[FOTO REPORTAŽA] „Air Legend 2026“: Nezaboravan aero-miting sa preko 80 kultnih vazduhoplova

15. Sep 2026

Vežba Pobednik 2026: Robotizovanje prvog kontakta specijalnih snaga, premijera Vampira i PULS-a, sinhronizacija sa RV i PVO

14. Sep 2026

Srbija nikad bliže nabavci Erbasovih H125 ali i nastupajućim problemima u helikopterskoj floti RV i PVO

11. Sep 2026

[ANALIZA] Može li Srbija za godinu dana zaista početi sa proizvodnjom taktičkih balističkih raketa?

10. Sep 2026

Erbas C295MW prvi put javno desantira padobrance: CARP sistem menja način upotrebe u poređenju sa An-26

8. Sep 2026

[ANALIZA] Srbija već ima svoju svemirsku industriju: Argumenti za stvaranje „Srpske svemirske agencije“

7. Sep 2026

Hrvatska nabavlja korejske taktičke balističke rakete i započinje modernicaziju svojih Rafala – otkriva da joj na letelicama nedostaju sistemi za samozaštitu i senzori

4. Sep 2026

Detaljnije o učešću srpskog RV i PVO u MHTC aktivnostima: Napredna obuka za posade borbenih helikoptera; od posmatrača do vođe COMAO operacija

2. Sep 2026

U Švedskoj poleteo prvi dvosedi Gripen F, u Mađarskoj se srušio jednosed JAS-39C

1. Sep 2026

Nakon Pakistana, Uzbekistan postao drugi inostrani korisnik kineskog višenamenskog borbenog aviona J-10

31. Aug 2026

Najava vojnog prikaza na Pešteru: Vojska Srbije premijerno dejstvuje iz izraelskog raketnog sistema PULS, VTI prikazuje naoružane kineske „robo-dogove“

31. Aug 2026

[EKSKLUZIVNO] Helikopterska jedinica MUP-a povukla sve Belove iz upotrebe: Republici Srpskoj donirana tri AB-212 i jedan Džet Rendžer

27. Aug 2026

Iljušin Il-76 i njegova višedecenijska veza sa Srbijom

26. Aug 2026

Ruski teški transportni avion Il-76 četvrti put nakon 2007. godine ponovo gasi požare u Srbiji sa Batajnice i Niša

20. Aug 2026

Muzej vazduhoplovstva ustupa avione i helikoptere novom „Parku vojne opreme“ u Kruševcu

18. Aug 2026

„Ne mogu da kupe od Izraela, ali mogu od Srbije“: Vučić o poslovnom aspektu nove fabrike dronova i statusu pregovora za nabavku novog naoružanja iz Kine

17. Aug 2026

Nedeljnik Radar: Srbija 6 meseci pre roka otplatila 73 odsto četvrte rate za Rafale

11. Aug 2026

Poseta Zelenskog Beogradu: Srbija ostaje pri poslu sa Elbitom, scenario za zajedničku proizvodnju dronova sa Ukrajinom ostaje na nivou glasina

10. Aug 2026

Novi detalji uvežbavanja 98. vazduhoplovne brigade: „Novi sadržaji u taktici upotrebe, neke elemente nismo videli u poslednje tri godine“

7. Aug 2026

Rusija nastavlja sa brzim razvojem Jak-130M: Objavljen i prvi inostrani kupac

5. Aug 2026
Iljušin Il-76 i njegova višedecenijska veza sa Srbijom
Il-76 je osnovni transportni avion ruske vojske, trenutno je aktivno oko 150 aviona bez letećih tankera i specijalizovanih varijanti / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six

Iljušin Il-76 i njegova višedecenijska veza sa Srbijom

Sa preko 980 proizvedenih primeraka, sovjetski/ruski mlazni četvoromotorni visokokrilni Iljušin Il-76, najrasprostranjeniji je i najbrojniji teški transportni avion u istoriji avijacije.

