnove jel tu nije do Mađarske, nego do Europske unije. EU donosi takvu odluku, sigurno ne mađarska vlada. A bojim se da to nije realno. Nije mi poznato da u EU postoji izuzetak „trodnevni boravak bez vize“. Mislim da je to dnevnopolitički trik, a ne realnost.

S

Čestitam na jubilarnom članku :) Neka ih bude još mnogo!

Nadam se da neće sve stati kad bude trebalo da se organizuju konekcije za region i dalje za Evropu. Tako je bilo i za letove za Njujork. AS nije uspela da dobije slotove na JFK koji bi se uklapali u njene talase, ali nije ni svoje postojeće letove nije organizovala kako bi se linija za Njujork lakše punila.

I nadam se da Aeroflot, koji je do sada bio jedna od glavnih veza s Kinom, neće prekidati saradnju s AS.

Odgovori
A

Hvala puno.

Naravno da je i takav scenarij moguć sa Aeroflotom. No, mislim da to nije realno. Končno, pitanje je hoće li Air Serbia uopće imati suradnju sa Hainanom. Obzirom da je linija politička, to bi bilo i logično. I Etihad ima dobru suradnju sa Hainanom, dakle ni tu nema prepreke. No, to tek treba vidjeti.

J

Alene moram malo da politizujem moj komentar i molim da mi ne zamerite. Vase clanke i kasnije komentare citam sa velikim postovanjem, a i vi kao autor na svaki komentar citalaca uvek odgovorite sa puno argumenata i uvazavanja sto je za svaku pohvalu.
Pre nekoliko godina kada se u Beogradu odrzavao samit kineskog Predsednika i rukovodecih ljudi zemalja u regionu jedino je izostala Hrvatska ciji je predsednik Milanovic(onaj nadobudni lik srednjih godina koji je nekom prilikom pao sa tenka prilikom neke parade glumeci deckica od 20 godina) odbio doci na taj sastanak pod obrazlozenjem da su kinezi i njihove ideje u regionu za Hrvatsku nebitni. Da li to znaci da se ne postuje novac koji kineski turisti ostavljaju po hotelima, restoranima, prodavnicama i muzejima u Hrvatskoj. Da li novac koji npr. ostavljaju turisti iz Ceske, Poljske, Slovacke i Madjarske lepse i bolje mirise? Svaciji novac je potreban za razvoj i nema tu neke prevelike ljubavi ili romatike.
Pouzdano znam da moje nekadasnje kolege iz zelezare u velikim grupama putuju u Kinu gde se upoznaju ne samo sa radom sada bratskih fabrika vec se upoznaju i sa svim ostalim bitnim cinjenicama vezanim za kinesku drzavu (poseta Zabranjenom gradu, Kineski zid…), imaju predavanja u politickom i ekonomskom sistemu…

Odgovori
A

Nije Milanović izostao iz Beograda samo radi toga što je rekao, a to je da se Hrvatska treba više osloniti na Europu i Ameriku, te da Kina nije toliko bitna za Hrvatsku. Znamo koliko je Tuđman hodočastio u Kinu i gradio odnose. Stoga ovakav zaokret možemo svakako tumačiti. Drugi razlog je bio visoke nacionalističke tenzije i provokacije koje su neposredno pred samit bile na razini Hrvatska-Srbija. Pitanje je kolko je manevarskog prostora Milanović uopće imao u tom trenutku. No, to je politika. Dajte da je izbjegnemo što više možemo.

Taj Milanovićev politički potez (gospodarskog rezona on svakako nema), stvorio je trajne posljedice se ozbiljno osječaju, a i ova linija je jedna od tih posljedica.

A

Sve cestitke Alene za jubilarni clanak! Svi clanci, pa tako i ovaj, su temeljiti i argumentovani svim relevantnim podacima. Jos jednom, BRAVO. I samo tako nastavi. Pozdrav iz Nisa

Odgovori
A

Hvala puno Aca

g

Dobar deo članka se bavi politikom i ne daje odgovor na pitanje isplativosti novonajavljene linije i više je nagađanje nego bilo kakva analiza. Odgovor na taj deo je više nego jednostavan. Kinezi, a posebno kineske državne firme poštuju podelu interesnih sfera i uticaja i uglavnom se klone prevelikih napora ulaganja u zemlje u zapadnoj sferi uticaja. Prost primer je činjenica da su kineske državne firme po svuda u Srbiji, dok u BiH nemate uopšte zeinteresovanost Kineza za bilo kakve investicije, jer BiH vide kao teritorij pod kontrolom zapada. I to nije neka nauka, to možete čuti od svakog kineskog privrednika koji dolazi iz državne kompanije. HNA Grupa u slučaju BEG je samo član konzorcijuma koji ima dovoljno iskustva u upravljanju aerodromima što je bilo potrebno uslovima javnog poziva. Stub ponude je AVIC odnosno njegova ćerka firma CATIC…državni konglomerati..tj. sama država.

Odgovori
A

Iskreno ne razumijem svrhu ovog Vašeg posta, ali ok.

Ako ovoj analizi fali dio koji se odnosi na „isplativost“, a Vi imate dovoljno inputa da možete to izračunati (ja nemam), bilo bi dobro da napišete članak. Siguran sam da će urednik vrlo rado objaviti Vaš članak, a ja ću ga više nego sa interesiranjem pročitati.

Do tada javnost mora biti osuđena na „nagađanja“, poznate podatke i dieletantizam mog pisanja. Sve dok stručnjaci, koji imaju pristup bitno večoj količini podataka, a što po Vašim komentarima očito jeste, ne zasuču rukave i ne napišu pravu analizu, umjeto ovog mog „poluuratka“.

B

U BiH se svaki dan priča o zainteresovanosti kineza za velike projekte. Već su izgradili TE Stanari, pričaju o Gacko 3, o 4 autoputa u RS. A i u FBiH o TE Banovići i Tuzla…
Kinezi nišane ono što EU ne smatra za previše bitno…

A

A kao i svagdje drugdje, oni vide interes gdje drugi ne vide.

g

Sami ste napisali u prvom delu teksta da su motivi, paketi sa aerodromom, nisu ništa drugo do spekulacije i da vi nemate o tome informacija. Kada ja samo to ponovim i kazem da tome nema mesta u članku u kojem je inače drugi deo inače dobar, vi se srdite. Nije to dilentatizam već jednostavno ne idu (moje mišljenje doduše) spekulacije o nekakvim paketima, pogodnostima i vizionarstvu određenih poliričara sa konkretnim podacima i predlozima u daljem tekstu.

