Među premijerama naoružanja i vojne opreme koje smo mogli da vidimo na prikazima i bojevim gađanjima organizovanim krajem juna, jedna od zanimljviijih bila je premijera drona-presretača nazvanog Vihor čiji se razvoj nalazi u početnoj fazi.
Kao što je Tango Six već izvestio, sistem se za sada sastoji od vozila koje služi za transport i lansiranje, ali i sistema Kobac-1-PR uz pomoć kojeg se, između ostalog, Vihor i navodi.
Prema dostupnim zvanično objavljenim podacima VTI-a, Kobac-1-PR je sistem za detekciju i ometanje besposadnih vazduhoplova.

Na sajmovima naoružanja i vojne opreme Partner održanih u proteklih nekoliko godina, Vojnotehnički institut je osim komponenti Kopca-1-PR, kao što su ometači kompanije Iritel, prikazivao i čitav sistem koji se još uvek nalazio u razvoju.
Tango Six je prvi izvestio o Iritel proizvodima za ometanje u februaru prošle godine.
Pre prošlogodišnjeg Partnera, Kobac-1-PR prikazan je u okviru vojne parade – u najnovijem izdanju, sa izraelskim AESA radarima RADA (Leonardo) RPS-42.

Kobac-1-PR sastoji se od više elemenata. Tu je radio-izviđački komplet, potom izviđački radarski komplet, radio-ometački sistem, antenski komplet, i dve radne stanice sa pripadajućim softverom.
Kada su u pitanju sposobnosti sistema, navodi se da služi za automatsko otkrivanje, identifikaciju, praćenje i neutralisanje besposadnih letelica i da se radi veće verovatnoće detekcije koristi više različitih uvezanih vrsta senzora.
Tu je sposobnost automatskog otkrivanja i raspoznavanja dronova putem algortima veštačke inteligencije, zaštitnu zonu moguće je kreirati u poluprečniku od 4 km, a moguće je, kako VTI navodi, ometanje po sektorima u svim pravcima.
Od taktičko-tehničkih karakteristika publikovano je da sistem u režimu pretraživanja pokriva frekventni opseg od 400 do 6.000 MHz, da je trenutni frekventi opseg 84/160/200 MHz, frekvencijska rezolucija <1 KHz.
Postoji 6 modula za ometanje koji pokrivaju frekventne opsege 400-470 MHz, 800-1.000 MHz, 1.164-1.610 MHz, 2.200-2.500 MHz, 3.400-3.800 MHz, i 4.900-5.900 MHz.
Snaga predaje iznosi 50 W po modulu, moguće je primeniti tehnike ometanja „sweep“, „multisweep“, putem eksternog ometajućeg signala, a tu je i ometanje sa „opcijom obmanjivanja“, navodi Vojnotehnički institut.

Za domaći artiljerijsko-raketni sistem PASARS je primenom iste tehnologije razvijen komplet za detekciju i ometanje nazvan Kobac-2-PR-PASARS.
Ova varijanta Kopca sastoji se od radio-izviđačkog kompleta, radio-ometačkog sistema, antenskog kompleta, i kompleta za daljinsko upravljanje sa indikatorom pretnje.
Prema publikovanim podacima sistem se koristi za automatsko otkrivanje i neutralisanje besposadnih letelica malog doleta, zaštitnu zonu moguće je kreirati u poluprečniku od 2 km, moguće je vršiti ometanje u određenom sektoru i u svim pravcima, postoji mogućnost uvezivanja sa radarom RPS-42, a sistem može raditi u automatskom ili ručnom režimu.
Snaga predaje iznosi 20 W po modulu, moguće je primeniti tehnike ometanja ‘‘sweep‘‘, i ‘‘multisweep‘‘.

VTI je za opremanje tenkova sličnim sistemima razvio još jednu varijantu sa oznakom Kobac-2-PR-TENK koji se sastoji se od radio-izviđačkog kompleta, radio-ometačkog sistema, antenskog kompleta, i softvera za upravljanje sa indikatorom pretnje.