Među čak 370 njegovih korisnika nalazile su se vojne vazduhoplovne snage 22 zemlje, potom razne državne organizacije i institucije i avio-kompanije desetina država na svim kontinentima. Neke države su uz ovaj tip aviona nabavile i pripadajuće protivpožarne sisteme.

Iako je njegov razvoj počeo pre skoro 60 godina, a u upotrebu uveden pre više od 50, u Rusiji je odlučeno da se razvije nova generacija letelice. Vojni prototip Il-76MD-90A poleteo je 2012. godine. U toku je njegova serijska proizvodnja za ruske Vazdušno-kosmičke snage a nudi se i za izvoz.

Prošle srede, kao pomoć Srbiji u gašenju požara, u Niš je sleteo Il-76TD (RA-76841) „Mavrikij Slepnjov“ ruskog Ministarstva za vanredne situacije.

Do jučerašnjeg dana (kada je bio prizemljen zbog redovnog održavanja), obavio je 22 leta i izbacio 924 tone vode na tri lokacije u Srbiji.

Kako Tango Six saznaje, „Mavrikij Slepnjov“ se u Nišu punio i za 13 minuta / Foto: Lola Đorđević, Sputnjik

Ovaj tip aviona je za Srbiju posebno interesantan. Ne samo zato što peti put gasi požare u našoj zemlji, već i zato što smo Il-76 u proteklih 30-ak godina često mogli da vidimo na srpskim civilnim i vojnim aerodromima, u raznim zanimljivim ulogama, privatnim inicijativama, i nažalost, jednoj tragediji.

Iznad Srbije

Pored brojnih razloga za dolaske u Srbiju, Iljušinima 76 najviše se prevozila municija, naoružanje i vojna oprema.

Srbija je putem ovog tipa letelice i izvozila i uvozila artikle sa tradicionalno velikim trgovačkim maržama.

Pomenuti tovar transportovali su uglavnom civilni Il-76 iz Rusije, kao i iz bivših sovjetskih republika, a tokom 2000-tih godina postojala su i dva primerka koja su bila registrovana u srpskom civilnom vazduhoplovnom registru, u vlasništvu domaćih kompanija koje su, opet, prevozile tovar sa velikim maržama.

Il-76TD ruske kompanije “Aviacon Citotrans“ dovezao je u Srbiju 30 tenkova T-72 i 30 oklopnih automobila BRDM-2 / Foto: Siniša Ilin

Među mnogobrojnim Iljušinima koji su leteli za razne egzotične avio-kompanije, posebno možemo izdvojiti Il-76TD ruske ‘‘Aviacon Citotrans‘‘ o čijoj je zanimljivoj istoriji Tango Six pisao pre pet godina.

Redovno su nas posećivali i egipatski vojni avioni ovog tipa. Oni su posebno zanimljivi budući da se radi o retkoj, produženoj i savremenijoj verziji Il-76MF. Do sada su proizvedena samo tri Iljušina ove verzije.

„Faraoni“ su od svih najviše dolazili. Obavljeno je na desetine letova, uglavnom iz Kine, odakle su u proteklih nekoliko godina dovozili, između ostalog: sisteme PVO HQ-17 i FK-3, besposadne letelice CH-95, nova vazduhoplovna ubojna sredstva poput raketa CM400AKG i avio-bombi FT-6 i LS-6.

Pored navedenog, egipatskim avionom isporučen je i prvi vatrogasni helikopter Ka-32, dok je drugi prevezao Il-76TD uzbekistanske avio-kompanije ‘‘Group Airlines‘‘. Naoružanje i vojna oprema iz Kine prevoženi su i avionima Il-76TD ratnog vazduhoplovstva Jordana.