I zato jeste poluuradak, gde je onaj drugi deo veoma dobar a ja iznosim kritike na ono što ste i vi samo nazvali spekulacijama.

A

Gorkov, iz aviona je vidljivo da Srbija i Kina imaju daleko veći dogovor od jednog posla, da imaju stratešku suradnju. To i piše u prvom dijelu članka. Je li aerodrom dio tog posla ostaje za vidjeti, ali je vrlo vjerojatno. Sama linija tu je zanemariva, ona može biti alat, metoda i sigurno nije predmet trgovine aerodromom ili uvjet za isto. I to piše u članku. Vijest izašla dva dana nakon što sam ja napisao članak, u kojoj se istiće da je HNA grupa favorit u dobivanju koncesije na Beogradskom aerodromu još je više uzburkala javnost. Naravno da ovo ne mora ništa značiti, možda samo metoda pritiska na ostale, ali vijest nije bez značaja.

Dobar dio analitičkih predviđanja temelji se na zaključcima iz činjenica, indicija i povezanih fakata, iz čega se stvaraju pretpostavke. Svako predviđanje se temlji na dostupnim podacima, a konačan ishod može biti potpuno oprečan, i to ne samo radi nedostatnih inputa prilikom predviđanja, nego i zbog promijenjenih okolnosti, a svi znamo koliko se okolnosi u zračnom prometu brzo mijenjaju. Stoga su trenutne premise koje stvaraju konkluziju upitne trajnosti. Naravno, to ne priječi da se iznose scenariji, veće ili manje vjerojatnoče budućnosti i procijene mogućnosti. Upravo to i je draž analitike i moja opsesija u zračom prometu, pa i osnovna vodilja ove kolumne.

I da nemalo puta sam pogriješio u procjenama, ali sam zato u ogromnom broju slučajeva bio u pravu. A svi koji se bave zračnim prometom moraju upravo to raditi. Analizirati i pretpostavljati. Te imati unaprijed spremljene odgovore na možebitne scenarije koji tangiraju i njih. U svom businessu svakodnevno imam brainstorming sa svojim djelatnicima u kojem stvaramo zaključke, moguće scenarije (od manje vjerojatnih do više vjerojatnih) i pripremamo reakcije i odgovore na sve njih.

Vaša zona interesa može biti potpuno drugačija, Vi možete stvari gledati isključivo kroz fakte, isplativost, mjerenja i libiti se ikakvih zaključaka, procjena ili nabrajanja možebitnih scenarija. I ja bih vrlo rado pročitao neki članak koji ste Vi napisali, i učio iz Vaše ekspertize. No ta Vaša zona interesa Vam ne daje za pravo da kritizirate ovakvu djelatnost, djelatnost koja je osnova vođenja bilo kojeg businessa. Ako Vas to iritira onda Vam predlažem da ubuduće zaobilazite moje članke.

Stoga je nazivanje ovog članka „poluradkom“ uvrijedljivo i vrlo prepotnentno sa Vaše strane jer se stavljate u poziciju moralnog i strukovnog eksperta koji ocjenjuje nečiji rad temeljem svojih principa, a koji bi, po tome, trebali biti superiorni. Ja 25 godina vodim uspješan privatni business u kojem je ova metoda predviđanja temeljem analize osnovna metoda. I stoga smatram da imam dovoljno znanja i iskustva da doživljavam nazivanje mog članka „poluuratkom“ uvrijedljivim. I svakako nepotrebnim. Možda ja i jesam intelektualno i strukovno limitiran, ali ste time prozvali i stotine ljudi koji čitaju moje članka i pozitivno ih ocjenjuju.

Sa osobitim poštovanjem.

g

Nisam mislio da idemo toliko daleko. Vi ste napisali da su vesti o nekakvom paketu spekulacije; vi ste napisali moj „poluuradak, ne ja. Samo sam napisao da smo naviknuti od vas na jedan viši nivo od spekulacija (opet ponavljam; sami ste ih tako nazvali).

Mene ništa u vašim člancima ne iritira, ništa mi ne smeta; štaviše, dosta pročitam pametnoga. To ne znači da nemam pravo da komentarišem. Svoje pravo koristim, a sa koje pozicije ja to radim svakako nije nešto što bi vas trebalo da zanima. Ovde ima i stručnjaka, i dece, pa svi imaju svoje mesto i priliku na portalu.

Ovde opet izlazi na površinu vaša nešto naglija priroda, pa čim pročitate nešto što nije 100% u okviru vaših očekivanja vi skačete kao opareni i bez razloga, bez da ste zaista imali priliku da razmislite o poruci. Ja pohvalim većinu članka uz opasku da bi bio puno bolji da ste izostavili politizaciju ili bar pružili više informacija o nekakvim političkim dealovima, paketima itd…i dođemo do ovoga. Po meni nepotrebno.

g

PS. Nemojte sad samo napisati da sam vas ja nazvao strukovno i intelektualni limitiranim, molim vas. =)

A

Uvjeren sam da ste ubrali moj sarkazam, pa ga nije trebalo koristiti kao „moje karakteriziranje“.

No, kako god, jedva čekam Vaš članak. Imate neku ideju kada ćete ga napistati?

g

Jesam „ubrao“ vaš sarkazam, ali je više nego očigledno da vi niste moj.
U očekivanju članka molim da izbegavamo ovakve rasprave i shvatimo sledeće:

1. Ovo je otvorena, javna platforma za sve ljubitelje vazduhoplovstva: za profesionalce i za amatere, za starije, kao i za decu. Svako, od bilo kojih kategorija koja učestvuje, ima pravo da komentariše, i ima pravo da mu/joj komentar bude nešto drugo osim pohvala članka, a da to ne bude dočekano na nož i da bude shvaćen kao lična uvreda autora.

2. Svaki komentar koji nije u skladu 101% sa vašim očekivanjem nije atak na vas, vaše čitaoce, prijatelje, vašu karijeru, vaše zaposlene, vaše znanje, veštine i intelekt. To je komentar na članak, i ništa više. Stoga nije potrebno da se „branite“ ističući dugogodišnju karijeru, broj zaposlenih, poslovanje bez dugova i sl. jer to nije tema komentara, mene lično ni ne zanima. Mene interesuje da komentarišem (ako želim) samo napisano.

3. Poluuradak je (koliko ja razumem, a mislim da razumem dovoljno dobro) nešto nedovršeno, nepotpuno, nekompletno. Eto, ja još uvek mislim da bi vaš članak bio mnogo bolji da se izostavili spekulacije i politizaciju i da zbog toga nije kompletan. Gde ste vi tu pronašli lične uvrede, i čak otišli mnogo dalje i pronašli da neko vređa vaše čitaoce zaista ne znam, ali vas molim da ne nastavljamo tim putem.