Koristi se za automatsko otkrivanje i neutralisanje BPL malog doleta, zaštitnu zonu moguće je kreirati u poluprečniku od 2 km, moguće je vršiti ometanje u svim pravcima, sistem može raditi u automatskom ili ručnom režimu.
U modu pretraživanja komplet pokriva frekventni opseg od 400 do 6.000 MHz, postoji 5 modula za ometanje koji pokrivaju frekventne opsege 400-500 MHz, 800-1.000 MHz, 1.164-1.610 MHz, 2.200-2.500 MHz, i 4.900-5.900 MHz.
Snaga predaje iznosi >20 W po modulu, moguće je primeniti tehnike ometanja ‘‘sweep‘‘ i ‘‘multisweep‘‘.

Još jedan komplet za detekciju i ometanje besposadnih letelica familije Kobac je Kobac-3-PR, kompaktan i prenosiv sistem koji se može smestiti u kofer ili ranac.
Sastoji se od radio-izviđačkog kompleta, radio-ometačkog sistema, antidron puške koja se može montirati na ručni bacač granata RBG 40 mm koji koristi municiju prilagođenu za borbu protiv dronova. Sastav sistema čini i taktički terminal za upravljanje putem softvera sa indikatorom pretnje.
Kobac-3-PR omogućuje automatsko otkrivanje i neutralisanje BPL malog doleta, moguće ga je koristiti sa motornih vozila, a postoji i opcija upotrebe kao anti-dron puške.
Sistem u režimu pretraživanja pokriva frekventni opseg od 400 do 6.000 MHz, postoji 5 modula za ometanje koji pokrivaju frekventne opsege 400-500 MHz, 800-1.000 MHz, 1.164-1.610 MHz, 2.200-2.500 MHz, i 4.900-5.900 MHz. Snaga predaje iznosi 15 W po modulu, moguće je primeniti tehniku ometanja ‘‘sweep‘‘.
Branko
Kako je u modi staviti na Pasars sve sta moze, mislim da bi bilo bolje na onom mestu gde na jednom modelu stoje dve PO rakete 2T5, postaviti dvostruki bacac granata 30mm, na DUBS-u kakav smo videli na nekom od brodova, a namenjen je borbi protiv dronova.
Rusi protiv dronova na Tigru koriste fiksni cetvorocevni mitraljez 7.62, mozda bi bilo bolje umesto 12.7 koristiti na Pasarsu Zastavin rotirajuci 7.62, ako su ga do kraja napravili…
Petar
Pasars tj Bofors ako je sve kao što treba sa lakoćom skida dronove. Granate su sa blizinskim upaljačem. Ako je naveden dobro ne promašuje.
Branko
Da, na zadnjoj vezbi smo videli da to funkcionise, ali ako je u pitanju ultra brzi fpv dron koji pridje blize i leti cik-cak pod ostrijim uglovima, tesko ce ga Bofors sa onolikom kupolom ispratiti, za tako nesto bi kombinacija sa vise manjih cevi bila bolja, 7.62X5 plus 40mm bacac i 2x30mm bacac, su stvoreni za takve situacije.
Petrovic Dusan
@Branko u Ukrajini se čak savremeni nemački Skynex Rheinmetala pokazao slabo u borbi sa najmodernijim dronovima.
Prebrzo se dronovi razvijaju i nema rešenja, za sad.
Branko
@Dusan
Nema idealnog resenja, jer su fpv dronovi koji se ne skinu dok ne pridju blize, ukoliko je operater dobar, skoro nemoguci za obaranje, barem sa krupnijim topovima, Skynex je 30mm sa kupolom teskom vise tona, kao i Bofors ili Overkilion i on ne moze da pogodi nista brzo na malim daljinama, bas zato se pored takvih orudja treba posvetiti i manjim kalibrima ili bcacima granata koji ispaljuju sacmu i koji se pokrecu malim brzim dubsovima, koji u paru gadjaju pod razlicitim uglovima… Dzabe prskajuca municija kad je sama kupola spora.