Ruski vojni Il-76MD na prikazu “Sloboda 2017“. Ova verzija može da ponese do 48 tona tereta ili 140 vojnika ili 128 padobranaca / Foto: Dragan Trifunović, Tango Six

Ruski vojni Il-76MD uglavnom su dolazili u periodu 2012-2021. kada je Srbija sa Rusijom realizovala nekoliko vojnih vežbi, među kojima i vazduhoplovne vežbe ‘‘BARS‘‘, PVO vežbe ‘‘Slovenski štit‘‘, i vežbe “Srem“ i ‘‘Slovensko bratstvo‘‘.

Za potrebe izvođenja nekih od navedenih vežbi, na batajničkom vojnom aerodromu gostovalo je čak do šest Iljušina u isto vreme.

Iljušini 76 ruskog ratnog vazduhoplovstva takođe su stizali kao pratnja akro-grupi „Striži“ koja je u Srbiji učestvovala na međunarodnom aeromitingu 2012. godine, kao i na vojnoj paradi 2014. i prikazima ‘‘Sloboda‘‘ 2017. i „Sloboda“ 2019. godine.

„MD“ na prikazu „Sloboda 2019“ / Foto: Branislav Milošević, Tango Six

Na radost građana Novog Beograda i rezignaciju već pomenutih trgovaca, Iljušin 76 sa „Nikole Tesle“ od leta 2016. godine sme da poleće samo u pravcu severa.

Il-76 je kod nas poznat i po katastrofi koja se dogodila 19. avgusta 1996. godine, kada se zbog problema sa elektro-sistemom, severozapadno od beogradskog aerodroma, na oko kilometar i po od poletno-sletne staze, srušio avion Il-76T ruske kompanije SPair, uz gubitak 11 ljudskih života.

„Vatrogasac“

Avion koji se trenutno nalazi u Srbiji zapravo je klasična serijska transportna varijanta Il-76TD koja ugradnjom protivpožarnog sistema postaje Il-76P ili Il-76TDP.

Njegov sistem za skladištenje i izbacivanje vode VAP-2 može se montirati u bilo koju standardnu transportnu verziju Il-76 (civilni Il-76T, TD, TD-90A, vojne M, MD, MD-90A) za šta je, prema proizvođaču, potrebno od 1,5 do dva časa, pri čemu je obično, kako tvrde, dovoljno četvoro ljudi.

Razvoj prve verzije protivpožarnog sistema sa oznakom VAP započet je početkom 1988. godine. Prvi put je ugrađen u avion početkom 1989., nakon čega su usledila letna ispitivanja. Prva praktična primena dogodila se već leta 1990. godine.

Rezervoari sistema VAP bile su cevi prečnika 1.220 mm sa debljinom zida 14 mm (reč je o cevima koje se koriste za gasovode), koji zauzimaju čitavu dužinu teretnog prostora aviona. Kapacitet svakog rezervoara je bio 16 hiljada litara, ukupno 32 hiljade.

Početkom 1993. godine razvijena je nova varijanta VAP-2 koja se i danas koristi. Reč je sada o aluminijumskim cevima debljine 5 mm, a kapacitet je povećan na 21 hiljadu litara po rezervoaru.

Sistem VAP može se montirati u bilo koji standardni transportni Il-76

Sistem VAP-2 je na međunarodnoj sceni prvi put prikazan na vazduhoplovnom sajmu Burže 1993. godine. Vredi pomenuti da je ovo rešenje 1995. godine na izložbi „Eureka-95“, održanoj u Briselu, međunarodni žiri nagradio zlatnom medaljom.

Od ostalih zanimljivih podataka navešćemo da je, zajedno sa vodom, masa kompletnog sistema 45 tona.

Tokom automatskog izbacivanja vode iz dva rezervoara avion može pokriti površinu dimenzija 600 x 80 m, pri brzini aviona od 280 km/h i visini izbacivanja od 80 m. Kada se voda istovremeno izbacuje iz oba rezervoara u jednom plotunu, pokriva se površina 400 x 100 m. Vreme izbacivanja vode je približno osam sekundi, a koncentracija tečnosti na tlu je oko pet litara po kvadratnom metru u centru zone ispuštanja, što se postepeno smanjuje prema periferiji.