A

1. Apsolutno svatko ima pravo komentirati, tu ništa nije sporno. Nemalo puta sam citirao misao „iako se ne slažem s tobom učinit ću sve da kažeš svoj stav“. I to iskreno mislim. I nemalo puta sam dokazao na ovom portal. No, treba izbjegavati izjave poput „i više je nagađanje nego bilo kakva analiza“. Jednostavno nema potrebe za time, frustrirajuće je i prepotentno postavlja autora tih riječi u poziciju superiornosti, nekoga tko sa više pozicije ocjenjuje je li nešto analiza ili nije.

2. Vi i ja smo vodili vrlo kreativne raprave, nismo se uvijek slagali i vrlo sam uživao u konfrontiranim argumetiranim raspravama. No, nikad od mene niste čuli da Vaš stav progalsim „to nije analiza“ („bilo kakva“). Jer bilo kakva analiza je i ona koja ima vrlo malo podataka i puno pretpostavki i senzacionalizma, a ako nije čak ni „bilo kakva“ to znači da je isključivo žutilo i neprihvatljiv novinarski (ili analitički) bofl. A takva kvalifikacija ipak jest uvrijedljiva. Jedno je napisati ne slažem se sa Vama ili „ja bih to ovako..:“ a drugo „ovo nije analiza“.

3. Slažem se da je ova rasprava više bespredmetna. Mislim da je svako konfrontiranje mišljenja više nego prihvatljivo i dobro, da od toga svi možemo nešto naučiti, ali molim da se ubuduće izbjegavaju „to nije na nivou bilo kakve analize“ ili uopće karakteriziranje kvalitete pisanja. Ja se ne stavljam u poziciju ocjenjivati vašu ekspertizu, niti kvalitetu (ili stil) Vašeg pisanja. Nije primjereno. Izuzetno cijenim Vaš stav i Vašu stručnost, ali ne mogu prihvatiti podcjenjivanje mog rada. Mogu se reflektirati na činjenice, iznesene teza, ali neprimjereno je da si uzemem za pravo procjenjivati vaš stil, način ili oblik pisanja, ili čak da ga ocjenjujem sa ocjenama „prosječno“, „ispodrosječno“, „to nije analiza“, ili još gore „ovo nije na Vašem nivou“ ili „ovo je ispod nivoa bilo kakve analize“… isl. Jer tada to nije prihvatljiva rasprava, nego pozicija ex catedre i neprimjerena superiornost u jednosmjernoj komunikaciji. Ovdje niste Vi učitelj, ni ja učenik. Naravno, nije ni obratno. Pa molim da se tog principa ubuduće pridržavamo. Hvala.

E

To nisu klasicne investicije vec krediti koje nasa drzava vraca, ali po nesto nizim kamatama. U EU (samim tim i Hrvatskoj) nema takvih kineskih kredita, jer su uslovljeni da kineska firma mora dobiti posao, a to je u suprotnosti sa zakonom o zastiti konkurencije. Takvi kreditni su losi jer dolazi do dvostrukog odliva novca putem otplacivanja rata kredita i putem placanja Kineza za izvodjenje radova tj novac ostaje u Kini a mi i dalje imamo obavezu da otplatimo dug. Posebno je lose za Srbiju koja ima toliko nezaposlenih gradjevinskih radnika.

A

Da, u članku i piše da je samo Smederevska željezara investicija, a sve drugo krediti + izgradnja. I slažem se sa Vama da to nije sretno rješenje.

No, to nije predmet naše analize, nego činjenica da zbog tih kredita i radova postoji određeni broj bankara, poslovnjaka, stručnjaka i radnika koji će koristiti ovu liniju.

g

Alene, kad napišem da nije analiza onda pođem od toga šta analiza u stvari znači „(method of studying the nature of something or of determining its essential features and their relations“). Pa kad vi napišete bog zna šta se dešava, spekulacije o paketu, itd..to onda nije analiza kao metod i to je to. To važi za ovaj članak.

Što se tiče ostaih članaka vrlo često pišete izvaredne deskriptivne članke. Primer jednog takvog je istorija aviokompanija na prostoru ex-Yu. Ali ni to nije analiza, vi ne analizirate, vi opisujete. I tu nema nikakvih problema, dobar članak ne mora da bude analiza uopšte. Ja sam samo metodološki precizan.

A

Gorkov pretjerujete.

g

Možda, no poruka od početka je :

1. Na to imam puno pravo jer smo na javnom prostoru i to nije nikakva uvreda;
2. Moji kriteriji formiranja mišljenja su moji, mogu biti potpuno amaterski, ili pak izrazito stručni i opet nisu nikakva uvreda.
3. Imam pravo da mišljenje kreirano na tim standardima iskažem, što isto tako nije uvreda.

A

O božji čovječe hoće li ovoj nepotrebnoj raspravi doći kraj?

Analize (političke, ekonomske, pa čak i vojne) u sebi sadrže konkluzije i pretpostavke. One nisu samo statističko proučavanje podataka. Svrhu toga sam Vam gore napisao. Prihvatite to ili ne, meni potpuno svejedno.

Čemu ova ponavljanja? Niti Vam ja dajem, niti oduzimam Vaše pravo na osobno mišljenje i izražavanje istog. Niti imam tu moć, niti bi je htio imati. Stvar osobnog uvjerenja. Ali Vam isto tako ne dajem za pravo da moj rad nazivate „to nije ni tamo nekakva (bilo kakva) analiza“. Nije kulturno, primjereno, civilizirano, i vrlo je prepotneno da se postavljate kao neposredni autoritet koji odlučuje o tome.

Kao što rekoh, iritira li Vas moj način pisanja iskoristite svoje elementarno ljudsko pravo da ga zaobilazite. Vrlo banalno, nemojte ga čitati.

Uz to, samo naprijed sa Vašim člancima. Biti će mi izuzetno zadovoljstvo pročitati ih, ali iskreno, i bez obzira kakvo ću mišljenje imati o njima, vjerujte mi neću ih nazvati „to nije ni bilo kakva analiza“. Ne zbog možebitnog stava, nego radi kućnog odgoja.

Cijenim svakog čitatelja na ovom portalu. Iskreno trošim mnogo vremena da ispoštujem svakog, ali baš svakog čitatelja. Ali sada je stvarno vrijeme da se ova potpuno bespredmetna rasprava prekine.