KK
Moze da stavis i gril resetku za rostilj, razanj za jagnje i pilice jer kad je dron na kablu ta prica o ometanju ne funkcionise.
Ali kao tehnoloski demonstrator, odlicno.
Blue
Najveci problem sa dronovima je njihovo pravovremeno otkrivanje.
Ako ometanje ne radi tu je Vihor, Pasars, Silo, itd, ni jedan ovaj sistem nije predvidjen kao samostalan vec kao deo celog sistema PVO
Miraž
Da protiv dronova sa optičkim kablom ovaj sistem ometanja ne funkcioniše,ali ovi mali radari će ga detektovati pa će ga oboriti naprimjer PASARS.
Miks
Ne postoji još uvek i teško da će ikada postojati 100% efikasan sistem za borbu protiv dronova. Dronovi sa optikom ne mogu biti dalekometni zbog ograničenja u dužini kabla i snage motora/baterije da isti nosi daleko, samim tim protiv njih idu druga sredstva. Ceo ovaj koncept je jako dobro zamišljen i u celom ešalonu pvo biće važna komponenta za odbranu od malih fpv dronova ali verujem i deepstrike dronova.
vasa
bacanje para na razne šklopocije koje uopšte ne funkcionišu da krenemo od repelenta krasuhe i ostalih dokazano ne funkcionalnih šklopocija
Zanimljivo
Vi ste radili na tim sistemima koje pominjete pa prenosite licno iskustvo, ili pisete napamet po onoj “babi se snilo sto joj srcu milo”? Imate neke relevantne izvore za te tvrdnje?
Miks
Kako si ti došao do tih saznanja da Krasukha i Repellent ne funkcionišu?
Srbofil
@vasa
Bilo je uspešnih pobodata tih sistema i biće ih sigurno još. Ali zapadni izvori ipak navode da su najveći izazov upravo pomenuti sistemi za elektronsko ometanje i da su jako dobri.
Ladacki
Ja se isto cudim da : Ako se danas razvijaju dronovi koji koriste SIM karticu i mobilnu mrežu, postavlja se pitanje zašto nema ometanja tih opsega.A mislim mozete i samo da pogledate opis sta ometa i sta slusa :Nedostaje većina LTE i 5G opsegaOvo je možda najveće pitanje.
U Evropi se koriste:
LTE 700 MHz
LTE 800 MHz
LTE 1800 MHz
LTE 2100 MHz
LTE 2600 MHz
5G koristi:
700 MHz
2100 MHz
3500 MHz (n78)
Kobac pokriva samo deo toga.
Strumf
Ptice
Ovo je veliki problem svih anti-dron radara.Dali ova RADA RPS-42 uopste i moze sa razlikuje dron od pticurine.Moderni FPV dron ima:
plastično kućište,karbonski ram, male elektromotore.
Njegov radarski odraz (RCS) je veoma mali.
Jato ptica izgleda vrlo slično malom dronu.
Softver mora odlučiti:ptica ili FPV.Tu se koriste AI i algoritmi klasifikacije.Ako dron leti:2–5 metara iznad zemlje,radar dobija ogromnu količinu refleksija od:zemlje,trave,automobila,kamenja,drveća.Softver mora da razlikuje:
pravi dron,od svih tih refleksija. Kiša i snegRadar radi u mikrotalasnom opsegu.Jake:kiše,sneg,grad,Ako protivnik koristi EW sistem,
on podize šum,salje lažne odraze,zaslepi radar.FPV može naglo:
skrenuti,pasti,ubrzati.To traži veoma brzo osvežavanje traga.