Od uvođenja u operativnu upotrebu, ruski avioni su gasili požare i u inostranstvu. To su radili u Australiji, Grčkoj, Jermeniji i Turskoj. Pored šumskih požara, u Turskoj 1998. godine, gasili su požar koji je izbio u rafineriji nafte.

Varijante

Nova generacija Il-76 dobila je novu elektronsku opremu, nove turboventilatorske motore, a nosivost je podignuta na 60 tona / Foto: Petar Vojnović, Tango Six

Iljušin 76 trenutno je u Rusiji najvažniji i najbrojniji transporter koga osim vojske, koriste i razne državne službe i ministarstva, kao i civilne avio-kompanije.

Njegove taktičko-tehničke karakteristike omogućile su mu da ne bude samo transportni avion, već višenamenska letelica sposobna za izvršavanje velikog broja zadataka.

Poslužio je i kao osnova za razvoj specijalizovanih platformi različitih namena.

Poput letećih radarskih sistema А-50 (zapadna oznaka „Mainstay“) i A-100, letećeg komandnog mesta Il-82 (Il-76VKP), avio-cisterne Il-78 (zapadna oznaka „Midas“), leteće bolnice nazvane „Skalpel“, letećih laboratorija za različita ispitivanja Il-76LL, a tu je i interesantni Il-76K i MKD za obuku kosmonauta za rad u uslovima smanjene gravitacije.

Leteći radarski sistem A-50 VKS Rusije / Foto: Žarko Skoko, Tango Six

Ipak, mnoge varijante ostale su samo kao projekti bez serijske proizvodnje. Kao na primer „leteći laser“ A-60, avion za elektronsku borbu Il-76PP ili Il-976 za praćenje trajektorije balističkih raketa.

Inostrani korisnici ovog tipa letelice samostalno ili u saradnji sa Rusijom radili su na sopstvenim varijantama Il-76 posebnih namena.

Indija je tako razvila svoj leteći radarski sistem A-50Ehl, Kina avion KJ-2000 iste namene, a izuzetno zanimljivi bili su irački avioni nazvani Adnan 1 i 2 i Bagdad 1 i 2. Prošle godine u Severnoj Koreji uočena je i njihova varijanta letećeg radarskog sistema.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

Re

Kupiti pet i iznajmljivati za gašenje požara, kupiti 10 za trgovačku eskadrilu i izvoziti i uviziti u Rusiju i Kinu, za početak a onda se vratiti na govedinu za arap, nebo je granica i tu ne dozvoliti okupatoru da se meša!!!

Odgovori
So

Само ме интересује како ћеш коментарисати када почне стампедо европских привредника на Русију послије ослобођења Украјине!? Конечно, да треба да узмемо пар комада јер нема бољег и функционалнијег транспортног авиона. А и ако ћемо поштено, визуелно најљепши транспортни авион до сада.

Pe

@Sovereign Evropi ne treba nista od ruske tehnologije, posebno ne Iljusin, kad Evropa ima Airbuss daleko napredniji.
Oslobodjenje Ukrajine će biti kad se istera ruski okupator, ali će trebati dosta vremena i desetine godina sankcija da se Rusija istera iz pograničnih oblasti Donbasa.

Ja

Pre ce da se zamene juzni i severni pol nego sto ce neko isterati Rusiju iz Ukrajine.

Va

PetrovićDupan Naslov je (Iljušin Il-76 i njegova višedecenijska veza sa Srbijom) a tu trbunjaš o nekakvoj Ukrajini🤣 Treba im čestitao koliko su samo požara pigasili sa ovim čudom u Srbiji i okolnim zemljama 💪🏻

Mu

@ Petrovic Dusan
IL-76 ima repu dva dupla topa, a zapravo trostruko uvećana „Kalašnjikova“ u kalibru 3 x (0.3 x 1.5 inch)  „Gryazev-Shipunov GSh-23“ od Vickersa. Rusija, koja Rusija ?