Dobro ste došli na komentarima mojih članaka, niste dobro došli na podcjenjivanju ili omalovažavanju bilo koga u tim komentarima.

g

To jeste vaš način razmišljanja koji izađe na površinu ponekad, a na koji sam ja reagovao. Svi komentari su dozvoljeni in “any color so long as it is black”.

Vidite, ja to tako ne vidim. Ukoliko moji komentari izlaze iz vaše vizije savršenog čitalaštva, mogu da razumem. Ukoliko smetaju, budite slobodni ne obraćati pažnju na njih.

Napisati da ti se knjiga, automobil, članak, kolač, pečenje, boja ili bilo šta drugo na ovom svetu ne sviđa ili sviđa i za d dati razloge je stvar apsolutno slobodnog izbora. Ono što je zaista nekulturno je nekoga optužiti za vređanje na osnovu slobodnog izbora i mišljenja.

A

Mislim da sam stvarno bio jasan kad sam rekao da nitko ne brani iznošenje mišljenja ovdje. I da je to i više nego vidljivo. No, jedno je napisati npr. „sadašnji broj turista je dostatan za ovu liniju jer će njih 50% koristititi liniju pošto je većina turista u Srbiji iz Pekinga“. Tu ste demantirali moj stav da sadašnji broj turista nije dostatan.

No, spočitavati nekome stil pisanja u kojem koristi neke metode jednostavno nije primjereno. Pa ne možete Vi meni određivati kako ću ja pisati, koji stil upotrebljavati, koliko ću politike koristiti ili da li ću nešto iznjeti uz napomenu da su to spekulacije ili pretpostavke. To može urednik ili će moje loše pisanje sankcionirati čitateljstvo ne čitanjem mojih članaka.

Ma čak i da ste napisali „ne sviđa mi se“ tema, način pisanja, stil… hajde de… Nema smisla, ali nije uvrijedljivo.

Ali ne možete se Vi postavljati u ulogu superiora koji govori da se ovaj članak ne može nazvati analizom. Zašto, pobogu? Koja svrha je toga?

Ako Vi to smatrate primjerenim, onda iskreno ne dijelimo iste principe i moralne ususe. Ha bože, koliko ljudi, toliko čudi. Ja to Vama nikada ne bih napisao, pa čak da to i mislim. No, to već nije moj problem.

U svakom slučaju ova rasprava više ne vodi nigdje, ponavljaju se argumenti i nema baš nikakvog smisla.

g

Onda da ja pišem sta pišem, vi pišete šta pišete, a redakcija svakako brine da ne bude uvreda. =)

A

Iskreno mislim da je mod trebao reagirati. No, to je njegova stvar, njegov portal i njegovo pravo. Moja je pak da ne prihvatim ponašanje koje ne smatram prihvatljivim i to zahtjevam od moda ili da se jednostavno maknem i ne pišem više na ovom portalu.

Vrlo jednostavno, zar ne? Što to meni treba?

V

Sinoć je Vučić pričao kako pregovara sa Mađarima da dozvole kinezima boravak od 3 dana bez vize kako bi se poboljšala turistička ponuda vezana za ovu liniju.
Inače do 2000. Jat je imao direktnu liniju Bg-Peking koja je ukinuta nakon petog oktobra.

Odgovori
A

Mislim da to nema pravne osnove jel tu nije do Mađarske, nego do Europske unije. Ona donosi takvu odluku, sigurno ne mađarska vlada. A bojim se da to nije realno. Nije mi poznato da u EU postoji izuzetak „trodnevni boravak bez vize“.

Da, zadnji letovi sa Jatovim desetkama su bili za Peking.

m

Druže, ne znam koliko si upoznat sa pravilima šengena, ali Mađarska, kao članica šengen zone, nema pravo da privremeno ukida ili uvodi vize građanima trećih zemalja bez odobrenja iz Brisela.

A

Da i ja mislim da je tako.

N

Cestitke sjajnoj analizi i jubiluju.
Veliki pozdrav

Odgovori
A

Hvala puno Nebojša.

B

Alene, cestitam! Vrlo dobra analiza, kao i uvjek!

Ocekuj velike napade i kritike posto si sledece napisao. Nije popularno pisati pozitivno o prmijeru ili vladi:

…Premijer Vučić vrlo uspješno levitira …
…No, pobijedio je Vučić i …
…A Vučić to jako dobro koristi. …
…Svi oni koji kritiziraju Vučića za politizaciju ove linije, zapravo su potpuno u krivu …

U Srbiji ne vjeruju u takve recenice. Sve je namjesteno i izplanirano i samo se prezentira kao da nesto dobro funkcionise.

Zato budi malo pazljiviji kada pises i ne spominji Vucica u pozitivnom kontestu i svi ce te voljeti!

;-)

Odgovori
A

Hvala puno na čestitkama.

Ovo je prvi puta da ja pišem dobro o Vučiću. Kada je zaslužio pohvale i treba ih dobiti, bez obzira na srdžbu mojih sugrađana zbog toga, ili političkih oponenata u Srbiji. No, obzirom na količinu kritika koju sam do sada napisao vezano uz Vučića, mislim da me baš i ne voli prejako njegov ured, ali ni njemu sklona javnost.

Pa sad me neće voljeti ni jedni ni drugi. To je tako kada nastojiš pisati neovisno i nepristrano. Svi te mrze. Jer mentalitet nalaže da moraš pripadati jednom taboru, a onda je sve iz tog tabora super, a sve iz onog drugog odvratno. Suprotno nije moguće!

Malo je čudno biti u isto vrijeme i četnik i ustaša, za kojeg se mene na tjednoj osnovi proglašava, no to je realnost podneblja u kojem živimo. Nemožeš biti u sredini, moraš biti ili jedan ili drugi, pa onda i logični nonsensi da su i isto vrijeme oboje kod nas mogu biti logični.

3

Jel pricate o liniji za Beograd? Prag je u Ceskoj ! A Zagreb u Hrvackoj ! A brza pruga ide za Budipestu a Hainan regional moze da leti za Bor :-) …

A

????

Linija koja će se letjeti je Peking-Prag-Beograd-Prag-Peking dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom, dok će Hainan srijedom letjeti samo Peking-Prag-Peking. Mislim da je to vrlo jasno rečeno u tekstu.

P.S.
Piše se Hrvatska, a ovakva izvedenica je uvrijedljiva i neprihvatljiva pravilima ovog portala.

B

@Alen

Ma ignoriši 360. Izgleda da nije ni pročitao članak.