Ako algoritam nije dovoljno dobar ili RPS-42 je projektovan pre više od 20 godina prozivodi se od 2010Od tada su:procesori,FPGA,ADC pretvarači,DSP algoritmi, značajno napredovali.pretpostavka jeste da je kao operaterski računar odabran Getac upravo zato što RPS-42 predstavlja stariju generaciju AESA radara. Zbog starije arhitekture moguće je da se deo objedinjavanja i obrade podataka sa četiri radarska panela obavlja na centralnom računaru, za šta savremeni Getac ima sasvim dovoljno procesorske snage.RADA softverobavlja obradu radarskog signala i praćenje ciljeva unutar radara.
Dok domaći softver objedinjuje informacije, prikazuje ih operateru i upravlja ostatkom sistema sad kako je to integrisano je pitanje koje znaju operateri
Vlada
Postaviću jedno laičko pitanje.
Da li montiranje ometača na Pasars ili M-84 AS3 podrazumeva da poslugu mora činiti i operater ili se ometači samo uključe?
George
Na ovaj jadni PASARS nema šta nisu sve stavili , Mistral, Igla, Maljutka, RPS42, Kobac …
Sve će biti samo neće specijalizovano PVO oruđe što mi je trebala biti i jedina namena.
PA
Da li te ometače Avaks detektuje i da li je time moguce gadjanje tih vozila sa raketama namenjenim radarima?
Zare
Trebalo bi više pažnje posvetiti estetici.
Milun
Sta bi sa vijnim tajnama. Zar iznemadjenje nije velika sansa za nadmoc nad protivnikom.
Pticurina
Priča o RBG 40 mm ili da se kobac montira na ručni bacač granata RBG kalibra 40 mm. Dali neko zna dali zaista postoji specijalna 40 mm protivdronska municija? Ili na sta su mislili ovdje ?Jos jedno pitanje imamizbor frekventnih opsega za ometanje. Primetio sam da Kobac-3-PR ne pokriva veliki deo mobilnih (LTE/5G) frekvencija koje danas mogu da koriste bespilotne letelice.
Deklarisani opsezi ometanja su:
400–500 MHz
800–1000 MHz
1164–1610 MHz (GNSS)
2200–2500 MHz
4900–5900 MHz
Međutim, nedostaju važni mobilni opsezi kao što su:
700 MHz (LTE Band 28 / n28)
1800 MHz (LTE Band 3)
2100 MHz (LTE Band 1)
2600 MHz (LTE Band 7)
3500 MHz (5G n78) – danas jedan od najznačajnijih 5G opsega.
To znači da, ukoliko bespilotna letelica koristi mobilnu mrežu za prenos podataka ili upravljanje, iz javno objavljenih specifikacija nije jasno da Kobac-3-PR može efikasno da ometa takve veze. Ovo je prilično neobično za sistem koji se predstavlja kao savremeno rešenje za borbu protiv dronova, posebno imajući u vidu sve veću upotrebu LTE i 5G mreža u bespilotnim sistemima.
Strumf
Srbija graniči sa BiH, Hrvatskom, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, Bugarskom, Rumunijom i Kosovom.Bazne stanice u pograničnim područjima često imaju domet od više desetina kilometara, naročito u opsezima 700 i 800 MHz.Na primer:
dron leti 10 km unutar Srbije;povezan je na baznu stanicu u Bosni ili na Kosovu ili na Hrvatsku, Crnom Goroski, Severno Makedonsku mrezu, Bugarsku ili Rumunsku
Srbija može da ugasi svoje LTE bazne stanice, ali to neće prekinuti vezu sa stranom mrežom.Zašto prenosivi sistem poput Kobca nema module za ometanje ključnih LTE i 5G opsega, ako se ne može računati da će protivnički dron uvek koristiti domaću mobilnu mrežu?
Branko
Postoje razna ogranicenja u Parterstv sa NATO, narocito kada su u pitanju sistemi koji mogu da ometaju i civilnu infrastruktuu… Nisu nam dali, evidentno, nesto moze, nesto ne moze… Plus sto Kabac sami pravimo, jeftino i mozemo ih imati u velikom broju.
Strumf
Oko 2010 pojavio se radar verzije porodice RPS-40 radara.
Međutim, razvoj AESA radara na kojima je zasnovan počeo je znatno ranije, još tokom 1990 -2000, oslanjajući se na iskustva iz prethodnih izraelskih vojnih radarskih programa.razvoj tehnologije traje 5–10 godina pre nego što proizvod uđe u upotrebu,zatim se kroz godine dobijaju nove verzije softvera, procesora i algoritama.Hardver (antena i osnovna AESA arhitektura) ostao je uglavnom isti, ali su elektronika i softver značajno su unapređivani.Drugim rečima, iako je konkretan RPS-42 proizvod iz perioda oko 2010, njegova tehnologija vuče korene iz više decenija razvoja radarske tehnike iza ovog modela RADA razvila noviju generaciju, ieMHR, eCHR, RPS-62 koji imaju unapređenu elektroniku i obradu signala, koja predstavlja generacijski napredak, a ne samo promenu oznake.Ako FPV dron leti veoma nisko iza šume ili zgrada, geometrija terena postaje veći problem od samog radara.Ako mali FPV leti:2 metra iznad zemlje, ili iznad drveća, detekcija sa RPS-42 postaje veoma teška.
Strumf
Kod Kobca je napajanje preko motora vozila ili je mozda na batterije
Veliki alternator proizvodi električnu energiju.
Mana je:velika potrošnja goriva,buka,toplota,vozilo se lakše otkriva.
Ono što je meni zanimljivo ili nelogicno: četiri radara rade neprekidno,
RF prijemnici stalno slušaju spektar,računari stalno obrađuju podatke,
kada se uključe ometači, potrošnja dodatno raste.Još jedna posledica je važna u vojnom smislu:vozilo ne može lako da bude „tiho“ dok osmatra, jer motor radi;motor proizvodi toplotu, pa je vozilo uočljivije termovizijom;motor proizvodi vibracije i buku, što može biti nepovoljno pri skrivenom raspoređivanju.U najtežem režimu rada sasvim je moguće da se približi i 5 kW, naročito ako su svi ometači aktivni i sistemi rade pod punim opterećenjem.
Kobac-1 ima:
4 × RPS-42 AESA radara
6 × RF ometača (50 W RF izlaza)
radio-izviđački sistem
Getac računar
2 monitora
mrežnu opremu i napajanja
klimatizaciju elektronike
1. Ometači Objavljeno je:6 × 50 W = 300 W RF izlaza
Ali RF pojačavači imaju efikasnost oko 30–50%.To znači da električna potrošnja može biti:600–1000 W
Četiri RPS-42 radara Tačna potrošnja nije javno objavljena.
Za radare ove klase razumna procena je:oko 250–500 W po panelu
Ukupno:1000–2000 W
Radio-izviđanje Prijemnici, DSP i RF elektronika: 150–300 W
Mrežna oprema i napajanjaOko:100–200 W
Ventilatori i hlađenje
Elektronika mora biti hlađena.Procena:200–500 W
Getac Otprilike:80–150 W
Monitori Dva monitora: oko 80–150 W
Klim Grijanje ? itd
Ako su Kobca hipotetički ugradili baterije iz Tesla Model 3 Long Range (oko 75 kWh),Ako troši 5 kW: 75 kWh ÷ 5 kW = oko 15 sati rada. opet bi tih 15 sati bilo nedovoljno za dezuru mada je moguce da je u pitanju hibridno napajanje (dizel + veliki baterijski paket) ali to se ne spominje u tekstu
Pticurina
Nasao sam potrosnju i specifikacije radara Jedan panel troši
320 W Četiri panela: oko 1280 W samo za radar.Jedan zanimljiv podatk
Za RPS-42 proizvođač navodi:Azimut: 90° po panelu.