Pe

@Multi Boy Procitajte ostale tehnicke karakteristike te letelice, u svemu je daleko iza zapadnih aviona, nije jedini kriterijum aviona koliko vode moze da stane, niti se to dokazalo kao efikasni nacin borbe sa požarima-inače kod nas i dalje gori, uprkos Iljusinu

Jo

Da li shvatate da je za svaki let IL-76 potrebna posebna dozvola za prelet preko država koje nas okružuju? I ovaj dolazak u Niš preko Bugarske je bio posebno odobren. Nabavka ruskog ili kineskog transportnog aviona bi zahtevala poseban režim letenja na letovima van zemlje i odobrenja svake pojedinačne države koja se preleće. Airbus A-400 ili Embraer C-390 Millennium se mogu registrovati kao civilni avioni koji lete i sleću sasvim normalno, bez posebnih odobrenja. Gase požare. Vojska može da ih iznajmi od civilne kompanije, preko koje su registrovani, za svoje potrebe. Ali u slučaju gužve, mobilišu se i oni i posade, dobiju dodatnu opremu i lete kao vojni transportni avioni.

Mu

@ Petrovic Dusan
Poanta mog komentara je da je IL-76 zapadni avion, a ne koliko vode može da stane. IL-76 je Airbus.

Be

IL76 je prije svega zamisljen kao takticki transportni avion.

Tu sva prica o njegovoj PP ucinkovitosti prestaje.

Mi

Evo ga beduin da nam objasni i izgeneralizuje sve gore navedeno u članku, po njegovom ukusu :-) Nismo morali ni čitati ..

Br

Kosta oko 120 miliona i to je mozda cena za Rusiju samo.

So

@ Petrovic Dusan напиши како се зове да је молимо да те врати назад у Русију. Видим да није лако бити расходован…Ил је најбољи авион за Србију у тој класи. А и задужио нас је и као народ и као државу.

Ga

Ако Душане мислиш на А400М као против тежу ИЛ 76. Прво тај авион је имао катастрофалне порођајне муке, још има проблема, на њему је радило још кад је кренуло у Турској преко 20 инжењера из Србије а имао сам прилику да уживо слушам коментар у Казастану где су купили један А 400М од њихovog званичника где је коментар за цене резервних делова био да су неподношљиво дрско велике. Ето толико о одржавању ове технике-

Pe

@Sovereign Svaki avion prolazi redovne kontrole i zamene delova. Sta mislite, koliko bi Iljusin 76 izdrzao u vazduhu u Srbiji sa sankcijama Rusiji i blokadom nabavke delova?

@Gale Airbuss 400 verovatno kosta vise nego Iljusin, to se slazem,ali:
A400M ima presek teretnog dela većih dimenzija nego Iljusin,
Zbog modernih motora TP400 moze da uzleti sa manje od 1000m.
Daleko je upravljiviji u letu jer koristi digitalni sistem FBW (fly-by-wire)
A400 ima Turboprop motore koji koriste mnogo manje goriva, pa moze da doleti dalje, jeftinije.
A400 ima mogucnost da sluzi kao tanker za dopunu drugih letelica.
Zbog savremenog kokpita Airbuss lete samo 2 pilota, dok Iljusin 5.
Najvaznije – Srbija ne bi imala nikakav problem sa delovima za A400.
Da, kosta, kao i sve kvalitetno.