Hoće samo da kaze da je linija Peking-Prag-Beograd obmana naroda od strane vlade zato što se ne radi o liniji Beograd-Peking.
Nerazumije da i od ove varijante drzava moze da profitira. …neće da razumije. :-)

N

Alene, stara firentinska poslovica glasi: „Za koga gibelini misle da je guelf, and guelfi da je gibelin, mora da je dobar čovek.“

Sve čestitke i samo napred! Neka se uje i čede bave jedni drugima… a Vi ne obraćajte pažnju.

3

@Beli
Pa moze preko Dubai isto da se profitira za Kinu. Mogu da presednem u Dubai i da mi konekcija bude 2-3 sata. Kako je JAT kada su radili sa Kinezima mogao direkno da leti za Peking? Mislim da je u pitanju bilo malo nafte i malo lekova :-)

A

Beli:
Da i ja mislim da je tako.

Nikola:
Hvala puno na podršci.

B

@360

Ovo oko Dubaia nije isto. Mislim da putnici iz Beograda prema Kini neće presedati nego će se avion u Pragu samo dopuniti i neće se dugo zadrzavati da bi leteo dalje! Tako sam ja razumeo.

Mozda JAT nije radio profitabilno?
Mozda radi toga Air Serbia nije htela ili nije mogla sama da uvede tu liniju? Ali mozda se kinezima isplati samo preko Praga radi popunjenosti? Mozda je ovo samo prvi korak da se trzište razradi i kinezi krenu pa onda da se jednog dana uvede bukvalno direktan let?

Efekti bi u svakom slučaju trebali biti pozitivi:

– za AS zato što će putnike za tu liniju dovoziti i odvoziti sa ANT

– za ANT veći promet novih putnika

– za Srbiju veći broj kineskih turista i mozda veća ulaganja iz Kine zato što će stednjim kineskim kompanijama biti lakši dolazak. Pozitivno i za razmenu robe preko kargo usluga.

A

Da Beli, tako je. Putnici ne izlaze iz aviona (iako i mogu ako žele), ne prolaze kontrolu putovnica i ne iznose svoje stvari iz kabine. Takvi interkontinentalni stopovi obično traju do sat vremena, rijetko kada sat i pola.

Ovo svakako jest prvi korak, inteligentan korak koji smanjuje rizik. Kao što piše i u članku, korak kakav je imao Qatar sa početkom letova iz Zagreba i Beograda sa 1stop i malo frekvencija, koji su kasnije postali nonstop uz povećanje frekvencija. I sami akteri linije naglašavaju da će ona za šest mjeseci postati direktna, bez stopa. No, da i ne postane, ona je benefit za Beograd. O cargo opcijama da i ne govorimo. Njima „presjedanje“ u Dubaiu neće baš puno pomoć :-).

Benefit za Air Serbiu će biti ako dogovore code-share sa Hainanom. U protivnom slučaju to će biti loša stvar za Air Serbiu, jer znači manje putnika prema Berlinu, Abu Dhabiu, Moskvi i ostalim destinacijama preko kojih su se radile konekcije za Kinu. Za sada code-share nije dogovoren. Čak štoviše, za sada ni linija nije potvrđena od samih kineza (bez obzira što je vidljiva u nekim sustavima), niti su ishođene dozvole. Tek treba vidjeti u kojoj mjeri će biti suradnje.

A

Nasmijao si me do suza sa Batom Zivojinovicem, no to je cista istina. Ali: Kinezi od svih njegovih filmova i serija poznaju „Valter brani Sarajevo“. To je serija koja se i dan danas vrti po kineskim televizijama (sinhronizirano na kineski!!!). Lani kada sam bio u Kini receno mi je da Kinezi zele napraviti remake sa kineskim glumcima. U kontektsu letova PEK-BEG pitanje je da li ce Kinezi zbog toga doci jer im je prvenstveno pojam grad Sarajevo… Takodjer postoji veliki interes Kineza za sve u vezi Tita, ali tu prije ZAG igra neku ulogu (Kumrovec, Brijuni, „Galeb“ – kada ga se napokon obnovi) nego BEG (Kuca cvijeca).

Odgovori
3

Bas super za tu anslizu ! Pa izfinansiraj turu Beograd, pa Sarajevo, pa Kumrovec ! Ili bi ti obrnuto o tudjem trosku?

A

Imenjače, pa ta tura i predumijeva posjet Sarajevo i glavni dio ture je upravo „Valter brani Sarajevo“. Naravno, uz to im se „prodaju“ i druge Batine lokacije snimanja.

U Hrvatskoj sastavni dio Kineskih (ali i nekih drugih) tura je Kumrovec i Briuni.

Tu bi brija Kumrovec – Briuni – Kuća Cvijeća bila pun pogodak.

m

@Purger

Tzv. Valterova tura do Sarajeva bi bila zanimljiva Kinezima, uz posetu Kumrovcu i Kući cveća, ali opet postoji problem viza. Koliko znam, BiH i Hrvatska i dalje imaju vizni režim sa Kinom, tako da su kineski turisti koji dođu u Beograd ograničeni samo na teritoriju Srbije. Ne verujem da Bosna i Hrvatska imaju interes da jednostrano suspenduju vize za kineske državljane.

Ja sam se zezao na nekom forumu da bi mi iz Srbije mogli da švercujemo Kineze, skelama preko Drine, pa onda preko bosanskih planina da idu kao ilegalci do Sarajeva. Baš onako partizanski i „valterovski“. :-) Ako su mogli drugovi partizani bez pasoša i viza da se kreću po bivšoj jugi, zašto ne bi mogli drugovi Kinezi??? :)

A

Iskreno teško će proći projekti koji će biti samo u Srbiji i eventualno Crnoj Gori (ne znam jel za tamo treba viza Kinezima). Kinezi vole švrljati okolo. Pa sad, ili će uzimati Šengensku vizu i iću u Mađarsku, Bugarsku, Rumunjsku i/ili Hrvatsku, ili će to biti vrlo limitirani broj turista koji će biti smao u Srbiji, eventualno BiH, Crnoj Gori i Makedoniji.

Dobar, ovo za švercanje preko Drine. Dobar!!!!

3

A sta bi sa Valterom i Bascarsijom?

A

A što bi sa štruklima i Hrvatskom, pa ih ima 130.000 godišnje?
A što bi sa Knez Mihailovom i Ivkovom slavom?

Pitanje nema baš nikakvog smisla.

M

Postovani Alene,

Ne mogu se odupreti utisku da ovaj clanak ima i sa Vase strane politicki prizvuk i jednu vrstu licnog zaljenja sto se linija za Kinu nije ostvarila iz Hrvatske vec iz Beograda.