Elevacija: -10° do +70°.Na fotografiji izgleda da je panel fizički nagnut oko 15–20°, AESA elektronski pomera snop.Zbog toga radar može da „gleda“:10° ispod horizonta pa sve do 70° iznad horizonta.U specifikaciji piše:
Minimum Range: 150 m.To znači da radar uopšte nije projektovan da pouzdano detektuje ciljeve bliže od oko 150 metara.Dakle, ako FPV dođe na:20 m 50 m 100 m radar više nije glavni senzor.Specifikacija kaže:Passive cooling Odnosno:nema hlađenja ventilatorima.
To znači da svaki radar sam odvodi toplotu preko kućišta.
FCC dokument za RPS-42.U njemu piše:
horizontalni snop oko 15° vertikalni snop oko 15°
elektronsko skeniranje po elevaciji do oko 75°.To znači da radar ne emituje jedan široki snop, već relativno uzak snop koji veoma brzo elektronski pomera kroz ceo sektor.
Ono što bih ja sada postavio kao pitanje
Pošto radar ima deklarisano pokrivanje -10° do +70°, moja sumnja u „mrtvu zonu“ zbog fizičkog nagiba panela je sad potvrdzena sa Minimum Range: 150 metara dok nemogucnost razlikovanja drona od okoline je potvrdzeno sa novom generaciom radara :Prema dostupnim opisima, proizvođač navodi da je RPS-62 napravljen upravo radi boljeg otkrivanja veoma malih dronova u uslovima gde postoje:
refleksije od zemlje (ground clutter),
refleksije od vegetacije,
refleksije od urbanih objekata,
veliki broj ptica i drugih lažnih ciljeva.
Najvažnije razlike u odnosu na RPS-42 nisu veći domet, već:
GaN (gallium nitride) pojačavači umesto starijih GaAs pojačavača, što daje bolji odnos signal/šum.
Naprednije digitalno formiranje snopa (digital beamforming).
Naprednije filtriranje ground clutter-a.
Veći broj istovremeno praćenih ciljeva.
Bolji algoritmi za razlikovanje drona od ptice ili refleksije.
To znači da je RADApraktično priznala da je kod starije generacije najveći izazov bio upravo ono što sam opisivao ranije
Milan B.
PASARS fotografija izgleda kao apstraktna umetnost! Sviđa mi se!
Маре
Зар не би било боље да су бар ови опсези слушања и ометања класификовани…?
Srbofil
@Маре
Manje-vise iz spoljnog izgleda antene se moze zakljuciti grubo u kojim opsezima radi, tako da nema potrebe sakrivati.
Pticurina
https://electronics.leonardo.com/documents/16277707/18431169/mhr_datasheet.pdf
Ono što je meni najviše zapalo za oko
Minimalna visina cilja: 30 ft (≈9 m).
To je veoma zanimljiv podatak.
Ako ga tumačimo doslovno, proizvođač garantuje performanse za ciljeve od približno 9 metara visine naviše.
Danas FPV dronovi vrlo često lete punom nize
Luigi021
@Маре
А, од кога би Србија требало да класификује било шта? Једино од СОПСТВЕНИХ грађана, јер СВИ ОСТАЛИ знају пре, и то ради међународних споразума и обавеза, него ми, грађани Србије.
Amater
хм… за ове високолетеће дронове, које радар меша са птицама, баш ме чуди да возило нема и неку камеру са далекометним објективом која би у спрези са радаром решавала недоумице.
Rođak iz grada
Da li bi kretanje dronova moglo da se predvidi sa dubinskim postavljanjem mikrofona uvezanim sa algoritmom praćenja frekvencije tog zvuka? Koliko mi je poznato, ta tehnologija se koristi za podmornice i podvodne dronove.