Г

Душане Петровићу, Ан 70 је створен пре А400М. Био сам април, 2000. у Кијеву у УкраинаАвиоПрому. Људи су били бесни јер их је НАТО преварио за АН 70. Онда нису баш волели Украјину као сада, авион је био комплетан, нажалост први прототип се сударио чини ми се са авио цистермом код сертификације. Овај авион није имао промашаје као А400 а имао је иновативни Д27 и Запад га није хтео…А цена не би била проблем. Ако за нешто скупиш паре да купиш а касније немаш паре за одржавање то је пропаст…

Г

Душане, тачно је све што си рекао за А400М у односу на Ил 76. Али си заборавио да овај задњи може да слети тамо где нема никакве логистике и да поново полети. Taчно је ово за кратко полетање за А400М, али он има проблем са перформансама слетања, посебно са аеродинамичким кочницама. Друго, требаће још доста времена да А400 М достигне серију од 1000 комада, а то је гаранција да је авион дотеран до најмањих ситница…

Vl

Dupe je majstor spinovanja, on ce sve da vam objasni.
Samo nije rekao da je A400 duplo manji avion, sa duplo manjom nosivoscu od IL76. Doduse rekao je da je turboprop, dok je IL76 mlazni, ali nije rekao da je Il76 duplo brzi i ima veci plafon leta uz duplo vecu nosivost. I glavno sto nije rekao, a prvo je istaktnuto u tekstu, je da je IL76 najbolji i najproizvodjeniji vojni transportni avion na svetu, sa bezbroj varijanti i bezbroj razlicitih mogucnosti, kao sto pise u tekstu. I nije napisao da je mnogo jeftiniji od zapadnih kanti, i da mu je cas naleta/odrzavanja od 2-4 puta povoljniji od svakog zapadnog pokusaja kopiranja. Sve ostalo sto je nebitno je potanko objasnio, u sadejstvu sa Jordanom.

Jo

@Гале
Izvini, nisam siguran o čemu pričaš. A400M sleće i uzleće sa trave.
https://www.youtube.com/watch?v=QNz4gcf76jE
https://www.youtube.com/watch?v=hFk8Ea6uSDg
Ja na ovim snimcima vidim livadu, a ne logistiku.
Sve što govoriš o delovima verovatno stoji, ali ti delovi mogu da se nabave, a sam avion može da se registruje kao civilni.

Pe

@Vladimir Airbuss je naziv udruženih kompanjja Messerschmitt Foke-Wulf i ostalih legendi u avijaciji.
Iljušin nema ni 1/100 uspeha i iskustva od bilo koje kompanije koja je u Airbuss.
Pored svih mana, istina je da Iljusin moze u tonama da ponese više, ali ne duplo, i manjih gabarita-jer ima manji otvor od Airbuss-a.
Totalno neinteresantan avion u svakom smislu.

Mu

@Petrovic Dusan
Kompanije koje navodite su davno prestale postojati. Airbus je u prvom redu British Aerospace, Rolls Royce i drugi. „Rolač“ je najveći proizvođač mlaznih motora uz američki General Electric. Ostalo su tlapnje ljudi koji su izgubili WW2.

Pe

@Multi Boy Pa nisu „prestale postojati@ nego su isti ti ljudi, isto iskustvo, presli u zajednicku kompaniju koja se zove Airbuss.
To je kao da se ujedine Audi, Mercedes, Bmw i Citroen Peugeut, a vi kazete da sad kad su zajedno to „vise nije dobro kao ruski Moskvic“.

Av

Da li bi mi trebalo da budemo vlasnici 1 do 2 letelice, posle teksta odgovor je jasan.
Teretni konj koji služi industriji i povremeno može da bude vatrogasac.

Odgovori
Б

Није ми јасно зашто толико чекамо да купимо овако нешто (не улазим у причу из које земље), ово нам заиста треба, имамо шума ко плеве, све то треба штитити… плус ради извоза нашег наоружања, транспорта било чега великог…

Odgovori
Ga

Главно је питање, како је могло некада у Ташкенту да се направи готово 50 примерака за једну годину, каква год да је била технологија у ТАПОЧ-у а сада у Уљановску са „паточном линијом“ за монтажу, тренутно не више од 10 примерака за годину. Да ли су проблеми у капацитету производње мотора или нешто друго. У сваком случају, аеродинамика авиона је обезбедила најбољи могући Cz и још много тога доброг из совјетске школе пројектовања.