Navescu Vase citate iz kojih se to vidi:
„Beograd dobio rat za Kinu, no ima li to smisla?“
Podseticu Vas da ste svojevremeno kada je Emirates otvorio (istina svakodnevnu i direktnu liniju) iz DXB za ZAG oduseveljeno govorili kako je to velika stvar mozda bitnija i od osnivanja Air Serbije i u jakim superlativima naglasavali njenu vaznost. Takodje ste i tada rekli da bi eventualno otvaranje direktne linije iz Beograda za Kinu bilo takodje izuzetno velika stvar. Sada, medjutim u Vasem teksu nailazimo na kontroverze gde se ispod prve slike pitate ima li smisla sto je Beograd dobio rat za Kinu (ostavljajuci mesta sumnji?) dok na zavrsetku teksta ipak navodite da linija ima kapacitet i da ce Srbiji doneti mnogo.

Dalje, Vas citat:
„Srbija je država u srcu Europe, slabo razvijena zemlja koja vapi za investicijama…“
Podseticu Vas da se po zvanicnoj listi MMF-a Vasa Hrvatska iako najmladja clanica EU nalazi na listi „Emerging and Developing Economies“ isto kao i Srbija.
http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/groups.htm
Nema sumnje da bolji standard zivota kao i veci GDP u ovom trenutku vise naginje ka Hrvatskoj, ali niti ste vi Nemacka niti je Srbija Somalija da biste se je tako nadmeno komentarisali.

Dalje, Vas citat:
„Kao što smo u prethodnom članku vidjeli, Zagreb je imao bitno veće perspektive za kineske letove“ .

Po Vasim recima, ispada da Kinezi zaista ne znaju gde bi trebalo da lete i da Vi ovakvom recenicom izrazavate zaljenje sto se to desilo Beogradu a ne Zagrebu. Istina je da je broj kineskih turista za sada na strani Hrvatske (sto je i normalno uzimajuci u obzir geografski polozaj Hrvatske odnosno prevashodno njenu obalu) ali ne zaboravite da trzsite nije tu samo da se prati vec i da se stvara. Otvaranjem ove linije preko Praga a kasnije i direktno BEG-PEK stvorice se mogucnosti da se ovakva linija opravda i da vremenom mozda taj broj turista prevagne i na stranu Srbije kao sto je trenutno ekonomska sktivnost jaca izmedju Srbije i Kine nego izmedju Hrvatske i Kine. Mozda bas na tu kartu Kinezi igraju.

Zelim da jos napomenem da uzivam citajuci Vase komentare sa strucne strane, ali po mom misljenju ponekad sebi dozvolite kompozicije recenica koje bi zasigurno zahtevale strukturnu obradu.

Odgovori
A

Pa gdje ste Vi to pročitali? Naravno da možete pročitati tekst kako ga želite i doživjeti riječi drugačije.

Ali u tekstu ja jasno naglašavam da je to velika stvar. citiram:
„U svakom slučaju linija Peking-Prag-Beograd VELIK JE ISKORAK za Beograd i još jedan VRLO JAK POTEZ za zadržavanje dominacije Beograda u zračnom prometu regije. Bez obzira na dolazak Emiratesa u Zagreb, te velik broj novih linija i povećanja frekvencija nakon otvaranja novog terminala ovog proljeća u Zagrebu, Beograd je još uvijek superioran i dominantan u regiji. Pekinška linija ovu dominaciju ozbiljno je učvrstila.“

„Ova linija svakako IMA VELIKE POTENCIJALE, Beogradu i Srbiji ĆE DONIJETI VRLO MNOGO, a sve čestitke treba uputiti prvenstveno političkom vrhu Srbije koji je iskoristio svoje dobre odnose i utjecaj da privuče ovu liniju (…) Pred Srbijom je velika šansa. Šansa koju mora iskoristiti, kako u zrakoplovnim, tako i u turističkim i gospodarstvenim sferama“

Može li to biti jasnije?

Da žao mi je što Zagreb nije dobio tu liniju jel je ista već najavljena, no sve čestitke Beogradu koji ju je dobio. Volio bih da su je dobila oba grada, no to nije realno. Za dva grada u ovom momentu nema mjesta za tu istu liniju. I zato je Beograd dobio veliku pobjedu. I to je jesno rečeno.

Ja ne opremam članak slikama, niti potpisima ispod njih. Čak i naslov nije moja umotvorina. Moj prijedlog je bio „Beograd pobijedio Zagreb u ratu za Kineske letove“. Dakle, to nije moj stav i za to se morate obratiti uredniku.

Naravno da Hrvatska nije Njemačka, niti je Srbija Somalija, ali je GBP per capita i svi drugi pokazatelji daleko više na strani Hrvatske, razlika je velika. Jasno, to nije uvijek presudno i svakako nije jedno važno. I to članak jasno naglašava. U Kineskom slučaju upravo je ovakvo stanje za kineske investicije i prisutnost dobro.

Ja ne izričem žaljenje. Linija je trebala ići za Zagreb, to je imalo više potencijala, no Srbija je iskoristila svoj utjecaj, bolje odigrala igru, Hrvatska je bila inertna, dnevna politika prepotentna i rezultat je drugačiji. Čestitke Srbiji! To je intencija članka. Nema tu žaljenja.

Da, tržište se stvara. Najbolji primjer je najezda Koreanaca u Hrvatsku. Umjetno stvoreno (serije i zabavne emisije). I to članak jasno govori. Zato i smatram da ova linija ima potencijala. Kinezi imaju potpuno druge interese, karte nisu zaigrali oni, nego su ih zaigrali srpski političari, Kinezi su samo prihvatili igru. I svaka čast na tome. Sad tu kartašku partiju treba dobro odigrati do kraja!

Kompozicija rečenice nije moja bolja strana. Unaprijed hvala na pomoći.

N

@milos
Milose, mislim da gresite. Procitajte bolje Alenov clanak od pre nekog meseca u vezi linije za Peking. On navodi da bi u tom slucaju BEG ucvrstio poziciju regionalnog huba sa linijom za Peking. Ponavljam, u njegovim tekstovima nisam osetio ni nacionalizam ni zlu rec. Po pitanju linije,izmenjene su okolnosti obzirom na ukidanje viza, ali….Jadran je Jadran…i ne treba se zanositi. Nadam se da neko iz TOB-a cita Alenove clanke, jer su nesposobni i apsolutno neaktivni.
Pozdrav

B

Iscita ti Milose nesto sto ne pise……

A

Hvala Nebojša i Beduin.

Nebojša, prije par mjeseci sam bio službeno u TOB i iskreno sam bio jako jako razočaran. Od gomile neraspakiranih i nabacanih prospekata na ulazu, pa bez portira ne snalazite se od lifta nadalje gdje trebate ić (sa porte mobitelom nazovete da vam kažu na koji kat trebate ići), pa star namještaj, osoblje koje baš i nije previše upučeno, nema nikakvih vizuala, neuređena zgrada… Projekti u početnim fazama, puno se planira malo realizira, nema maštovitosti, vizije, nema nikoga tko bi pokretao suradnju i zajedničke projekte tipa (Beograd-Zagreb-Sarajevo – zamislite za strance tako blizu islamska, pravoslavna i katolička metropola, potpuno različite, a govore isti jezik)… Jako sam se razočarao tamo. Baš jako.

Z

Čestitke za 50!!!
Alene ako se sećate pre nekog vremena smo komentarisali ovu liniju, i tada sam osim turista i business putnika pomenuo i kinesku emigraciju koja će ovu liniju koristiti kao mala vrata za zapadnu evropu onog trenutka kada se ukinu vize, kineza koji sanjaju bolji život u zapadnoj evropi i dalje ima na milione uprkos njihovom vrtoglavom rastu standarda. Takođe morate da znate da je broj kineza koji u srbiji žive/rade/čekaju da se domognu zapada znatno veći od zvaničnih podataka. Razlog je opet politički ukratko izuzetno su povlašćeni i zaštićeni te su tako jedni od retkih koji imaju tezge, radnje, pa i robne kuće koje nisu fiskalizovane, jedini su kojima se falsifikovana firmirana roba ne oduzima na veliko itd.
Naravno svima nam je jasno da je linija sjajna stvar za sve u regionu, pa tako i feeding linije AirSerbia moraju bolje da se ukomponuju sa ovom linijom, i JAT je u najboljim danima leteo BEG – ZAG – PA INTERKONT…
Dotakli ste se i moguće koncesije BEG, da li znate neki primer u Evropi, Africi, gde god, da je Hainan koncesionar, kako rade u odnosu na evropljane?

Odgovori
A

Da ovo sa emigracijom nije netočno, nisam razmišljao o tome, hvala na nadopuni. No, to će biti ozbiljan problem za Srbiju. Kako radi zbrinjavanja tih emigranata na proputovanju, tako i radi sankcija Zapada ako će oni vršiti pritisak na Zapad ili će to značiti ilegalne emigracije. To bi moglo ozbiljno naštetiti Srbiji, no nama je interesantno to da bi oni mogli dolaziti tim letovima i popunjavati prazne stolice.

Oni imaju koncesije u Kini, i mislim da nigdje izvan Kine nemaju koncesije za sad.

B

Nek nama Đoković počne ponovo da jede meso, biće linije do Pekinga pune, barem u vrijeme turnira…

A zar nije logičnije da sletu u BG pa onda ide u Prag? Ovako igleda kao da hvata zalet… Bezveze troši gorivo…

Odgovori
A

Ne to nikako nije logično. Daleko više putnika će (bar u početku) biti u Pragu. Konačno Prag je daleko veći grad sa bitno više mogućih konekcija i putnici su tamo daleko razmaženiji nego u Srbiji. Stoga će putnik iz BEG ići sa 1stop, ali onaj iz PRG teško.

Tu eventualni dodatni trošak nije presutan faktor. Konačno to je na toliko dalekoj liniji zanemarivo poskupljenje poglavito ozbirom na rute kojima mogu do Praga (sjevernije).

3

Znaci i Kinez je gradjanin drugog ako putuje za Srbiju?

A

Baš svašta ste sad rekli.

O

Čestitke za 50-ti članak . Hvala za ovaj , kao i za prethodnih 49 .

Odgovori
A

Molim! :-)

D

Ima li neka tajna veza izmedju Hainan Airlines-a i Etihada …? Nesto mirisem da ima , zato cenim da siroki code-share sporazum evropskih destinacija AS sa Hainan-om nece biti problem . Ako nije sa Air Berlin-om , Alitalia-om ili sa Etihad-om zasto ne bi bilo i sa AS .

Odgovori
A

Slažem se Drago. To piše i u članku. Imaju deal sa Etihadom, Air Berlinom i Alitalijom, pa i ja ne vidim problema da bude i sa Air Serbiom.

Vrlo vjerojatno će Hainan ulagati u Etihad. A to znači da će Etihad svakako blagonaklono gledati na možebitan deal Air Serbie i Hainana.

D

Ja cenim da je HNA Group preko Mubadale vec duboko ukljucen u Etihad » http://www.arabianbusiness.com/mubadala-sells-80-stake-in-sr-technics-chinese-aviation-firm-638730.html
A veza Etihad – Mubdala je svima opstepoznata ( da podsetim ) » https://www.etihad.com/en-us/about-us/etihad-news/archive/2015/strategic-agreement-to-expand-mubadala-and-etihad-airways-partnership/

HNA i Etihad vec imaju saradnju izgradjenu u Virgin Australia .

Tako da mi vase gore pomenuto -premijer vizionar , utroseno mnogo energije … vise lici na cuti i radi sta ti se kaze . Opet bolje ista nego nista , pozz

A

Ha, nije ni to nemoguće. Ali da je tako onda bi Etihad eventualno „dao nalog“ da se dio dionica Etihada u Air Serbiji prebaci Hainanu, a teško da bi to urodilo „hitnom“ linijom, na kojoj je toliko inzistirao i radio Vučić.

Ono kao što sam i napisao, bog te pitaj koji je to širi deal u pitanju. Možda će Hainan kupiti udio u Etiadu, pa onda kupuje Aerodrom Beograd da sve bude pod jednom kapom. Bože me sačuvaj takvog monopola, to nikad nije dobro za zračni promet države, posebno one koja ima tek jedan ozbiljan aerodrom, a u tom kontekstu uvođenje linije bi bio tek početak ekspanzije.

No, da je ona produkt jakog političkog angažmana to budite uvjereni da je. Kako god, politički preko Arapa ili direktno u dealu sa Kinezima ili tripartitno, to se desilo. I iziskivalo je vrlo mnogo političke energije i vremena.

B

I opet Beograd uvodi linije po izrazito političkom kriterijumu, dok se svi drugi većinski vode tržištem…

Odgovori
B

uvodi političkim putem, ali treba da nastavi ekonomskim. Baš onako kako je autor članka rekao.

Ja, na primjer, nisam ljut ako je neko došao do nekog radnog mjesta političkim putem i preko veze ako taj posao obavlja kako treba i struka i obraz nalaže. Ali sam ljut ako neko misli da može da se ponaša kako hoće zato što ga je neko doveo na tu poziciju. Sponzori se mijenjaju ali obraz i struka moraju da budu prvi.

Ista je i analogija sa tekstom ali i sa Alenovim angažovanjem (nije se dao prodati zarad kikiriki bodova).

A

Ni prva ni zadnja linija koja je dogovorena politički. I to nije ekskluziva Srbije, kao što u tekstu piše to je redovna praksa i najvećih.

Poanta je hoće li svi akteri u Srbiji sada istu iskoristiti i napraviti je isplativom, ili će inercijom istu uništiti , a što je velika opasnost političkih linija jer nemaju iza sebe temelje, npr. ako su turističke agencije inicijatori linije i „garantiraju“ broj putnika apriorno. U tom slučaju ili će ista biti na račun poreznih obeznika ili će se Hainan povući kao što je to napravio na 35 destinacija do sada.

J

овде Ер Србија мора да потпише код-шер. ако то не уради, онда је стварно воде тешки дилетанти.

такође, да сам ДЦВ, дао бих пета права на PRG-BEG-PRG, свакако би могло да се попуни. још са код-шером Ер Србије, па то је иделан win-win

Odgovori
A

Da, to piše u članku, zar ne?

J

пише, наравно, само се слажем са констатацијом :-) а и износим своје мишљење да ако то не ураде, онда су тешки дилетанти

A

Da. Ogromna prilika i to je „must“. U pravu ste, ako to ne urade onda su teški diletanti. U nastojanju da BEG postane regionalni hub ova linija ne smije biti P2P.

V

Alene, cestitka na jos jednom iscrpnom clanku, 50. u nizu i poziv da u svetlu njegove sadrzine u najskorijem vremenskom periodu obradite po meni ubedljivo najaktuelniju temu na polju civilne avijacije na ovim prostorima, a koja se tice toga sta se desava sa Air Srbijom.
Preciznije, kako vi sagledavate najnovije vec ostvarene promene u nivou usluge (povecanje kapaciteta aviona, poguscavanje razmaka izmedju sedista, izbacivanje prve klase, naplata checkinga na aerodromu, snizavanje nivoa keteringa, ukidanje duzih linija i uvodjenje vise kracih), one o kojima se jos uvek samo spekulise (naplata veceg prtljaga, hrane i pica) i one o kojima se vec dugo nista ni ne spekulise u javnosti (kupovina/iznajmljivanje novih letelica, sudbina Avioleta i JAT-ovih aviona).
Posto ste i struci, a i nama, amaterima-zaljubljenicima u avijaciju, fenomenalno svojim tekstovima priblizili potencijale i politiku upravljanja/koncesijom ANT, globalne potrese u Etihadu, kao i konkurenciju koju LCC prave drzavnim kompanijama u ovom regionu, te do tancina izanalizirali liniju AS za Njujork i najavili liniju za Peking, mislim da jednostavno nema bolje osobe od vas za tako jedan sveobuhvatan clanak kome se unapred radujem. Siguran sam da nece izostati ni vas vec tradicionalni pogled u buducnost i predlog barem nekoliko razradjenih scenarija o tome sta mozemo ocekivati u narednih za dugorocno funkcionisanje Er Srbije kljucnih godinu-dve.
Srdacan pozdrav!

Odgovori
A

Hvala Vam puno na pohvalama.

Na članku o kojem govorite radim već tri tjedna. Trebam dobiti još neke informacije koje čekam, pa će se on desiti ili idući utorak ili onaj nakon toga.

Zar ste stvarno mislili da postoji šansa da o tome neću pisati? :-)

S

Alene svaka čast. Vi ste jedan od onih zbog kojih sam počeo redovno posećivati ovaj sajt. Mnogo ekonomskih analiza, jasnih, potkrepljenih brojkama, analitički članci, jasni čak i laiku za vazduhoplovstvo kao što sam ja. Puno uspeha u daljem radu Vam želim.

Odgovori
A

Hvala puno Saša.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Alen Šćuric Purger na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Upravo tako. A330 bi mogao sletjeti na SPU, no ako želi poletjeti morao bi uzeti gorivo do Zagreba ili nekog drugo aerodroma, pa tamo puniti gorivo. A to poskupljuje operacije i čini ih neisplativim u današnje vrijeme.

19. Sep 2019.Pogledaj

dax na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Air Serbia je već duže vreme pod velikim pritiskom sa svih strana. Air France i KLM/Transavia su otvorili letove tamo gde je do sada Air Serbia radila fidanje njigovih habova u Parizu i Amsterdamu. Na letu BEG-JFK ih svi veliki evropski igrači lome damping cenama. Aeroflot razvaljuje ka Moskvi/Aziji. Turkish ka Istanbulu. Eurowings otvara uskoro…

19. Sep 2019.Pogledaj

Miloš77 na: Višenamenski borbeni avion Su-30, univerzalni član familije Flankera

Isto sam i ja čitao što se lobiranja tiče. Jedno je sigurno- teško ih je zadovoljiti kad je pazar u pitanju jer imaju iskustva sa svima a to i kotiste da se cenjkaju. Hoću da kažem da ako Indijac ponovo kupi R-77 onda bih je i ja uzeo. Drugo, sama ta raznolikost i šarenilo se…

19. Sep 2019.Pogledaj

JU240 na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Alene, nećemo sad zamenu teza. Prvo je bilo: 'Prelazak granice i vožnja trajektom je tlaka', a posle: 'Aerodrom je blizu'. Ali je, Alene, preko granice, i posle trajekta. A šta ćemo sa domaćom i najlegitimnijom mogućom linijom Banjaluka - Trebinje? To bi u svakoj, ali u svakoj zemlji sa takvom geografijom postojalo. Bez izuzetka. E,…

19. Sep 2019.Pogledaj

Alen Šćuric Purger na: [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Dubrovnik najuspješniji aerodrom regije

Da, to je stvarno mjerljivo, Dubrovnik i Trebinje. U stvari ste u pravu. U regiji ima nekih stotinjak mjestačca od 25.000-100.000 koji nemaju aerodrome. Odmah svakom aerodrom napravit. Bez obzira jel par desetaka kilometara u okolici ima aerodrom. Ma što je milijarda EUR za izradnju tih 100 aerodroma i 200 milijuna godišnje za operiranje. Jel…

19. Sep 2019.Pogledaj

Send this to a friend