Odgovori
Sr

@Gale
Za početak budžeti. Vojna industrija NATOa i SSSRa se naslonila na ogromnu proizvodnju koju je iznudio drugi svetski rat, naročito u SSSRu gde je vojna industrija bila praktično najprestižnije radno mesto u državi. Sa neograničenim budžetima godina su građeni kapaciteti i znanje. Međutim i jedni i drugi su proveli 20 godina 90ih i 2000ih sa srezanim budžetima i gašenjem proizvodnih kapaciteta, fabrika pa čak i čitavih industrija. U međuvremenu su nastale nove industrije koje su pokupile gomilu inžinjera i tehničara od onih što bi možda i ostali i sada je jako teško „skoro od nule“ dići proizvodnju na neke nivoe od ranije, usudio bih se reći čak i nemoguće.

Ma kakav Il-76, samo kinez Y-20B

Odgovori
Mi

Ma slažem se 100%>
Kina gazi i bolje i brže od Rusije, i daleko brže od svih…
Nema ko da spreči da kineski delovi za avione dodju do Srbije. Svi se otvaraju i udvaraju Kini, i to je fakt. Ko ne veruje nek otvori oči.

Sr

@Vazduhoplovac @Miloš77
Ako je tehnologija motora na onom nivou kojem je trenutno, pitanje je kakva je konstrukcija. Nije mi uverljiv avion uopšte. Iljušin je ipak proveren i dokazan. Ali svakako nama to ne treba.

Mi

@Srbofil
Ja verujem, na osnovu sposobnosti kojom gaze u svemiru i standardima konstrukcije i svega potrebnom za vozikanje po Marsu, i lansiranjem silnih uspešnih raketa( satelita) u svemir, da im to sve ide kako treba za potrebe transportnih i drugih aviona. Verujem da jako brzo unapređuju procese i evoluiraju u svakom domenu. Daleko brže nago Evropa, pa i USA.
Uopšte se ne brinem više kako im ide čak i što se motora tiče.
Rusi mogu slobodno da počno da kopiraju Kineze, ako to već nisu i počeli.
Samo su Ameri ispred ali ne su daleko sporiji i skuplji i ograničeni politikom i unutrašnjim podelama tipa liberali vs trampizam. Kina će ih zato pregaziti u svemu za kratkih 10tak godina.

Yo

@Srbofil

„Iljušin je ipak proveren i dokazan. Ali svakako nama to ne treba.“

Pa nismo ga valjda tražili od Rusa radi izložbe – pošto nam ne treba…
Da se ne zavaravamo – Iljušin gasi požare i pri jakom vetru, sve ostalo samo ograničava požare na nisko rastinje – u najboljem slučaju…
Iljušin je, kako se ovde često piše – game changer – jer za dan-dva lokalizuje ili ugasi požare koji bukte već mesec dana.
Ako nam je išta prioritetno neophodno na nebu – onda je to taj avion – jer će leta biti sve toplija dok se temperatura leti ne stabilizuje na grčke vrednosti – oko 40°C.
Takve su procene klimatologa – Evropa će se prosečno zagrejati za 1.5 – 2 °C, a Balkan za oko 5°C – tako se kreću vazdušne mase…
Takođe će nam biti potrebna veštačka jezera, rezervoari i sl , koji bi skladištili olujne padavine kako se ne bi pretvorili u pustinju – što je proces koji je već u toku jer nam je zemljište sve manje vlažno uprkos i većim količinama padavina – koje su olujne i prosto odmah oteku ne natapajući tlo u dovoljnoj meri…

Pe

@Yoda Mnogi u Srbiji misle da Rusija Putina predstavlja neku tehnolosku silu. To nije tako, kao sto vidimo i iz dogadjaja u Ukrajini, u Rusiji se ne ulaze u nauku, i vlada haos.
Medjutim moram se sloziti sa @Milos77 da je Kina napredovala, i da oni zaista ulazu u razvoj. Da li su prestigli ili stigli zapad i ruske tehnologije, ne mogu tvrditi, ali vredi obratiti pažnju na Kineze.

Yo

@Petrovic Susam

Nisam pominjao politiku, Rusiju ili Putina, već konkretni model aviona bez kojeg su prošlog leta gorela sela i životinje u Toplici pri mirnom vremenu, a ovog pri jakom vetru i većoj buktinji – Iljušin je sredio stvari za 1 dan.
Nemam ja ništa protiv da se leče komplexi niže vrednosti u odnosu na Ruse – ali ne preko naših leđa.

de

Sve rekoste samo ne rekoste koliko para kosta po komadu. I to koliko kosta jedan do dva a koliko ako se kupuje do 5 letelica. Takodje koliko kosta i ovaj sistem za gasenje vatre. Ako nama trebaju transportni avioni ove velicine za bilo koju namenu (vojnu, civilnu, za vanredne situacije …) onda ne vidim razlog da ovo ne bude jedan od kandidata. Ali kao i za sve drugo treba uraditi neku analizu koliko to kosta u odnosu na sta donosi.

Odgovori
Pe

@dejanera Svaki avion prolazi stroge kontrole izmedju svaka dva leta, zamena delova je osnovni uslov za letenje.
Ako nema delova – i ne možete sami da ih proizvedete, avion stoji negde kao gomila gvoždja.
Kupovina tehnike iz geografski daleko zemlje pod najtezim sankcijama bi bila apsurd, niti se razmatra.
Čak je nedavno predsednik izjavio da vec postoje problemi sa kupljenim letelicama od Rusije.

Si

I šta se više splati? Kupiti ovakve mašine i muku mučiti sa održavanjem, rezervnim delovima i potrošnim materijalom, obukom i angažovanjem ljudstva (letačkog i mehaničarskog), smeštajem, i svim ostalim što ovakve letelice zahtevaju – ili ih jednostavno angažovati po potrebi, pošteno platiti koliko traže, i lepo sarađivati bez puno brige? Kad ti zatreba – pozoveš, angažuješ, pošteno platiš i idemo dalje. Kad ti ne trebaju – nemaš brige. Neko drugi vodi računa o njima. Niti imaš delova za njih, niti znaš da ih održavaš, teško ih je nabaviti, nemaš čak ni gde da ih smestiš.

Odgovori
Gr

Mi pre svega treba da kupimo protivpožarne sisteme za naša dva C295. Ako je još uvek moguće Coulson RDS, a ako ne onda nešto slabiji MAFFS II i da obučimo posade za takve misije.
I drugo, treba da kupimo 5-6 Air Tractora za JAT Privrednu avijaciju. Za nju bi svakako trebao jedan mnogo veći plan oporavka ali to sad nije tema.
Što se većih aviona tiče nažalost Il76 za šta god da bi ga korisitili nije dobra opcija zbog otežanog održavanja ruske tehnike sa čime se već suočavamo.
Y20 je već dugo moj favorit, doduše ne kao PP avion, već kao komercijalna kargo priča.

Odgovori
Yo

Nama bi se ovaj Iljušin isplatio i makar samo kao PP avion – s obzirom na to kolike štete izazivaju požari, promenu klime u smeru koji će sve više pogodovati nastanku požara i sl…
Stvarno pravi razliku kada prospe 40+ tona vode na požar.
Štaviše, ne verujem da bi iko u okruženju branio ili ograničavao nabavku i održavanje i novih modela zato što bi čitav Balkan a i šire imao velike koristi od njih u ovakvim situacijama…

Odgovori
va

nije za požare i tačka

Odgovori
de

E baš jeste za požare i tačka.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor