BEG airport status
[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kakva je bila 2017 u regionalnoj zrakoplovnoj industriji? Niš u prošloj godini imao najveće postotno povećanje u regiji od enormnih 165,4%, što je 206.665 novih putnika / Foto: Aerodrom Konstantin Veliki

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kakva je bila 2017 u regionalnoj zrakoplovnoj industriji?

Jednom riječju vrlo uspješna. Svi aerodromi regije ostvarili su 24,7 milijuna putnika, što je za 3,4 milijuna putnika više nego 2016. Znači da su aerodromi regije imali povećanje od čak 15,8%.

I dalje superiorno vodi Beograd, koji je prešao magičnu brojku od 5 milijuna putnika. Zagreb je preskočio 3 milijuna, a Dubrovnik je prešao 2 milijuna putnika. Čak 9 aerodroma regije prešlo je milijun putnika.

U postocima najveće povećanje je imao Niš, čak 165,4%, potom Brač (74,8%), a treća je Tuzla (72,0%).

Naravno, daleko je bitnije povećanje u realnim brojkama. I tu je apsolutni šampion godine Split sa nevjerojatnih 528.189 novih putnika, čak 110.000 više od drugoplasiranog Beograda (418.428), dok je treći Dubrovnik (329.822).

Iako je u regiji ogroman porast broja putnika, četiri aerodroma su ipak ostvarila minus. Najveći minus je ostvario Mostar (-19,6%), pa Rijeka (-2,2%) i Banja Luka (-3,8%).

Po zemljama regije i dalje daleko najviše putnika ima Hrvatska sa 9,6 milijuna putnika, što čini 39% svih putnika regije, slijedi Srbija sa 5,7 milijuna putnika, te Crna Gora sa 2,2 milijuna putnika.

U cargo businessu Beograd je iskočio na prvo mjesto (19,8 tisuća tona), slijedi Ljubljana (12,3 tisuća tona), pa Zagreb (11,7 tisuća tona).

Koji su najbolji potezi zrakoplovstva regije u 2017?

Naravno da ovoliko povećanje prometa u regiji ne bi bilo moguće da nije bilo brojnih novih poteza. Ipak na listi top 10 poteza izdvojio sam slijedeće poteze (od najboljeg do 10. plasiranog):

  1. Emiratesova linija Dubai-Zagreb i novi terminal: Svakodnevni letovi sa širokotrupnim 777-300ER, te pet letova tjedno zimi, ove prestižne kompanije ogroman su iskorak kako u putničkom, tako i u cargo businessu. Emirates je došao u Zagreb prije nego u neke druge bitno veće aerodrome Europe poput Helsinkija, Bucharesta, Stuttgarta, Hanovera, Beograda). Svakako događaj broj jedan 2017. godine bio je otvaranje novog terminala ZL Zagreb. Neusporedivog sa šupom koja je do tada glumila terminal. Usprkos svih rezanja, dokazanih nefunkcionalnosti, šparanja i nekih vrlo zastarjelih rješenja, sigurnosnih upada, ogromnog povećanja kašnjenja, puno predugog čekanja na prtljagu i check-in, ipak je ovo ogroman pomak za Zagreb i neusporediv infrastrukturalni domet kako u estetskom, tako i kapacitetno-funkcionalnom smislu. Ni navedena linija Emiratesa sigurno se ne bi desila da joj nije prethodilo otvaranje novog terminala.
  2. Hainanova linija Peking-Prag-Beograd: Povezivanje Beograda i Pekinga produkt je velikog gospodarskog i političkog povezivanja Srbije i Kine. Za sada linija ide tek dva puta tjedno i to preko Praga, pri čemu Hainan ima 5. slobodu na legu Beograd-Prag. Iako je bilo za očekivati code-share na Air Serbiju i feedanje linije iz regije, isto se nije desilo, čak štoviše na liniji Beograd-Prag kompanije su konkurenti.
  3. Wizz bazirao tri nova aviona u regiji: Wizz Air je nastavio svoju vrtoglavu ekspanziju u regiji. U 2017. je bazirao po jedan dodatni avion u Tuzli, Beogradu i Skopju, dočim u regiji trenutno ima čak 8 baziranih A320. Uz nove avione kompanija je povećala broj linija i frekvencija i sa drugih aerodroma regije, te se pozicionirala kao drugi prijevoznik regije, nakon Lufthansa grupe, a preskočila je čak i nacionalne prijevoznike regije.
  4. Niška ekspanzija: Niš je izašao iz mrtvila u kojem je bio godinama. U prošloj godini imao je najveće postotno povećanje u regiji od enormnih 165,4%, što je 206.665 novih putnika. Niš je tako dostigao respektabilnih 331.582 putnika, što je u stvari ostvario u tek godinu i pola. Iako godinama Niš gotovo da nije imao prometa danas ima 11 linija 3 respektabilna prijevoznika, od kojih je jedan čak i legacy carrier (Swiss). Uz to Niš ima i letove Tukirsh carga, a u cargu je ostvario 2,5 tisuća tona.
  5. Četiri nove linije Croatie, te dvije postale cjelogodišnje: Croatia Airlines je u 2017. godini povećala broj linija za 4 iz Zagreba (Stockholm, Helsinki, Oslo i Bucharest), što je još fascinantnije znamo li da je godinu prije otvorila još četiri linije (Lisabon, St.Petersburg, Milano, Prag). Uz to dvije sezonske linije (Barcelona i Lisabon) nastavile su se letjeti i tijekom zime (do sredine siječnja).
  6. Split vrtoglavo naprijed: Splitski aerodrom je u prošloj godini narastao za preko pola milijuna novih putnika. Aerodrom je otvorio novih 12 linija, od čega 7 LCC i 2 legacy carriera (KLM za Amsterdam i Aer Lingus za Dublin). Aerodrom je tako došao blizu 3 milijuna putnika, te se približio Zagrebu na manje od 300.000 putnika. Nastavi li se ovaj trend Split će preskočiti Zagreb u roku od dvije godine. Splitski aerodrom je u 2017, končano, pokrenuo radove na novom terminalu.
  7. Flydubai ekspanzija u regiji: U prošloj godini flydubai je imao ozbiljnu ekspanziju u regiji. Otvorio je novu liniju za Tivat koja je zimi prebačena na Podgoricu, ali je i povećao frekvencije postojećih linija. No, daleko bitnije od toga je da je flydubai u prošloj godini otvorio suradnju sa Emiratesom dočim je iz svih linija regije postao Emiratesov feeder, a putnicima iz tih aerodroma omogućio da preko Dubaia putuju Emiratesom na brojnim konektiranim linijama diljem svijeta. Uz to flydubai je i ostvario 5. slobodu na legu Sarajevo-Podgorica-Sarajevo, te je na taj način postao prva strana kompanija koja leti na jednoj unutarregionalnoj liniji.
  8. Qatarova ekspanzija u regiji: I Qatar je u prošloj godini pokrenuo nove letove i frekvencije. Najveće povećanje bilo je u Zagrebu gdje je kompanija povećala broj frekvencija na čak 14 tjednih letova, što je u prosjeku 652 sjedala dnevno, tek 10-tak posto manje od Emiratesa. I to nakon samo 5 godina od prvih letova Doha-Budimpešta-Zagreb. Danas Qatar leti iz Zagreba, Beograda, Sarajeva i Skopja. Uz povećanje broja letova, kompanija je na nekim linijama povećala i kapacitete sa A320 a A321.
  9. Pula otvorila 12 novih linija: Iako Pula ne spada u top aerodrome po broju novih putnika, fascinantno je da je Pula imala najveći broj novih linija u prošloj godini (uz Dubrovnik i Split). Od 12 novih linija Pula nije privukla samo LCC i leisure prijevoznike, nego i dva legacy carriera (British za London Heathrow i Lufthansa za Frankfurt). Stoga ne treba čuditi da je Pula uspjela privući skoro 160.000 novih putnika, te preskočiti Zadar.
  10. Brač produžio pistu i povećao broj linija: Brački aerodrom je produžio pistu sa 1.440 na 1.760 metara i time omogućio slijetanje bitno većim avionima poput A319, CSerije i E-195. Isto je iskoristio TUI koji je već tog ljeta pokrenuo dvije linije (Brussels i Dole), a aerodrom je povećao broj putnika za skoro 75% na 21.596 putnika.

Najveća razočaranja 2017.

Ipak nije sve bilo bajno u regiji. Kompanije i aerodromi su napravili niz loših poteza (i opet od najgoreg pa nadalje).

Broj 1: Maribor – tresla se brda rodio se miš: Novi koncesionar Mariborskog aerodroma kinesko-nizozemska kompanija sumnjivog backgrounda i sa ljudima loše zrakoplovne prošlosti (niz bankrotiralih projekata) iznio je toliko bajkovite planove da naprosto nisu za povjerovati. I stoga ne čudi da od planova koje su iznijeli do sada se nije desilo doslovce ništa.

Obećali su, nakon što dobiju Slovenski AOC, da će do lipnja (juna) 2017. u slovenski registar upisati 6 Fokkera F50, 6 Airbusa A320 i čak 15 Airbusa A330?! Dvadeset i sedam aviona, od čega više od polovice širokotrupaca, flota skuplja i veća od svih flota nacionalnih prijevoznika zajedno?! SHS je dobio slovenski AOC, no od silnih aviona nije „spala knjiga čak ni na dva slova“. Spala je na jedno. Tek jedan F50 povremeno je letio iz Maribora.

Najavili su oni i 11 linija od lipnja 2017. iz Maribora prema Beogradu, Podgorici, Splitu, Berlinu, Barceloni, Hamburgu, Londonu, Zurichu, te kineskim destinacijama Xi’an, Chongqing i Nanchang. I opet, gle čuda, spala knjiga na prazne stranice. Naime, kompanija je odradila tek 4 leta Maribor-Split-Dubrovnik-Maribor sa prevezenih jedva stotinjak putnika. Više puta najavljivan početak letova za Beograd (prvo u lipnju, pa u listopadu, pa u studenom), ni sedam mjeseci kasnije nije se ostvario.

Spominju se investicije od 600 milijuna EUR (duplo više nego je koncesionar potrošio u Zagrebu). Nadalje garantirali su porast broja putnika na preko milijun i pola, više nego Ljubljana, a samo u prvoj godini spominjali su par stotina tisuća putnika, no nisu dostigli ni 10.000 putnika.

Garantirali su cargo od 82.000 tona, što je duplo više nego što imaju najveće cargo zračne luke u široj regiji (Linz ili Venecija), te tri puta više nego što je sav cargo promet svih aerodroma bivše države zajedno.

Nije ovo prvi puta da sumnjivi kineski investitori obećaju brda i doline po napuštenim aerodromima Europe i godinama hrane lokalne političare obećanjima (u njemačkom Parchimu je bajke bez ikakvih rezultata deset godina obećavao kinez istog prezimena Pang). No, do sada vidjeli nismo baš ništa, a Mariborski aerodrom i dalje stagnira i propušta posljednje šanse da se profilira kao LCC alternativa Ljubljani, Grazu i Zagrebu.

Air Serbija krajem godine iz flote povukla dva Boeinga 737-300 i flotu smanjila za 10-tak posto / Foto: Air Serbia

2. Enormna rezanja Air Serbije tijekom 2017: Air Serbia je tijekom ljeta 2017. smanjila broj letova za 46 tjedno (-11,6%), te 35 tjednih letova manje ove zime (-12,4%). Kompanija je tijekom 2017. godine ukinula linije za Istanbul, Kiev, Varnu, Varšavu i Abu Dhabi. No, kompanija je otvorila letove za Veneciju. Kompanija je ukinula i 2+2 business klasu, odustala od „butik“ koncepta, krenula sa naplatom niza do tada besplatnih usluga, te de facto krajem godine iz flote povukla dva Boeinga 737-300 i flotu smanjila za 10-tak posto, na 19 aviona (iako je formalno to učinila u siječnju 2018).

3.Vrtoglavi sinergijski planovi sa Darwinom postali potpuni fijasko: U srpnju (julu) 2017. Adrija je na opće iznenađenje kupila Darwin od Etihada, još jednu kompaniju koja je „propala“ u Etihadovom portfelju (nakon Air Berlina i Alitalije). Adrija je pritom izjavila kako će nastaviti razvijati baze u Luganu i Genevi, te stvoriti sinergiju svoje slovenske centrale i švicarske podružnice. Bajkoviti planovi o povećanju flote, linija, zaposlenika.

No, samo četiri mjeseca kasnije (28.11.) kompanija je prizemljena, radnici su ostali bez plača, a ubrzo je proglašen i stečaj. Adrija je svoju ogromnu ekspanziju linija planiranih za proljeće 2018. planirala temeljem dijela flote od 6 Saaba 2000 koje je preselila u Ljubljanu. No, švicarska vlada je avione zaplijenila, pokrenula krivičnu istragu i ogromno je pitanje hoće li se ti avioni prodati radi namirivanja vjerovnika, ili će Adrija uspjeti u nakani da ih prebaci u Sloveniju.

Kako god, Adrija je, za sada, platila visoku cijenu, jer umjesto planiranih Saabova već sada koristi kapacitete u kratkom najmu razno-raznih prijevoznika, pa čak i neadekvatne zamijene poput Boeinga 737 i Fokkera 100. Niz letova je otkazan, a kompanija se krpa kako zna i umije. Ukoliko u idućih dva mjeseca ne dođu u posjed bar 3 Saaba 2000 imat će enormnih problema sa operacijama, sve nove linije morat će biti ukinute, a i povećan broj frekvencija neće se imati sa čime odraditi.

U svakom slučaju sam projekt Darwina totalni je fijasko za Adriju, prvenstveno kroz bajkovita obećanja koja su dali u srpnju i totalne suprotnosti koja se desila nakon samo četiri mjeseca. Već ovdje kompanija je pretrpjela ogroman udarac po svoj image i osvijestila sve potencijalne mete kompanije 4K što bi im se moglo desiti ekspresno po preuzimanju.

No, čak i da je bio prikriveni cilj kompanije da uništi Dawin i preuzme njihovu turobopropnu flotu i dio posada, očito je da su i to diletantski pripremili jer avione ne koriste, a imaju ogroman trošak alternativnih aviona u kratkom najmu da koliko-toliko „pokrpaju“ povećanja planirana Saabovima ove zime.

4. Croatia Airlines prodala slotove na Heathrowu: Nije ovo prva prodaja obiteljskog srebra. Tijekom zadnjih tri godine kompanija je prodala jedan A320, više motora i Pleso prijevoz te time „omogućila profitabilnost“. No, prodaja pet pari tjednih slotova (od 9 ukupno) na Heathrowu, za bitno manje novaca od tržišne vrijednosti, svakako je prodaja nacionalnog blaga koje se ne može naknaditi. Želi li Croatia ponovo na Heathrow u jutarnjem terminu morat će se isprsiti sa više desetaka milijuna EUR, koje nema. Upravo zato nitko ne prodaje svoja djedovska prava, a tako što se desi možda jednom godišnje. Heathrow je zlatna koka koja svima donosi ogroman profit, upravo zato kompanije i plaćaju po 75 milijuna EUR za 7 tjednih slotova. Heathrow je najveća europska raskrsnica. Hrvatska je ovime dobila nenadoknadiv gubitak koji daleko prelazi prodaju obiteljskog srebra, to je prodaja nacionalnog resursa.

5. Mostar i dalje pada: Mostarska zračna luka nastavila je svoj pad broja putnika. U dvije godine broj putnika je pao skoro na pola. Mostar je tako imao najveći pad od svih aerodroma u regiji, i to u vrijeme kada gotovo svi aerodromi regije rastu. Ipak svjetlo na kraju tunela je najavljeno pokretanje dvije linije Eurowingsa sa 4 tjedna polaska (Dusseldorf i Stuttgart od svibnja 2018.), te vrlo vjerojatno pokretanje letova Croatie Airlines prema Zagrebu.

6. Montenegro potonuo još dublje: Montenegro Airlines konstantno juri prema dnu, no prošle godine stanje je postalo više nego alarmantno. Kompanija je smanjila flotu sa 6 na 5, smanjila broj putnika, bitno povećala dugove, najavila prodaju tri Fokkera 100. Uz to više puta joj je ozbiljno prijetila blokada računa radi neplaćenih dugova, a od propasti ju je i ponovo spasila crnogorska vlada i to preko Aerodroma Crne Gore.

7. Monarch bankrotom ostavio gap u regiji: Monarch je bankrotom ozbiljno naštetio regiji, u stvari samo Hrvatskoj, u kojoj je imao 6 linija iz 3 grada (Zagreb, Split i Dubrovnik) sa 15-tak tjednih polazaka. Najviše je izgubio Zagreb koji je imao linije za London Gatwick i Manchester, no zbog odlične prodaje nakon samo par tjedna letova Monarch je povećao i broj letova i kapacitet zrakoplova (sa A320 na A321), a prvotno planirane sezonske linije odlučio pretvoriti cjelogodišnjima.

Po bankrotu zaostale putnike Britanska vlada je prebacila raznim avionima nazad u Britaniju iz Hrvatske, pa čak i širokotrupcima.

8. Banja Luka – može li gore? Svake godine iskreno se pitam dokle će Banja Luka padati i kako ta zračna luka preživljava? Koja je njena svrha? I dok promet od 2014. svake godine konstantno pada, smanjuje se broj linija, a čak i na posljednjoj preostaloj liniji Air Serbije za Beograd frekvencija je pala na više nego skromna dva leta tjedno zimi i pet letova ljeti, aerodrom je 2017. dobio kredit Republike Srpske za proširenje?! Sedam milijuna KM (oko 3,5 milijuna EUR) potrošeno je na cargo, koji više gotovo da nema prometa, te proširenje i uređenje terminala koji ima sve manje putnika.

No, istovremeno aerodrom je odbijao svaku raspravu o LCC, ustvrdivši da LCC nemaju što raditi na Banja Luci sa svojim lihvarskim prohtjevima, da se tako što kosi sa strategijom aerodroma (očito lošom strategijom ako ekstremno skroman promet i dalje pada). Da je Banja Luka uložila manji dio tih ogromnih sredstava od 3,5 milijuna EUR, mogla je imati zavidan promet poput onog Tuzlanskog ili barem Niškog (Zadar sa milijun EUR subvencija akumulira promet od pola milijuna putnika). Koja je svrha proširenja kapaciteta ako se nema putnika?

Ipak, postoje neke naznake na mijenjanju strategije aerodroma jer je prije par dana uprava odlučila krenuti u suradnju sa Aerodromom Beograd oko dovođenja LCC u Banja Luku 2019. godine, te planira promet od 100.000 putnika te godine. Nije prvi puta da slušamo planove iz Banja Luke, no iako se do sada nisu ostvarivali, budimo i ovaj puta nepopravljivi optimisti.

9. Swiss nakon velike ekspanzije potegnuo ručnu i povlači se iz tržišta: Swiss je krenuo u ozbiljnu ekspanziju u regiji, najavivši pokretanje brojnih novih linija, te povećanje frekvencija postojećih linija. Nakon ogromnih najava realizacija je bila slaba, od nekih linija odustalo se prije prvih letova. U 2017. Swiss je i dalje nastavio sa smanjenjem, neke linije su ukinute, neke su postale sezonske, a na nekima je smanjen broj frekvencija. Da budemo krajnje pošteni, bilo je i nekih povećanja u prošloj godini, no ukupno gledajući Swiss je u ozbiljnom minusu.

10. Rijeka pada dok Pula i ostali ubrzano rastu: Uprava riječkog aerodroma ove godine je obećala rast, no potom „se neugodno iznenadila“. I sad, možemo mi slušati žalopojke, no broj zrakoplovnih putnika u Hrvatskoj je enormno narastao, za nevjerojatnih 1.434.589 putnika. I jedino je pao u Rijeci (te neznatno u Lošinju). Možemo slušati i o tome kako je Sjeverni Jadran prvenstveno automobilska destinacija, no kako onda objasniti enorman uzlet Pule, pa čak i povećanje Portoroža? Nema tu izgovora, Rijeka mora zasukati rukave i primiti se posla.

Turkish od 1. marta sve jutarnje letove za Beograd umjesto sa A320 leti sa A330

Najbolje najave za 2018.

Tijekom 2017. dobili smo izvrsne najave za iduću godinu koje pokazuju da je ispred nas još jedna uspješna godina u regiji. I ponovo lista od 1. do 10. naj-najave:

  1. Air Canada Rouge kreće sa 4 tjedna leta za Zagreb: Air Canada Rouge u lipnju (junu) kreće sa letovima iz Toronta za Zagreb, sa čak četiri tjedna leta. Istovremeno Air Transat je dodatno povećao kapacitete prebacivši letove na A330-300 i produžio sezonu letenja, a dio letova će obavljati preko Montreala. To znači da će Zagreb u top sezoni (od lipnja do rujna) biti povezan sa čak 6 tjednih letova između Zagreba i Toronta. Ukupan broj širokotrupnih letova ovog ljeta biti će 14 tjedno iz Zagreba.
  2. Adrijina enormna ekspanzija: Adria otvara 7 novih linija iz Ljubljane (Hamburg, Geneva, Sofija, Bucharest, Dubrovnik, Brač, te je zimus otvoren Kiev), a uz ove nove linije povećava frekvencije na letovima za Podgoricu, Tiranu, Skopje, Copenhagen, Paris, Prag i Varšavu. Ogromnih 36 tjednih letova više ovog ljeta. No, još uvijek se ne zna sudbina Saabova 2000 Darwina, koji su trenutno zaplijenjeni, zbog čega i ove zime Adrija koristi vrlo skupe kratkoročne najmove neadekvatnih aviona. Samim time ostaje otvoreno pitanje što će biti ako Adrija ne uspije ući u posjed ovih aviona. Ostaje i pitanje isplativosti operacija sa Saabovima kojih su se sve kompanije riješile upravo radi neisplativosti, a niz je i bankrotirao letjevši na njima.
  3. Iran Air u Beogradu: Stvarno velika najava su letovi Iran Aira iz Teherana za Beograd. Biti će to jedini aerodrom u regiji koji će imati direktnu vezu sa Teheranom i još će više profilirati Beograd kao hub, posebno nakon letova za New York i Peking. No, sjenu na ovu odličnu vijest baca činjenica da su prvi letovi već dva puta prolongirani. Prva najava je bila 13.1., potom 27.1. da bi sada prve letove prolongirali na 3.3. Krajnje neozbiljno, a isto postavlja dalja pitanja ozbiljnosti same kompanije za dalje buduće letove, kao i upitnost suradnje sa Air Serbijom.
  4. Tri dnevna leta flydubaia iz Sarajeva: Tri puta dnevno flydubai će ovog ljeta letjeti iz Sarajeva za Dubai. To je 1.044 ponuđena sjedala dnevno, ili 32.000 mjesečno. Na to moguć je samo jedan komentar: wooow! Ovaj podatak je još fascinantniji uzmemo li u obzir da će za Sarajevo ovog ljeta letjeti još i Qatar, Turkish (sa tri dnevna leta), Pegasus, Nesma za Ryad, te Wataniya za Kuvajt.
  5. Pula i dalje otvara nove linije: Iako je Pula po broju novih linija bila najbolja prošle godine, i ove godine nastavlja istim smjerom. Tako će u 2018. otvoriti čak 13 novih linija i to za: Frankfurt (Ryanair), Copenhagen (TUI), St.Petersburg (S7), Nantes (Volotea), Genevu (Swiss), Milan (easyJet), Basel (easyJet), Stavanger (SAS), Bergen (SAS), London Southend (easyJet), Liverpool (easyJet), Gothenburg (Braathens), Stockholm Arlanda (Braathens).
  6. TUIfly se vrtoglavo širi: TUIfly će se iduće godine po regiji raširiti kao poplava. Čak 14 novih linija na 7 aerodroma (Brač, Dubrovnik, Ohrid, Podgorica, Pula, Tivat i Zadar). Pola od tih linija TUI će otvoriti na Podgorici (Lyon, Birmingham, Manchester, Lille, London Gatwick, Paris CDG i Nantes). Ovime će TUI po broju linija postati drugi prijevoznik na Podgorici, odmah iza Montenegra. Osim TUI-a dvije nove linije na Podgorici otvara i Wizz Air.
  7. Dubrovnik i dalje raste: I Dubrovnik je nakon prošlogodišnje vrtoglave ekspanzije najavio čak 14 novih linija. Tako u 2018. nove linije otvaraju Adria (Ljubljana), Croatia (Munich), easyJet (London Southend i Venecija), Edelweiss (Zurich), Jet2 (Birmingham), LOT (Varšava), Thomas Cook (Manchester), Transavia (Rotterdam), TUI (East Midlands i Nantes), te Volotea (Bari i Bergamo). No, najveći uspjeh dolazak je flydubaia sa čak 7 tjednih letova.
  8. I Split nastavlja rasti u skučenom terminalu: Nakon što je prošle godine imao 12 novih linija i preko pola milijuna novih putnika, Split ove godine ne staje. Tako je i ove godine najavljeno 12 novih linija: Air Baltic (Riga), Brussels (Bruxelles), Condor (Dusseldorf i Hannover), Croatia (Copenhagen), Jet2 (Birmingham), SAS (Aarhus), Smartwings (Katowice), Thomas Cook (London Gatwick), Volotea (Bergamo, Nice, Palermo). Split je prošlog srpnja (jula) imao 657.000 putnika, najviše u regiji, više i od Beograda. Ostaje pitanje skučenog terminala, koji je već odavno premalen za ljetnu brojku putnika, i tu treba iskreno čestitati djelatnicima zračne luke Split. Kako će novi terminal biti otvoren tek 2019. djelatnicima predstoji još jedno pakleno ljeto. No, kako će novi terminal povećati kapacitete na 3,5 milijuna putnika, uz ovoliko povećanje za očekivati je da će se odmah po otvaranju morati nastaviti sa radovima na dalje proširenje, jer ta brojka će se do 2019. vrlo vjerojatno dostići.
  9. Brač dovršava izgradnju piste: U lipnju (junu) 2018. brački aerodrom će dovršiti širenje piste na 2.350 metara čime će na aerodrom moći slijetati A320 i Boeing 737-800. Nakon prošlogodišnjih novih kompanija, ova godina najavljuje još veći broj novih linija: Adria (Ljubljana), Luxair (Luxembourg), SkyWork (Bern) i TUI (Rotterdam). Eurowings je najavio mogućnost letova za Brač, no isto još nije objavljeno. No, i bez Eurowingsa aerodrom će imati 13 linija čak 7 prijevoznika.
  10. Turkish sa A330 u Beograd: Turkish će od 1.3. sve jutarnje letove za Beograd i tek pokoji večernji umjesto sa A320 letjeti sa širokotrupcem A330. Isto nije samo bitno povećanje putničkih kapaciteta, nego i ogromno povećanje cargo-kapaciteta obzirom da širokotrupni belly omogućuje ozbiljne cargo prijevoze. Ovo je velik iskorak za Beograd, ali i udarac na neposrednu MEB3 konkurenciju, prvenstveno na flydubai (Emirates) i Qatar, a ponajviše na Etihad. Naravno ozbiljan udarac je to i na neposrednu konkurenciju prijevoznika za Istanbul, Pegasus i AtlasGlobal, te na ostale prijevoznike, ponajviše na Air Serbiju, Lufthansa grupu, Aegean i Aerfolot.

Prošla godina bila je vrlo uspješna u regiji. Obzirom na najave iduća će biti još uspješnija. Osim gornjih najava gotovo svi aerodromi imaju najavu novih linija i povećanje frekvencija. Stoga nas čeka uzbudljiva godina i novi razlog za čestitke i slavlja u regiji. No, govoreći iz prošlogodišnjih iskustava, ovo nije kraj fascinantnih najava, i za očekivati je još poneku do ljeta.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Alen Šćuric Analitičar nill@nill.com

Komentari

Gr

Lep tekst kao i do sada, ali već drugi put u Vašim tekstovima pišete kako Turkish Cargo leti za Niš. To nije istina jer nisu imali letove bar u zadnjih šest meseci. Šta se događa ne znam, ali ne lete.

Odgovori
Al

Turkish cargo je u prošloj godini letio za Niš. To je činjenica. Generirali su 2,5 tisuća tona cargo prometa.

Trenutno ne lete, dobro kažete, oko 6 mjeseci. Ugovor je aktivan i dalje i tek se treba vidjeti što će biti nakon zime, je li Turkish sve prebacio na Beograd i odustao od Niša, ili je ovo tek privremena mjera.

Jo

лично мислим да Кроацијина продаја слотова на Хитроу заслужује да буде број 1. па онда Марибор и Ер Србија

Odgovori
Al

Ha, moj stav o tome znate. Nemalo toga sam napisao. I moje ogromno razočaranje nad ovim potezom. Bio sam predvodnik borbe da se to ne desi u Hrvatskoj.

No, činjenica je da je Croatia zadržala malo manje od polovice slotova, tj. da nije prodala sve i potpuno ukinula Heathrow. Na koncu ipak govorimo o 5 tjednih letova. Nije to isto kao i 46 tjednih letova manje Air Serbie. Toviše Croatia je slotove za LHR zadržala sve do kraja 10. mjeseca, a ovo rezanje je tek u posljednja dva mjeseca godine, imala je ogromno povećanje linija i frekvencija, pa čak i zimus kada je ukinula tih 5 letova u konačnici je bila pozitivna u broju letova.

Mariborska prića je definitivno broj 1 regije!

Ha

Prvo sve čestitke avtoru za još jednu odličnu analizu. Jednako valja još za sve prošle analize, koje zbog študija stvarno nisam imao vremena kometirati. Hvala još jednom za trud i pisanje.

Što se tiče članka o jeftinjih aviokartama dodajem jednu proverjenu stranicu, koja često nudi vrlo niske cene: http://www.flugladen.at

A što se tiče o Mariboru mislim da nije čak sve črno-belo. Meni nezneni vlastniki SHS-Aviationa (piše se o 60% holandskih i 40% kineskih investitora) kako kaže imaju GOMILU NOVACA DA ISTROŠE na Mariborskom aerodromu i na kompaniji VLM.

VLM danas ima floto od 8 aviona:
3 Fokkera 50 u slovenskom AOC-ju
3 Fokkera 50 i 2 A320 u belgijskom AOC-ju.

VLM ima više od 130 zaposlenika od kojih puno je pruzetih od banrotirane aviokompanije Thomas Cook Belgium (isto ko i 2 A320). Njihova internetna stranica (www.flyvlm.com/en) polako dobija obliku.

VLM koristi F50 za redovit sobračaj i A320 za ACMI wet lease.

VLM več leti na ovim rutama:
Antwerp – London City (19 letova tjedno, mogučnost online check ina)
Antwerp – Zurich (10 letova tjedno)

Uradno najavljeni letovi od 12. 2. do konca ljetnog voznog reda:
Antwerp – Birmingham (10 letova tjedno)
Antwerp – Munich – Maribor (5 letova tjedno)
Na ovome ljetu prodaju se karte za sve kombinacije:
ANR-MUC
MUC-ANR
ANR-MBX
MBX-ANR
MUC-MBX
MBX-MUC

Predvidena uporaba F50 tjekom ljeta:
1 LCY + BHX
1 ZRH + MAN
1 MUC MBX
1 charter (wet lease za Vision Air)
1 rezerva

Otvorenih je puno mjesta za posao u VLM-u:
http://www.aviation24.be/airlines/vlm-airlines/current-available-vacancies-brussels-antwerp/

A što se tiče Maribora:
660 milijuna eura je luda stvar. Preluda. Ali na ovu temu zanimivo je mnenje Iva Boscarola, direktora i vlastnika poznate vazduhoplovne firme Pipistrel.
Činjenica je da je vlada Republike Slovenije imenovala radnu grupu za pripremu dokumentacije i projekta podaljšivanje piste sa 2500m na 3300m. Zašto? Neznam.

Al

Hvala Vama Haplek, na pohvalama.

O tome tko su vlasnici smo pisali u članku. Nema tu baš puno toga nizozemskog.

VLM ima 6 Fokkera 50 i 2 A320? Koliko od tih F-50 stvarno leti? I konačno obečali su do lipnja da će biti 27 aviona od čega 15 širkotrupaca. 8 umjesto 27 baš i nije isto. Končano, da su rekli imat ćemo 6 prastarih F-50 i 2 A320, ja bih rekao realno. Ali 27 aviona od čega 15 A330, haloooooo?????

VLM već leti na dvije rute? Obečali su do lipnja 11 iz Maribora i više desetaka iz Belgije i Nizozemske. Kao što rekoh spala knjiga na jedno slovo, zapravo i manje od toga.

E pa sad živi bili pa vidjeli. A što se tiće letova, preuzetih flota… Podsjetio bih na primjere zrakoplovne prošlosti Harm Jan Prinsa, bivšeg CEO SHS Antwerp Aviation. Harm je poznat zrakoplovnoj javnosti po umiješanosti u projekt Holland Exel (Nizozemska) i Air Exel (Francuska). Holland Exel je nastao preuzimanjem flote od jednog Boeinga 757-200 i četiri 767-300 bankrotirale kompanije Air Holland. Kompanija je počela sa letovima 2004, a već iduće godine je prekinula sa operacijama. Holland Exel je imala sestrinsku kompaniju Belgium Exel koje je bankrotirala u 1. mjesecu 2005. manje od godine dana od početka letenja. Harm je povezan i sa tvrtkom Air Exel koja je također nastala 2004. godine, preuzimanjem flote KLM Exela a koja je imala 2 ATR 42, 2 Embraer EMB 120 Brasilia, 3 Embraer ERJ 145, te jedan ATR 72 cargo. I ova kompanija je nakon manje od godine dana prestala sa operacijama.

Par godina kasnije Harm je bio posrednik u kupnji Opel Antwerp tvornice od strane kineskih businessmena, no od plana se odustalo. Prema pisanju „Večera“ i drugih slovenskih medija Harm Jan Prins je bio predsjednik i suvlasnik, uz kineske investitore, a potom i glavni direktor mariborske kompanije TAM-Durabus, da bi se na iznenađenje javnosti nakon 2 godine povukao iz kompanije i prodao svoj udio kineskim investitorima. Potom je kao osnivač i direktor 2014. upisan i u mariborsko poduzeće Vinmar, gdje su osnivači još i Tamura Natsuki, Wei Sang i Pan Shun Nsin Robin. Portal Maribor 24.si piše da je Vinmar 20.1.2017. bez likvidacije ispisan iz sudskog registra. Vinmar je imalo u najmu poslovni kompleks Vinag, no od istih je odustao zbog visokog najma. 7.4.2016. u slovenski registar upisuje se poduzeće Vinag International d.o.o. kojeg je osnivač gore spoemnuti Wei Sang, a kojeg je direktor David Pu, stručnoj javnosti poznat kao prestavnik Chen Yinshena kod kupnje Aerodroma Maribor. Prema pisanju „Večeri“ ljudi povezani sa kupovinom Aerodroma Maribor povezani su i sa neuspješnim projektom Tvornice baterija Maribor.

E pa sad iz povijeti vidljivo je da:
– Harm preuzima glavne funkcije kompanija, a onda se nakon kratkog vremena miće i da baš „nema sreće“ sa uspješnosti kompanija koje kupuje
– da su sve zrakoplovne kompanije u kojima je imao prste bankrotirale nakon godinu dana

U svakom slučaju bombastične najave za 2017. nisu se ostvarile. Ostvareno je tek 3 od 27 aviona u registru, nisu pokrenute redovne linije, umjesto stotina tisuća putnika imali smo 8.000 u prošloj godini, ostvarena su tek četiri leta prema Jadranu. Da, i dalje to smatram najvećim fijaskom u regiji, stotinama tisuća kilometara daleko od najava, igranjem sa aerodromom.

No, kao što rekoh u članku, budimo i dalje nepopravljivi optimisti.

Ha

Nema na čemu :)

POTPUNO se slažem da su bila prva obečajna potpuno nerealna. Negdje u nekem snu.

3 komadi F50 redovito lete
1 komad je na raspolago Vision Airu
2 komada A320 letita ACMI wet lease i chartere
Za ostala 2 komada F50 nezman…

Hvala vam za objašnenje. Vidičemo dali če i VLM do ljeta baknrotirati. Za nas, koji gledamo ovo dogajanje od strane pa je ovo barem interesantno. Ostanimo optiomisti, ja sam optimist da linija MBX-MUC pokreče. Kako dugo če izdržati linija i aviokompanija sama jet drugo pitanje.

Al

A kad smo eliminirali nerealna obečanja, dolazimo na stvarne i bitne fakte, kako profitabilno letjeti sa prastarim, neprofitabilnim i krajnje neekonomičnim F50?

Nema tu kruha…

Ha

Da da… Upravo zbog toga kažem da netko ima gomilu novaca da istroši…

Al

Dat će bok da je tako. Jel onda možda nešto i bude. Da se ne desi ko u Parchimu gdje se pričalo o gomili novaca, ali od njega ništa bilo nije. I tamo su kinezi obečavali brda i doline, a nakon 10 godina baš ništa.

Iv

Odlican tekst,Alene,samo tako nastavite.

Odgovori
Al

Hvala puno Ivane.

Mi

Sve pohvale. Nego imam jedno pitanje za vas, ja nikako ne mogu da shvatim otkud toliki broj putnika na aerodromu Prištine, koja je njihova tajna jer ovako gledajući imaju putnika isto koliko i stanovnika a kao što znamo ni turizma ni privrede!?

Odgovori
Al

Hvala puno na pohvalama.

Dijaspora u prvom redu! Kosovski albanci još uvijek zaziru od putovanja cestovnim putem preko Srbije i dobar dio ih se odlučuje da radije putuje avionom.

Uz to dosta ima NATO vojnika i političara dolje koje putuju avionom, a ima i nešto lokalnih političara i poslovnjaka.

In

Pre, predobro!!! Bravo!!👍
Izvrsne info od dobrog analitičara
Letimo dalje… pozz

Odgovori
Al

Hvala puno Ines.

Pe

Ukoliko niste culi nas srpski Direktorat je povukao dozvolu Turkishu da leti sa sirokotrupcem za Beograd. Najveci dozvoljeni avion u saobracaju Turkisha za BEG ostaje A321

Odgovori
Al

Ma da?????? Prvi glas! Koja glupost! Ovo nema baš nikakvog smisla, osim što tako štite Etihad (posrebno i Air Serbiu). O bože!

Be

Zasto???

Al

Pa moguc je samo jedan odgovor i ja sam ga dao u prethodnom komentaru.

Dj

Imenjace, sve je na nivou trača, dakle nezvanično. A330 je još uvek u sistemu za mart kada je i bio planiran. Možeš proveriti.

Pi
Pe

Dobro pitanje…
Neprijatelj ne spava i ovog puta u svojim sirokotrupnim aktivnostima nastoji da podrije stabilnost naseg avio prevoznika koji, iako ne leti za Istanbul, ostvaruje svake godine natprosecne rezultate u nemilosrdnoj borbi sa stranim okupatorima (sve strane firme koje mozemo da zabranimo ili ogranicimo) i domacim izdajnicima (zaposleni kod istih)

ZZ

Koga stite, Star Alliance.

AS je imala interesantan ugovora sa AC-om i punili su im let za Kopenhagen gde je AS punila let za Beograd. U mom slucaju letos je bilo 68 putnika. Druga konekcija preko koje su radili je Amsterdam.

Dj

Ako pročitate tekst, videćete da piše „kako Aviatica nezvanično saznaje“. Rekoh proverite letove u martu, A330 je i dalje u sistemu.

Al

Pink Panter:
Hvala za link.

Pedja I:
Hahaha, odlično. Svaka čast. Baš ste me dobro nasmijali. Kapa do poda!

Le

Pa ako se poklopi new york,hainan i tk ujutru onda cela C strana od 6 pozicija zauzeta tj svi avio mostovi na C…i onda ako ne stanu svi na A stranu ostaje samo B…cimanje za buseve ili jos a319 neki bio tamo…tek onda show

Al

Nedo bog većeg zla. To su već slatki problemi…

SM

Kad se više raduješ utorku nego vikendu :)

Odgovori
Al

Hahahahahaha… Iskreno hvala.

Iako ovaj koncept ne kužim jel ja već 25 godina nemam slobodne vikende, baš svaki radim.

no

Bravo Alene, sjajan clanak kao i uvijek! Letio sam prije neki dan sa Brnika i primjetio sam Darwinove Saabove, koji po formaciji na pisti djeluju kao da su van upotrebe, stavise i dalje stoje svajcarske boje na njima uz naljepnicu Adrie (sto izgleda poprilicno bezveze), valjda ce ih aktivirati u buducnosti.

Mozda ste mogli jos dodati i ekspanziju LCC u Crnoj Gori, Wizz ozbiljno napada trziste pomalo uljuljkanom Ryanu :)

Odgovori
Al

Hvala puno na pohvalama.

A gledajte, moje informacije iz same Adrije govore da se jako trude dobit te avione, doslovce je to prioritet svih prioriteta. Raspisali su natječaj za pilote, to ne bi napravili da nisu poprilično sigurni da će ući u posjed tih aviona.

Iskreno se nadam da će se to desiti, jel ako neće, Adria će biti u ozbiljnim problemima. Već sada gube ozbiljan novac jer im nedostaju dva Saaba koje su planirali koristiti.

Ma moglo se još svašta nešto dodat. Kao što sam napisao lista je ogromna. No, trebalo je probrati po top 10 „naj“.

Ni

Lijepe brojke
Velika pobjeda Dubrovnika nad Splitom sa flydubai 7pw

Odgovori
Al

O da. To je ogromna stvar. Svakako je bilo logičnije da uleti Split. Bitno veće tržište, veća zračna luka, u Dubrovniku već leti Turkish (u Splitu ne), flydubai leti iz 50-tak km udaljenog Tivta. Svaka je logika bila da to bude Split. I zato iskrene čestitke Dubrovniku. Posebno za čak 7 tjedni letova. Opako!

Iskreno, ekspanzija Dubrovnika je daleko logičnija, bitno kvalitetnije kompanije, ne svodi se sve na leisure tržište, letovi zimi. Kada se priča stabilizira mislim da će Dubrovački model pokazati veću uspješnost nego splitski iako sada djeluje drugačije.

Dr

Odlična analiza. Svaka čast.

No imam 3 pitanja.
1. Nije li najavljeno da će flyDubai iz DXB za DBV letjeti 4 puta tjedno? U tekstu piše 7, pa ne znam jesam li što propustio ili se potkrala greška.
2. Napisali ste u tekstu da će iz Zagreba u punoj sezoni biti 14 širokotrupnih letova. Ok, 7 Emiratesovih i 6 za Kanadu (4 Air Canada Rouge i 2 Air Transat). Koji je 14.?
3. Koliko tjednih letova bi moglo biti iz Zagreba za Mostar?

Odgovori
Al

Hvala puno na pohvalama.

1. Da bilo je tako najavljeno ali je frekvencija povećana na 7. Mislim da će krenuti sa 4, a kasnije povećati na 7 tijekom ljeta, ali svakako će u top sezoni letjeti 7 tjednih letova.

2. Korean sa 12+ rotacija (što je u prosjeku jedan tjedni let u tri mjeseca top sezone).

3. Govori se da je dogovoreno 3 leta tjedno i da će linija biti cjelogodišnja. Potvrda još nema.

Mi

Istakao bih Split, Dubrovnik i Nis. Dokaz da se moze razvijati bez koncesija!
Sa druge strane Maribor je kralj losih vesti. Ovakvu glupost ne bi sebi priustile cak ni Srpsko-Hrvatske oligarhije na vlasti.
Koncesija Tesle je sigurno najvise medijski propracena vest. Kapitalni oblekat, rekao bih cele regije, otisao je. Polakomila se politika za cifru od 500miliona, dobice i koncesionar svojih 700miliona da „ulaze“ a sve cemo to na kraju platiti mi koji koristimo aerodrom.
Najgora vest u celoj toj papazjaniji bice ako je istina da ce ugovor sadrzati klauzulu da ostali aerodromi u Srbiji ne mogu preci milion putnika. Ako je to istina – onda je to tragedija za razvoj vazduhoplovstva u Srbiji! To je smrtna presuda i Nisu i svakom drugom aerodromu u Srbiji koji ima sansu da se razvije!
To bi znacilo da su SVI putnici u Srbiji postali taoci loseg ugovora i JEDNE kompanije – pa makar se ona zvala i Vinci (ili „Vansi“ kako se odomacilo u novogovoru Srpske politike). „Vansi“ – kao Leonardo Da Vansi! Eto kolika je pamet koja u Srbiji donosi odluke!

Odgovori
JO

Kako se taj Vinci na kraju čita i izgovara? Ako se ide izgovoriti na francuskom onda ide Vansi, ali ako njihov naziv vuče korijen iz Leonardo da Vinci onda bi išlo po talijanskom Vinči.

Al

Miroslave zadnja dva članka pisala su o koncesiji Aerodroma Beograd. Sam predsjednik Vučić je izjavio ovo za limitiranost ostalih aerodroma na milijun putnika.

Piše se Vinci, čita si Vansi.

Kompanija kaže da je ime dala po genijalcu Leonardo da Vinci (2000. godine), no to se na Francuskom čita Vanci, a ne Vinči (kao u originalu)

Mi

Citiram stampu koja prenosi nase genijalce (a u Srbiji stampa i pise i cita kako joj se kaze odozgo) :
– Francuska korporacija „Vansi erports“… (Novosti 07.01.2018.)

Ali jos gora vest za one koji koriste aerodorme u Srbiji je upravo pomenuta izjava predsednika.
Znaci – nema razvoja Nisa! Ne moze Nis da napreduje i bude kao Podgorica, Split, Tuzla, Skoplje, Pristina… Ne moze – posto je ON tako odlucio!
Pa stajao iza toga Vinci ili „VANSI“ isti je rezultat! Gospodin Boeing 747-400 i druzina uvek najbolje zna. Ne trebaju njima strucni ljudi. Ne trebaju im ni lekari, inzenjeri, skolovani ljudi (najbolje je da odu odavde jos pre koncesije – karte ce im biti jeftinije).
Oni koji ostanu lepo ce da pasu bajke o VANSIJU, ETIHADU i velikim uspesima na svim poljima…

Dj

Miroslave, Purger kaže:”Moji izvori govore da će u koncesijskom ugovoru pisati 4 milijuna putnika godišnje za sve ostale aerodrome u Srbiji”. Niš je trenutno na nešto više od 300.000 a ostala dva aerodroma su na nuli. O kakvoj “smrtnoj presudi”, “taocima” i zabranama onda pričate? Zar stvarno mislite da Niš u narednih 10, 20 godina može dosegnuti i milion na kome su trenutno Sarajevo, Podgorica i Tivat?

Al

Projekcija za Niš, Djape je da će dostići milijun do 2022. godine. To je za 4 godine…

Limitiranje bilo kojeg aerodroma je neprirodno, nelogično, nemoralno, pa čak i nezakonito (Srbija nije vlasnik Niškog aerodroma). Sa političke strane to je krajnje neprihvatljivo, sa moralne još i više.

Da je u Hrvatskoj nekome palo na pamet da limitira Split i Dubrovnik na 3 milijuna, Zadar i Pulu na milijun, a zbog zagrebačke koncesije, ovdje bi bila revolucija. I to sa pravom. Revolucija na koji bi ja kao zagrebpčanec prvi otišao. To je toliko nepojmljivo da je naprosto nemoguće ostvarivo! Doslovce nepojmljivo ovdje. Kao da vam netko kaže da će vas sutra streljati jer ima previše ljudi u ulici. Nepojmljivo i neprihvatljivo.

Mi

Djape, ako ti dam podatke za Beograd:
2002-ge imao je 1.621.000 putnika a
1017-te godine 5,3 miliona,
Jel moze da ti dopre kojom brzinom se razvija avio-saobracaj?

Ili, recimo Split:
2000-te godine imao je 540.000 putnika
2017-me godine dostigao 2.818.000 putnika

Shvatas li sad?

A ako ti kazem da je Skopllje 2004-te godine imalo tek oko 497.000 putnika a danas skoro 2 miliona, hoce li ti to pomoci da shvatis sta ti govorim?

Nis je 2017-te dosao do 331.000 putnika. Koliki je potencijal Nisa kao Low cost Aerodorma u nekih 10-20 godina? Mozda 2 ili 3 ili 4 miliona putnika godisnje. A mozda i vise.
Probelm je sto neko ko ne vidi dalje od nosa bahato donosi odluke koje ce sutra da prave problem u razvoju grada i regije koja mu gravitira a koja ima skoro 3 miliona stanovnika (vise nego Makedonija ili Slovenija)!

Al

Apsolutno se slažem!

Mi

Jos jedan podatak Djape,
Ako pogledas malo kartu jasno ti je da Nisu potencijalno gravitira podrucje izmedju Beograda, Sofije, Skoplja i Pristine. Iz celog tog porducja Nis je dostizan za sat-dva voznje kolima ili autobusom.
To je daleko vise ljudi nego sto gravitira Skoplju, Sarajevu ili Podgorici. Jel tako?

Opet i da ponovim. Meni je sporan NACIN na koji neko ko (na zalost) odlucuje donosi odluke koje imaju za posledicu razvoj citave regije i grada Nisa!
Tahva bahatost, ignorisanje cinjenica, pogresno interpretiranje cinjenica i zmurenje pred ociglednim argumentima (a imali smo prilike tome da nudemo svedoci tokom Alenove debate sa covekom iz vlade).
I na kraju imamo posledice. U slucaju Air Serbije vec sada je jasno da ce se ceh meriti stotinama miliona evra. Toliko se Air Serbija zaduzila a da pritom nije kupila nijedan avion (da podsetim bilo je najavljano 10 novih a320NEO!).
U slucaju koncesije – posledica moze biti visestrukih a meni je najgroznija upravo bahatost – a posledica je blokiranje razvoja regije!

Be

Sama izjava je destimulirajuca.
Bude li pretocena i u dokument, steta je vec napravljena.
Ti aerodromi su ubijeni u startu.

Mozemo i drugim smijerom.
Ako je potencijal ogranicen, zasto ga treba u ugovor stavljati?

Al

Upravo tako ako ti aerodromi ne mogu dostii 4 milijuna putnika u idućih 25 godina zašto to uopće stavljati u Ugovor.

Tako što (politički vrlo riskantno) stavlja se u Ugovor samo kada je procjenjeno da ta tri aerodroma imaju perspektive da tu obrojku ozbiljno premaše u srednjoročnom periodu, te kada koncesionar želi imati monopolistički položaj da bi mogao naplačivati više u Beogradu nego da taj položaj nema.

U svakom slučaju nemoralno, krajnje neprihvaljivo, civilizacijski nepojmljivo! Mislim da je ovo jedan od jačih primjer ovako flagrantnog kršenja regionalnog razvoja u Europi nauštrp centralizacije. A centralizacije ne samo da nije trend, nego je potpuno prevaziđena u civiliziranim zapadnim zemljama.

Mi

Upravo u tom grmu i lezi zec!
Da je potencijal Nisa ogroman mozda nije jasno bahatim vlastodrscima, ali je „VANSIJU“ svakako jasno.
Nisu gravitira ne samo regija jugoistocne Srbije, vec i sve sto se nalazi na potezu Beograd-Pristina-Skoplje-Sofija. Rec je o desetak miliona ljudi. I jos mnogo potencijalnih turista ( Kopaonik i Stara planina, banje…) i imigracije.
Potencijal Nisa je daleko veci nego Skoplja, Pristine, Sarajeva, Tuzle, ili Podgorice.
Takodje treba uzeti u obzir i da ce koncesije Beograda, Pristine, Skoplja i Sofije u dogledno vreme konstantno poskupljivati usluge aerodroma a samim tim i cene karata. I sve to ide na ruku Nisu, gde lokalna samouprava i uprava aerodroma pametnim radom moze jako brzo da povecava promet iz godine u godinu.
Pa upravo u susedstvu imamo primere Bergama (11 miliona putnika u 2017-toj), ili recimo Cluj i Temisvar u Rumuniji ( 2,8 odnosno 1,8 miliona putnika), ili mozda Weeze i Keln u Namackoj (1,8 odnosno 12,2 miliona putnika).
I sad ce neka sekira da presece i kaze da Nis ne moze preko milion putnika u narednih X godina! Na radost „Vansija“ i nesrecu ljudi iz Nisa i regije! Sramota!

Mi

Usudio bih se da kazem da je gospodin 474-400 ostvario svoju „viziju“ i za Air Serbiju nabavio pomenute avione (sve uz „genijalnu“ poslovnu odluku da se Air Serbija zaduzi kod Etihada za 57 miliona USD i pritom plati „proviziju“ od oko 7 miliona USD) – steta ove „genijalnosti“ bila bi manja od stete koja ce u narednih 25 godina biti naneta Nisu!

Dj

Miroslave,
Uporedjivati rast Beograda i primorskih aerodroma sa aerodromom u Nisu je neozbiljno. Dali si primer Beograda, da je u periodu od 15 godina narastao 3 puta, daj boze da u narednih 15 godina Niš naraste 3 puta i eto ga na milion! Meni je njihov plan da milon dostignu do 2022 neozbiljan. To bi znacilo da do tada imaju minimum 4 stacionirana aviona!
Alene, ako je tačno to što ste vi čuli, da su ostali aerodromi u Srbiji limitirani na četri milona putnika, što je složićete se potpuno nedostižna brojka, ne vidim kako to guši bilo koga? Zašto se onda stavlja u ugovor? Možda da nekome ne padne suluda ideja da recimo u Vojvodini napravi novi aerodrom, znam da zvuči glupo ali koncesionar želi da se na ovaj način obezbedi od nečijih glupih ideja.

Al

Niz je aerodroma na 200-300 km od velikih aerodroma koji su napravili odličan posao i uspjeli se pozicionirati kao veliki aerodromi upravo na toj činjenici:

1. Orly, Paris (broj 12 u Europi) – 32 milijuna putnika
2. Stansted, London (26. u Europi) – 26 milijuna putnika
3. Vnukovo, Moskva (31. u Europi) – 18 milijuna putnika
4. Luton, London (31. u Europi) – 16 milijuna putnika
5. Shonenfeld, Brlin (44. u Europi) – 13 milijuna putnika
6. Cologne, Frankfurt (46. u Europi) – 12 milijuna putnika
7. Bergamo, Milano (47. u Europi) – 12 milijuna putnika
8. Cherleroi, Brussels (67. u Europi) – 8 milijuna putnika
9. Cismpino, Rome (79. u Europi) – 6 milijuna putnika
10. Eindhoven, Amsterdam (85. u Europi) – 6 milijuna putnika
itd.

Što onda priječi Niš da napravi tako što? Osim administrativne prepreke, tj. Vlade Srbije?

Dj

Alene, što ga priječi? Geografija! Šalu na starnu, Niš se nalazi na Balkanu u siromašnoj Srbiji a ne u Francuskoj, Engleskoj, Holandiji..

Mi

Djape,

Naveo sam i Skoplje, Temisvar, Cluj, Podgoricu, Pristinu, Sarajevo, Tuzlu… Izneo teze i argumente.

Da, ja mislim da je moguce uz dobru strategiju i podrsku lokalne uprave napraviti da Nis bude prometan u najmanju ruku koliko i Skoplje, Sarajevo, Temisvar ili Cluj! A oni vec sada imaju 2-3 miliona putnika svaki!
Takodje, rekao sam da se avio-saobracaj razvija u celom svetu pa i kod nas bi trebalo.
Vrlo brzo ce neki od gore navedenih aerodroma imati visemilionske cifre!
I, da, mislim da i NIS moze da ima visemilionsi promet! Razloge sam naveo, pa procitaj!

Aerodrom Cluj je je pre samo 15 godina (2002-ge) prvi put u istoriji presao 100.000 putnika. Danas ima 2,8 miliona!

I mogu samo da zamislim da je neki bahati vlastodrzac tada rezonovao u stilu: Pa, dobro – Cluj ima 100.000 putnika. Nece on dostici milion ni u narednih 20 godina!
I vodjen tom logikom upropastio mogucnosti razvoja cele regije!

Procitaj i razmisli pre nego sto napises nesto!
I u svemu tome ponovicu – isprecila se necija bahatost, nerazumevanje i pohlepa!
To sto neko ne vidi i ne shvata mogucnosti razvoja problem je njegove ogranicenosti i neznanja! Cela Evropa se okrece regionalnom razvoju. Onaj ko to ne vidi i ne shvata ne treba da dize glas niti da da sebi za pravo da ugrobari one koji zele i mogu!

Be

Pedja,
u Vodicama ima jedan poprilicno veliki dentalni centar, dakle zubar.

Onako, izvana zgrada djeluje kako moze cijeloj Dalmaciji pruzati zubarske usluge.
I da, ima kapaciteta koji premasuju potrebe cijele SibenskoKninske zupanije. A u njoj ima jos zubara.
Naruciti se kod tog zubara je izuzetno tesko i nimalo jeftino.
Klijentela su mu mahom Englezi, Francuzi, Belgijanci, Skandinavci.
Ima posla s njima cijelu godinu, o ljetu necu ni pricati.

Sto mislis, bi li to bilo moguce da se aerodromi ZAD i SPU nisu razmahali?

Dj

Miroslave, jako bih voleo da ste u pravu. Ja se ne bih tako razbacivao sa brojkama. Rumunija je pre 15 godina imala faktički jedan aerodrom. Imaju tri i po puta više stanovnika od Srbije. Članica su EU i imaju gomilu dijaspore u EU. I vi NIš uporedjujete sa Clujem?! Neozbiljno Miroslave. Lepo je biti lokal patriota ali molim vas, malo realnosti ne bi vam bilo na odmet pre nego što nešto napišete..

Dj

Beduin, reći ću samo jednu reč, SPU i ZAD su na M O R U. Bez njega, dzaba vam svi zubari zajedno.

Al

Upravo tako Miroslave i Beduin.

Pedja, pa zar na tom istoku nema velik broj aerdroma koji se regionalno razvijaju? Ne bih rekao da ih ima bitno manje nego na zapadu. Miroslav je dao dobre primjere, a ja bih dodao niz Poljskih aerodroma, brdo Rumunjskih, Varna i Burgas u Bugarskoj, Brno i Ostrava u Češkoj, Debrecin u Mađarskoj…

Be

Pedja,
znas ti gdje ja idem preko ljeta na bar tjedan dana?
U Sloveniju.
Ima tu jos i Svicarska, Austrija, Lihenstajn….isto bez mora.

Gle, da je sigurno da ce Nis i taj dio Srbije uspijet ostvariti takve rezultate…tesko.
Da li mogu zavudne, mogu itekako.
Bio sam na Kopaoniku kao dijete i jos su mi oni prekrasni krajolici urezani u pamcenje.

Ugl., ako se ne proba….sigurno se nece uspijeti.
Ako se proba…..e, na tome vec treba raditi ako raumjes sto ti zelim reci.

Al

Džizuzs čovječe, pa svi ovi ljudi napisali su vam tonu aerodroma, ali po vama ni jedan nije komparativan sa Nišem. Kajgot!

Kad sam prvi puta bio u Cluj-Napoci, tamo početkom 2000. bio je to neuređen grad koji nije imao ni javnu rasvjetu. Boga sirotinja, jad, bjeda i čemer. Nikada do tada nisam vidio takvu sirotnju, takav jad, takvu neuređenost. Doslovce mi bilo žao ljudi. Današnji Niš je New York za ono što je Cluj bio prije 17 godina.

I aerodrom je imao jedva 100.000 putnika, minijaturan socrealistički terminal ne veći od Banja Luke. Veza je bila samo preko Budimpešte sa nekim minijaturnim aviončićem.

U međuvremenu su ušli u EU, grad se uredio, dobili su javnu rasvjetu, sredili centar, dobili nove tramvaje, brdo hotela, kockarnica, shoping centara, rezidencijsku četvrt, kamaru restorana (među njima i meni najdražu Amforu), konferencijksi centar, kampuse, aerodrom je dobio novi terminal, brdo linija i veza, danas imaju 2,8 milijuna putnika.

Da, upravo je Cluj najbolji pokazatelj što se može destiti u 15-tak godina. I gradu i aerodromu. I odličan primjer za Niš.

Dj

Jep Alene, odličan primer je taj Cluj, u Rumuniji koja je u EU, sa gomilom radne snage u istoj. Biće i Niš u sličnoj poziciji, možda, za jedno 10,15 god.
Beduin, vi ste beše u pustinji? Prirodno je da čeznete za zelenilom ;)

Mi

Mozda Djape jos nije skontao da Cluj nije na moru :D

Al

Da, za 10-15 godina. A koncesija traje 25 godina, toliko će biti Niš limitiran.

Miroslave :-) Još gore, Cluj je u srcu Transilvanije, a ako je nešto „in the middle of nowhere“ onda je to Transilvanija.

U Cluju sam bio bar 40-50 puta. Obožavam taj grad i te ljude tamo. No, da je Cluj danas nebo i zemlja spram onog što je bio prije 15 godina, o da jest, nebo i zemlja. Danas je to suvremen grad, iako se ljudi masovno iseljavaju. Čak bitno više nego kod nas. Imaju problema sa razno-raznim majstorima, lječnicima, informatičarima, vozačima… No, ta nova dijaspora bitno povećava broj putnika kroz aerodrom.

Posebno mi je drag g. Emil Bock, bivši i sadašnji gradonačelnik Cluja, koji je od 2008. do 2012. bio premijer Rumunjske, a sa kojim sam se više puta družio. Upravo on je zaslužan što je Cluj danas toliko razvijeniji nego prije 15 godina.

Kao što rekoh Cluj je upravo dobar primjer što bi se moglo desiti u Nišu. Razvoj, dijaspora, putnici… I zašto je nelogično da ga se limitira.

Stoga Djepe, prije nego napišete neku tezu prvo se upoznajte sa stanjem na terenu, a ne samo provaliti ono što vam izgleda prihvatljivo.

Mi

Mada, moguce je i da Djape ne razume sta mu objasnjavamo u prethodnih dvadesetak komentara. Citajuci nase komentare i njegove „odgovore“ moze se doci do zakljucka da covek uopste ne rezume sta mi pisemo.

Mozda mu treba objasniti na njemu razumljivi nacin:
– Djape, divi: Dasgle vernose od Misvarate. Pored Djarme, nema remo!

Ili ako Guglas na Cirilici – trazi Клуж.

Vidis, Djape, nije pored mora. I, zamisli, to je do pre par godina bio jedan od najsiromasnijih delova Evrope. I, zamisli jos uvek ni do dan danas nema nijednog auto puta koji bi ga povezao sa Budimpestom, Temisvarom, Bukurestom. Ima stanovnika jedva tristotinak hiljada. I sve to mu nije smetalo da ima skoro 3 miliona putnika (koliko i Split koji je na moru).
A mozes li sada, Djape da zamislis (ili mislisza) da ako je Cluj sa 100.000 dosao do 2,8 miliona (28 PUTA!!!) – koliko moze Nis koji je cvoriste najbitnijih putnih pravaca naseg dela Evrope? Ako je Nis imao 331.000 putnika – da li je nemoguce da se i on udesetostruci?

Ili to mozda ti ne mozes ni da zamislis?

Mi

Alene,

Salu na stranu. Upravo smo na ociglednom primeru imali prilike da vidimo kako izglega zivo blato koje koci razvoj.
Tvrdoglavost, bahatost neobrazovanog polusveta vlada trenutno na nasim prostorima, na zalost.
I dzabe neki ljudi imaju viziju u Nisu. Dzabe je sav njihov entuzijazam, rezultat koji je sjajan. Neko je odlucio u njihovo ime!
Ne mozete vi ni u narednih 25 godina imati preko milion putnika, i tacka!
A nas drugar Dja-pe mu dodje na istoj liniji. Sta znaju oni u Nisu? ma, nisu oni realni kad kazu da imaju realan plan da u naredne 4 godine predju milion putnika!
Zna Djape da Nis nije na moru, i ne moze onda preko milion!

Al

Miroslave, ajde da skinemo rukavice. Turkish je iz Niša preselio u Beograd, iako je u prvih četvrt godine akumulirao abnormalnih 2,5 tisuća tona, bio stalno pun i Turkish je bio više nego zadovoljan. Nisu željeli dati izjavu zašto su to napravili i to tako naglo, samo su izjavili „mi tu nismo mogli ništa napraviti“. Indikativno, zar ne? Cargo je bio jedini ozbiljan prihod Niša kojim su se pokrivali minusi LCC.

Pa tko bi normalan sada bazirao avion (a to je bilo realno za Wizz možda čak i Ryanair) ako zna da ne može rasti preko limita. Ma ne samo baziranje aviona, koja kompanija bi realno krenula u ekpanziju tamo ako znaju za limit, da se neće moći širitii i da će u konačnici aerodrom morati dizati takse da umjetno smanji broj putnika i poveća prihode.

A Pedja, ma ne vid on ni lijevo, ni desno, vidi smo na „pravcu“ (iliti kursu). Ni prvi, a vjetujte mi Miroslave, ni posljednji puta.

Be

I tako, propustise mjeraci/procjenitelji uociti onaj autobus pun Svedjanki……

Dj

Miroslave, šeret ste veliki. Zašto Niš ne može da se uporedjuje na Clujem? Ako vam i dalje nije jasno, hajde još jednom da vam pojasnim. Rumunija je članica EU. Cluj je drugi po veličini aerodrom u državi od 23 milona stanovnika. Baza je 6 aviona Wizz air-a i 2 aviona Blue air. 2002. Rumunija nije bila članica EU niti je imala višemilionsku dijasporu u Evropi. Da Niš uopšte dodje u situaciju da bude drugi aerodrom u zemlji članici EU proći će još jako puno godina. Nema potrebe da penite, vredjate i skačete na zadnje noge (što reče Purger)
I ja i vi želimo Nišu sve najbolje. Jedina razlika između mene i vas je što ja mislim da sam malo realniji u pogledu brzine napredovanja aerodroma u Nišu.
Alene, nadam se da mi ne zamerate to što imam sopstveno mišljenje? O pravcu ću se uvek ja brinuti, oprostite molim vas što to uvek neće biti kurs vaše barke.

Be

Pedja, ispravi me ako grijesim, ali zar nije jedan od ciljeva sluzbene politike Srbije pristupanje EU?

To se, realno moze dogoditi kroz 10 godina…..onda ostaje jos 15 godina stagnacije INIa……….

Dj

Beduin, kada bude bilo, biće. Sada je u opticaju 2025. Da li će do prijema i doći sam bog zna. Rašće Niš, ali hajde da budemo malo strpljivi i realni. Prvo, treba da sačekamo sklapanje sporazuma i vidimo ta čuvena sitna slova. Drugo, predstoji višegodišnji rad na izgradnji aerodromske infrastrukture da bi uopšte došli u situaciju da neka od kompanija stacionira avion. Vi ovde spominjete nemogućnost rasta za desetak godina a oni su danas u panici kad imaju dva aviona na stajanci! Hajde da idemo korak po korak. Balkan je ovo, ne znamo šta će biti sutra a ne za 15 godina. Ni konkurencija u okolini neće stajati skrštenih ruku. Tu je i Morava koja ima već gotov, prelep terminal za koju se nadamo da će oživeti.

Al

1. Cluj je povećao svoj promet od 2000. do ulaska u EU skoro 4 puta. Naravno, po ulasku u EU još je bitno povećao promet.

2. Totalna je neistina da Rumunjska nije imala ogromnu dijasporu prije ulaska u EU, poglavito Transilvanija koje je Cluj glavni grad.

3. Tijekom mog prvog dolaska na aerodrom Cluj nije bilo baziranih aviona, letio je samo Malev za Budimpeštu i TAROM za Bucharest, oba sa minijaturnim aviončićima.

Kao što je rekao Beduin, Srbija se trudi ući u EU, i to će učiniti u idućih 10 godina. A što onda? Što priječi Niš da ko Cluj ima bazirane avione, poveća promet na 3 milijuna putnika, osim dnevne politike koja mu to danas, 10 godina prije onemogućava.

Nevjerojatno je kako ne želite shvatiti da

– Cluj nije na moru, u njemu nema turizma
– Cluj je u vrlo siromašnom dijelu Rumunjske, vrlo siromašne zemlje
– Cluj je narastao 28 puta u 15 godina

i da, samim time odličan primjer je što bi se moglo desiti Nišu, i što je realno.

Jednostavno nemate argumenata Djape. Sve što kažete, zapravo je argument protiv vaših stavova.

Be

Pedja, iz tvojih rijeci bi ja zakljucio kako ti igras ziheraski, dakle na sigurno.

Dok ti mjerkas i gledas, netko je vec uskocio u onaj autobus sa Svedjankama……..

Dj

Tako je Alene, rastao je Cluj i pre ulaska u EU u januaru 2007. (2006 – 244.000, 2007. – 390.000 da bi pravi vetar u ledja dobio ulaskom Rumunije u EU i došao do današnjih 2,6 milona.
Tako je Alene, imala je Rumunija dijasporu i pre ulaska u EU ali je ulaskom u EU izgubila preko 12% stanovništva koje je bolji żivot potražilo u Evropi. Najviše ih je u Engleskoj pa Cluj ima 18 a zimi čak 23 nedeljna leta za London!
Napokon Alene, Cluj nam nije tema.
Beduin, provalili ste me, nisam ziheraš. Ceo život sam sa obe noge na zemlji. Mora neko i to moj Beduin.

Al

Pa ziheraški je ne limitirati aerodrom koji ima potencijala, baš zato što ima potencijala. I moralno je ne limitirati ga.

Dj

Nije ziheraški, nego nemoralno. Hajde da sačekamo da vidimo sitna slova Alene. Ako se radi o 4 miliona kumulativno za sve aerodrome, kao što kažete da ste čuli, onda nema zime za rast ni Niša ni Kraljeva.

Al

Čak i da se radi o 4 milijuna isto je nemoralno, neprihvatljivo i moglo bi biti ozbiljan problem za 10-15 godina. Nepotreban problem.

Ne mogu vjerovati da danas, 2018. postoji netko tko na bilo koji način može opravdati ograničavanje regionalnog razvoja.

Be

Pedja,
ajmo opet iz pocetka,
Ako kumulativ od 4 000 000 putnika godisnje svih ostalih aerodroma u Srbiji nije problem i, kako ti kazes, da je ta brojka gotovo neostvariva, zasto se uopce o njoj kao takvoj prica?

To je poanta vica.

Dj

Beduin, meni su ta 4 milona toliko daleko kao beogradskih 10! Ne znam zašto se priča.. pitaj one koji su tu priču započeli.

Al

A još je isto i krajnje, ali krajnje nemoralno! Neprihvatljivo! Civilizacijski neprihvatiljivo.

Dj

Alene, ja i vi mislimo isto. Potpisujem ovaj vaš zaključak od početka do kraja: „Ukoliko je istinita informacija da je zbirna brojka limita 4 milijuna za ostale aerodrome zajedno, onda je ovo realno, jer iskreno Morava u idućih 12 godina neće imati preko pola milijuna putnika (a i ovo je optimistična brojka), a Ponikve, kako sada stvari stoje, niti toliko.
To bi ostavilo prostora za skoro 3,5 milijuna putnika i dovoljno mjesta za razvoj Niškog aerodroma. Stoga i ovdje ne treba odmah skakati na zadnje noge, nego treba racionalno analizirati konkretan ugovor kada on bude javno objavljen“.

Be

Iskustvo kaze kako politicari ne pricaju napamet.
I kad im nesto „nesmotreno“ izleti, budi siguran kako je to samo skretanje pozornosti s neceg puno ozbiljnijeg.

Al

Djape ne izvlačite moje izjave iz konteksta.:

Najbitnije je da ovakva odredba potpuno veže ruke Srbiji da eventualno odgovori na možebitno neprihvatljivo ponašanje Vincia u budućnosti, protumjerama kao što su poticanje razvoja Niša ili Morave kao alternative, pa čak i otvaranje Batajnice za civilni promet, kao krajnje mjere.

Investicija u bilo koji od ovih aerodroma, posebno Batajnicu, nema baš nikakvog smisla ako će biti limitiran na tek milijun putnika. Krajnje neisplativo, posebno ako bi dobar dio prometa takvog aerodroma bio LCC, koji ni sa dva milijuna ekskluzivnih LCC putnika ne donosi profit.

Uz to apsolutno je nerealno da bi uz ovakvo ograničenje Srbija mogla Niš, Moravu i Ponikve prodati ili dati u koncesiju. Nema tog koncesionara ili vlasnika koji bi kupio aerodrom sa ograničenjem od samo milijun putnika, što je u startu na granici profitabilnosti i sa legacy carrierima, bez mogućnosti racionalne ekspanzije.

Na kraju postavlja se i pitanje opstojnosti modela razvoja Niša. On u samo dvije godine ima projekciju rasta na 500.000 putnika, a milijun putnika do 2022. I što nakon toga, još 8 godina Niš se neće moći razvijati? Ukoliko je istinita informacija da je zbirna brojka limita 4 milijuna za ostale aerodrome zajedno, onda je ovo realno, jer iskreno Morava u idućih 12 godina neće imati preko pola milijuna putnika (a i ovo je optimistična brojka), a Ponikve, kako sada stvari stoje, niti toliko.

To bi ostavilo prostora za skoro 3,5 milijuna putnika i dovoljno mjesta za razvoj Niškog aerodroma. Stoga i ovdje ne treba odmah skakati na zadnje noge, nego treba racionalno analizirati konkretan ugovor kada on bude javno objavljen.

No, vlasnik Niškog aerodroma nije Republika Srbija, nego grad Niš. Kako netko tko nije vlasnik aerodroma ne može ograničavati tuđe vlasništvo, postavlja se pitanje znači li to da će država nacionalizirati niški aerodrom i involvirati ga u kompaniju Aerodromi Srbije? Scenarij Aerodromi Srbije koji bi involvirali sve male aerodrome države je bio prezentiran nekoliko puta u prošlosti (istina, tada uključujući i Beograd), a i ponovljen prije par dana od resorne ministrice, uz izostanak Beograda iz te državne kompanije.

Da, u tekstu sam cijelo vrijeme pozivao da se ne skače na zadnje noge apriorno, tj. da se pričeka koncesijski ugovor. I to ću sigurno raditi i dalje. No, ovakva izjava predsjednika jest vrlo ozbiljna (iz više razloga, kao što sam napisao) i ona u konačnici jest neprihvatljiva. Čak i da ostane samo na izjavi, čak i da ostane na toj informaciji o 4 milijuna putnika za ostale aerodrome.

Dj

Alene, mislim da ste u pasusu koji sam preneo sve dovoljno jasno rekli. Takodje, mislim da nije bilo potrebe za ovoliko opširnim pojašnjenjem bez obzira na izjavu predsednika koju spominjete. No, debatovaćemo o tome sigurno još pošto vidimo ta sitna slova.

Al

Kao što rekoh, molim da se ubuduće ne izvlače dijelovi rečenica izvan konteksta.

Niste prenijeli čak ni cijeli pasus, a kamoli ostale povezane pasuse sa njim koji su utjecali na poziv da se ne skače na zadnje noge dok se sve to ne vidi u konkretnom prijedlogu, i što je prava istina.

Dj

Nije problem Alene, onda slobodno smatrajte da je „tendeciozno prenet deo vašeg teksta“ ustvari moj. Problem rešen.

Al

Molim da se ubuduce drzimo principa da se recenice ne izvlace iz konteksata. Tek tada ce problem biti rjesen.

JO

Alene, šteta da ne pokrenete neki regionalni mjesečnik o avijaciji koji bi izlazio i u tiskanom izdanju pa da mogu kolekcionarski skupljati sve brojeve.

Čitam Vaš odličan članak i vidim da u ovih 20-ak navedenih događaja nigdje nema Ryanaira. Djeluje mi kao da je u defanzivi u cijeloj regiji kroz prošlu, a i da će tako ostati u ovoj tekućoj godini.

Odgovori
Al

Bit ce uskoro iznenadjenje. Al strpite se.

O problemima Ryanaira sam nedavno pisao clanak. Nije u defanzivi samo u regiji, nego u cijeloj Europi.

12

Alene, odličan osvrt na prošlost, a najava događaja za ovu godinu još bolji. Sa nestrpljenjem očekujem nove tekstove iz Vašeg pera.

Odgovori
Al

Hvala Vam puno.

Ne

Malo mi je diskutabilno ovo najbolje najave za 2018 da bude na prvo mesto povezanost Zagreba sa Kanadom i to, kako sam shvatio, da ce se ti letovi obavljati samo u letnjem periodu. Verovatno je to vazan dogadjaj u avio biznisu, ali rangirati ga na prvom mestu, uz to ne radi se o celogodisnjoj odluci, malo mi je preforsiran znacaj. Po mome skromnom misljenju, najbolja najava za 2018 bi trebalo biti ulazak Vincija na Beogradski aerodrom, sigurno najgrandiozniji dogadjaj u regionalnom avio biznisu za 2018, koji se u ovom clanku niti spominje u delu rekapitulacije, niti u najavi onoga sto sledi.

Odgovori
Al

Nenade, 6 tjednih letova, čak dv prijevoznika na liniji Zagreb-Toronto svakako jest top, poglavito što je 4 od toga Air Canada Rouge.

Vinci u Beogradu se još nije desio. Tek se pregovara. Em se tu svašta-nešto još može i desiti, pa da se i ne zatvore pregovori sa prvim na ljestvici, daleko bilo. Konačno, iz dosadašnjeg iskustva kako u Beogradu, a još više u regiji, ovi pregovori bi se realno mogli otegnuti, i moglo bi se vrlo lako desiti da 2018. istekne, a da konecesijski ugovor ne bude potpisan (ako je preuzimanje planirano za kolovoz). Ne kažem da je realno da se ugovor sa Vinciem neće desiti (da postoji takva opcija ne bi predsjendik Vučić toliko mnogo javno istupao), ali par mjeseci zakašnjenja bilo bi „jako dobar rezultat“ u kontekstu preko godine dana „kašnjenja“ zagrebačkog preuzimanja. Stoga ovo još nije vijest, a hoće li biti top 2018. ili najava za 2019. ostaje za vidjeti. Uostalom toliko malo se zna o koncesiji, nije nam poznat ni kostur ugovora, pa samim time ne može se ni pisati je li to uspjeh ili ne.

Posljednja dva članka sa preko 30 kartica teksta bila su isključivo o Vinciu i koncesiji.

Ne

Alene, diskutujemo o najavi, a ne o vesti. Nadam se da pravite razlike izmedju necega sto je, kako vi kazete, moze biti, i neceg faktografskog, realnog. Svih 10 stavki u vasoj najavi su nesto sto se moze desiti, a i ne mora, tako da nista od toga nije vest dok se neobistini, i da istu kriteriju, po kojoj sa rezervom gledate na potpisivanje dogovora sa Vincijem, mozete primeniti i na ostale 10 tacke sa vase liste. Posto je sve to u najavi, po meni, neizostavno je bilo svrstati na listi (vi odlucujete na koju bi poziciju bio) „najava potpisivanja dogovora sa Vincija u 2018“. Ali ignorisati taj dogadjaj u najavi…
Drugo, ponovo od vaseg odgovora ne shvatam da li su to letovi od Kanade ka Zagrebu redovni, celogodisnji ili samo seozonalni? Ako je ovo drugo, njih je i do sad bilo, samo se od ovog leta povecava njihov broj. Posto je vasa analiza regionalno dimenzionirana, t.j. da znacaj nekog dogadjaja je siri od aerodroma, grada i drzave gde se nalazi, recite mi sta konkretno znace ti letovi iz Kanade za regiji da bi bili rangirani na prvo mesto? Da li makedonski iseljenik iz Toronta moze sa njima doputovati u Skopje, uz konekciju CA iz Zg za Skp? Opet, Air Serbia, preko Sinise Malog, je najavila da od juna pocinje sa redovnim, celogodisnjem letom ka Kanadi, sto smatram da ce biti puno znacajnije za gradjane regije (Toronto-Beograd-Skopje u jednom cugu). Opet vi mozete reci da su to samo najave, koje se mozda i nece obistiniti, ali i vas segment teksta je najave za 2018, tako da je sasvim moguce da se i nesto od toga sto vi najavljujete ne obistini. Smatram, da se prilikom analiza, ne smeju koristiti dvojni arsini.

Be

nenade, nema ti druge nego najaviti Alenu unaprijed sto bi ti zelio citati i u kojem tonu.

Al

Ne, Nenade svih 10 najava su potpisani ugovori, prodaju se karte. Ovo sa Vincijem je tek otvaranje pregovora.

Air Canada Rouge. Sama ta činjenica je enormna vijest. Govorimo o jednoj od najvećih kompanija na svijetu. Da Vam pojednostavim, to Vam je kao da neka malena charter firma otvori letove na liniji Zagreb-New York (npr. Omni Air), a potom na istu liniju dože United sa 4 tjedne frekvencije. Air Canada je otvorila redovne letove, linija je, za sada, sezonska.

Upravo značenje za regiju i jest bitno. Jel na Air Transat Croatia se nije konektirala, dok na Air Canadi ima code-share, tj. putnici iz Sarajeva, Skopja, Prištine, Mostara, Splita, Dubrovnika, Zadra, Pule i Osijeka konektirati će se na ove letove. Oba prijevoznika su članovi Star Alliance, pa će putnici uz code-share moći koristiti i dodatne benefite. Mislim da bi bilo dobro da pročitate moj članak o tome prije nego nastavimo diskusiju.

Mali je imao najave za Toronto, no iste su demantirane i letovi se ove godine neće desiti.

Ig

Iako razumijem da Alen ima nekakav latetni sukob sa upravom MZLZ, ali da u top 10 bude produženje piste za Brač za cca 330 m, a da nema novog terminala (3/2017) bez kojeg ne bi bilo nijedne točke vezano za ZG. O funkcionalnosti zgrade neću polemizirati, ali je ona arhitektonsko čudo za ove prostore. Po meni nedostaje još: novi terminal u Dubrovniku (2/2017), početak radova novog terminala Split (1/2017), obnova piste u Puli (3/2017) .

Odgovori
Al

Bože me sačuvaj da sam ja u sukobu sa MZLZ. Stvarno nisam, ali stvarno. Isreno gajim sipatije prema MZLZ, pa i novom managementu, prošli mjesec tijekom Europskog rukometnog prvenstva pokazali su maksimalnu profesionalnost (daleko veću nego prošla uprava), bio sam doslovce oduševljen.

U pravu ste da je otvaranje terminala u 3. mjesecu 2017. velik događaj, svakako najveći u regiji. Nekoliko članaka u prošloj godini pisao sam na tu temu. No, gdje ga smjestiti? U top pozitivna stvari (jest velik je, moderan, ogroman iskorak), ili negativne stvari (ne radi noću, ljudi čekaju po sat vremena prtljagu, ogromna nefunkcionalnost, premalo gateova, konstantni skandali, kašnjenja povećana za 200%, sigurnostni upadi…).

Mnogo sam se lomio oko toga, isreno. A pista u Braču nije glavna tema, nego bitno povećanje linija u Braču.

BB

Bilo bi dobro napraviti poređenje Split-Zagreb sa aspekta infrastrukture, Investicija, prihoda, broja zaposlenih, kašnjenja aviona (utovar, istovar) i ostalo.

Rezultat koji ispliva na površinu mogla bi se nazvati razlika gosti/domaći, nesposobni/sposobni isl..

Al

Bilo bi. No, za tako što potrebna je kamara usporednih podataka. Od Splita bi ih još i mogao dobiti, od Zagreba sigurno ne. Posebno ne konkretnih infrastrukturalnih trošenja, prihoda, kašnjenja…

Ig

Dakle MZLZ novi terminal treba biti i u top 10 najbolji (otvaranje, potencijali), a može i u top 10 najgorih u 2017 (nesnalaženje nekoga tko ipak ima iskustva u ovom biznisu). I dalje mislim da treba biti upisan i novi terminal za Dubrovnik (mislim da su ukupni radovi preko 200 MEUR). Općenito infrastrukturni radovi vezani za zrakoplovstvo u 2017 god. će po meni ući u povijest HR (ne znam da li će se ikad više ponoviti u ovom obujmu).
Za 2018. treba promatrati i Zadar, tj. završetak zgrade putničkog terminala za kruzere u Gaženici (pomorstvo) i moguće koncesije za matičnu luku za kruzere. Da li ovdje očekujemo značajnije sinergijske efekte za aerodrom Zadar ?

Al

Igore, još sam jednom razmislio i nadodao sam MZLZ.

Mislim da zgrada putničkog treminala za kruzere u Galženici ipak ne treba imati veze sa zrakoplovnom infrastrukturom. Niz je projekata koji se grade a imaju utjecaja na aerodrome i kraja ne bi bilo da se isti navode kao „godišnje uspjehe“. Je li 20 novih hotela i hostela u Zagrebu dobra stvar za povećanje putnika ZL Zagreb? Naravno! A autoput prema Čačku za Beograd? Zabavni park u Biogradu za Zadar i Split?

Be

Svaka cast ekipi na ZL Split-Kastela u Trogiru.
657 000 putnika izhendlat u jednom mjesecu je podvig s obzirom na uvijete i kapacitete.
Zanima me da li su tog mjeseca zabiljezena ozbiljnija kasnjenja?

Odgovori
Al

Da, slažem se da je to ogroman podvig. Ali istinski ogroman. Iskreno čudim se da u tome uspjevaju, posebno u takvim uvjetima. I treba im stvarno čestitati na istom.

Be

Da li je bilo kakvih osjetnih kasnjenja taj mjesec?
Imas takve info?

Al

Nemam.

Be

Ako nije bilo vecih kasnjenja, ekipi tamo svaka cast.
Podvig je tim veci.

Al

Stvarno ne znam.

BB

A čiji je Split? Jel on u koncesiji ili je lokalni?
Otkud njemh pravo da se razvija nauštrb Zagreba? 😁

To treba ograničiti na milion…

Odgovori
Be

Drzavni/lokalni

Al

55% Republika Hrvatska
15% Splitsko-dalmatinska županija
15% Grad Kaštela
10% Grad Trogir
5% Grad Split

Ovo sa ograničavanjem :-) Da i ja sam se tako našalio. To je stvarno notorni nonsens, zar ne.

Be

A je Sibenik tu profitira……niti brige niti pameti a 2 aerodroma na raspolaganju 😉.
Neizmjerno mi je drago kako ih Sibencani pocinju dozivljavati svojima i kako su glasovi oko aerudruma na Pokrovniku sve tisi.

Al

Glasovi razuma, moj Beduin. Hvala bogu. Nekako imam osjećaj da je u Hrvatskoj u posljednjih 2-3 godine počeo u nekim stvarima prevladvati razum. Gotovo neusporedivo sa emotivnim istupima (i preglupim trošenjima novaca temeljenim na tome) prije par godina. Mislim da se društvo ozbiljno pozitivno izmijenilo.

Cr

Alene, jedno pitanje i jedna tvrdnja.

Pitanje: ima li kakvih vijesti ili najava da ce slovenski poluvojni aerodrom u Cerklju krenuti sa LCC letovima? Bilo je govora o tome i to bi bila dobra vijest za cca 2-3 milijuna ljudi u neposrednoj okolici, a i natjeralo bi zagrebacki aerodrom na to da se vise potrudi.

Tvrdnja: Croatia Airlines je obicna gubitaska vreca bez dna (a njeni radnici preplaceni uhljebi) koju treba pustiti da propadne, a ne kukati za njenim slotovima i sto vec ne. Ta je kompanija do sada spalila barem 150 milijuna eura novca poreskih obveznika, a vjerojatno i puno puno vise. Ja jedva cekam dan kada ce propasti i kada ce hrvatsko nebo biti u potpunosti otvoreno trzistu, bez drzavne intervencije i trosenja drzavnog novca na glupost koja se zove „nacionalni carrier“ a koja nam niti treba sada niti nam je ikada trebala.

Odgovori
Be

Ne bi nazvao sve zaposlene Croatie uhljebima.
Mehanicari, kabinsko osoblje i piloti posteno zarade svoje place.
Na njihova primanja ne bismo morali niti smijeli biti zavidni.
Uhljebi se nalaze u upravi i cine manje od 0.5% posto zaposlenih i 100% stete.

Al

Nema informacija o Cerklju. Ne razumijem zašto je netko investirao 70 miljuna EUR u aerodrom koji je u toj investiciji imao definirano da će djelomično obnašati civilnu funkciju, a za to ima i infrastrukturalne mogućnosti, a onda ništa.

Nikako se ne mogu složiti sa ovim Vašim mišljenjem. Prvo radnici Croatie su daleko manje plaćeni nego oni sličnih koknkurentskih kompanija. Jednostavno i banalno, Croatia za svoje radnike daleko manje izdvaja nego Austrian, Adria, ČSA, LOT…

Drugo, vi stvarno mislite da je „raj na zemlji“ potpuna liberalizacija i da je to način razvoja zrakoplovstva, turizma, ekonomije… Nazdravlje. Primjer Maleva i Mađarske vam baš i ne ide u prilog. I usprkos ogromnog novca kojeg je Mađarska upucala u subvencije na linije koje bi ponovo trebale povezati Budimpeštu i regiju, a koje se daju Wizz Airu (koja je razlika što su prije utukli milijune Malevu, a sada to čine Wizzu, samo sada se to zove subvencija?) povezanost nije ni 5% kakvu je imao Malev. A zbog nedostatka te povezanosti iz Budimpešte su rapidno otišla gospodarska i politička predstavništva, odselile kompanije, a sama država je na tome enormno izgubila. Daleko više nego je „izdvajala“ za svoju nacionalnu kompaniju. Zašto se na Cipru toliko trude ponovo profilirati nacionalnu kompaniju? Zašto Skopje nije povezano sa Londonom, Amsterdamom, Frankfurtom, Parizom CDG, Moskvom… Ili u današnje vrijeme smatrate nebitnim takvu povezanost?

SM

Meni je žao što je Alen izostavio iz top 10 pozitivnih najavljeni projekt ZL Stankovci :)))

Odgovori
Al

Hahahahaha…. da, da, da…. pogriješio sam! Hahahahaha…

Dobar, baš ste me fino nasmijali.

Be

A sto bi s onom pistom u Sepurinama pored Zadra?

Al

Zjapi prazna i zarasla! Nažalost.

Be

Jel na prodaju?

Al

Njet. Ni Udbina nažalost.

Be

U Udbinu treba prebazirati borbenu komponentu RZa.

A za Sepurine, e tamo bi se dalo napraviti nesta bombasticno.
Ako bude na prodaju/koncesiju, javi. Imam genijalan plan.

Al

Bio je neki plan za Udbinu, o prebacivanju zadarske baze HRZ-a tijekom ljeta (zimi su tamo meteo uvjeti vrlo loši), pa o ustupanju NATO-u, pa o stvaranju luke za deponiranje i duže (a jeftinije) parkiranje business aviona (ono istovare putnike u Zagrebu, Splitu i Zadaru, te potom odlete na stacionar u Udbinu), ali ništa od toga nije ušlo u fazu dalje od premišljanja.

Šepurine su u ekstremno lošem stanju. Nisam siguran da se tu isplati ulagati. Nitko ih ne prodaje jel svi misle da tu nema kruha. Ako imate neki plan javite se Državnoj upravi za rasplaganje državnom imovinom, ona je nadležna za Šepurine.

Be

Cuo sam za taj plan Zemunik-Udbina-Zemunik.
Moram priznat kako za glupljeg i besmislenijeg plana nisam cuo davno.
Zemunik je toliko prostran kako se u njega moze smijestiti jos 5 puta toliko aviona koliko ih Hrvatska ukupno ima i jos ima mjesta za sve akro grupe Europe i Bliskog Istoka.
A ulagati u Udbinu za samo 3 mjeseca je stvarno uber glupost.

O, Sepurine se kao stvorene za taj moj plan.
Natuknut cu, John Travolta :-)

Al

Ma slažem se za Udbinu kao bazu HRZ-a, ali ovo sa parkiranjem aviona je bio stvarno dobar plan.

John Travolta? Hahahaha… Pa koliko ima takvih aerodroma sa vilama poput Jumbolair Aviation Estatesa u svijetu? A u Europi? Nema tu kruha, premaleni i presiromašni smo mi za europsku Jubolair.

Be

Ma ne u rezidencijalne svrhe.
Ne to.
Nesto kao avijaticarski resort.
Doletis svojim/iznajmljenim avionom u resort na tjedan ili koliko vec zelis.
Mislim, ako mogu nauticari tako, zasto ne bi mogli i vlasnici aviona?

Al

A mogli bi, što ne bi mogli. No, ima li za tako što dovoljno mušterija, dovoljno kruha? Konačno ZL Zadar je toliko blizu i ni blizu iskorišten spram kapaciteta koji pruža (dvije piste, ogromne stajanke…).

Be

Alene, ma nije to poanta……
Bi li imlo smisla?
Mislim da bi imalo.
ZL Zadar je aerodrom.
Ovo ne bi bio aerodrom, ovo bi bio resort do kojeg izravno dolazis svojom letjelicom.
Nisam proucavao trziste niti pretjerano o tome razmisljao….ali, iskoci takva tema u razgovoru s takvim ljudima, pasioniranim zrakoplovcima, vlasnicima aviona.
Naravno da ne pricamo o likovima poput John Travolte i njegova 707, ali onih (a ima ih) koji posjeduju cessnice, PC12, pipere…..cessna citation/lear jet bi bi neki max koji bi se mogao primiti…….
Mislim da bi se nasla klijentela za takovo nesto.

Jer, ipak, svi se mi volimo pohvaliti svojim ljubimcem medju krugom ljudi koji djeli iste interese.

Al

Sad još samo treba nabavit investitore… i evo nam prvog aero-hotela na Jadranu.

Be

Zasto ne……

Hmmmm….. Eto meni nove zanimacije

Al

:-)

Ni

Pozdrav autoru na analizi i energiji kolu ugraduje u tumacenje javnosti, pa neka se s njim slazemo ili ne. Nazalost transportna kategorija je pravo leglo korupcije a stetu za to placaju gradjani sami.

Smetaju mi neke naljepnice i kako moze lagano Etihad proglasavati nesposobnim itd. (ne samo u ovom clanku). Da bi mogli njega objasniti, trebamo prvo gledati iz cega je ta kompanija rasla, iz onog kontejnera, i nadalje kakav proizvod je osnovala. Iz tog konteksta se moze pojasnjavat totalno ludi projekat ideje equity partnera. Oba dva jako propala Air Berlin i historicno gubitacna Alitalija, su na ulazku EAG-ja gubila svaka oko sto milijuna mijesecno.Financijski gubitak je tu, ali kakvi su sinergisticki ucinki? Samo ukratko, to je bio prvo politicki projekt a ne kako neki Etihad vidi sad tu neke priike u i spasava svijet. Isto bio je razlog za ulaz Etihada u Darwin koje je bio kasnije poklonjen majstorima u 4K.

Slovenija u biti Slovenska Vlada i ljudi oko nje spremni (i ova i nekoliko prije te) za jednu veliku kriminalnu iztragu. Kao kod prodaje nekih ostalih poduzeca isto kod Adrie koju su prodali, u biti su jim platili, nacionalnog prijevoznika koji bi trebao biti u nacionalnom interesu. Prodali su ga totalno nekompetentnom investitoru, sa jos gorim menedzmentom. Primjer Darwinom nije cudo za one ljude koji njih zanju od prije ali nije ni tako tezko to saznati. Neka bude to samo u opozorjenje ljudima u Adriji, da su to iste face koje su poslale 250 ljudi na regrutaciju. Nadam se da ce svi ti piloti i stevardese, koje su izgubili posao i jih sada pozivaju neka se vrate imati toliko srece, i naci neki drugi posao posto. Ni zivotinja ne zasluzuje tako nepotpuno izrazavanje.
Ipak se nadam, da zbog onih koji upotrebljavaju Adriju neka nastavi sa mrezom koja postoji. Slovenija prosto ne treba ulaz LCC ja u obsijegu koji bi ugrozio obstanak Adrije.

Ovo za VLM i Maribor dobro je napisano.
Ozbiljan investitor, -za sada i na moji zalost – u Sloveniju ne investira. Prosto zbog toga sto je korupcija u Sloveniji jako velika i nestanovita.

Odgovori
Al

Ne bi ja rekao da je to politički projekt, koje bi to političke benefite po Abu Dhabi moglo imati. Nemalo puta sam rekao da je Etihad bio daleko najmanji od MEB3, i samim time je morao bitno više riskirati da bi dostigao neposrednu konkurenciju Emiratesa i Qatara. No, rizik se nije isplatio. Bio je neracionalan i sada košta sam Etihad egzistencije.

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Pajo na: Alžir najverovatnije prvi strani korisnik ruskog borbenog aviona Su-57, hoće li ga nabaviti i Indija?

@Vladimir, naveo sam izvore za podatke koje sam izmio sto one pro ruske ili pro ukrajniske i sto se oklopa tiče oni se približno podudaraju. Nitko nije govorio o tome koja strana trenutno ima inicijativu i napreduje ali po koju cijenu. Daleko od toga da se stvari po UA razvijaju povoljno ali sanjati o tome…

17. Feb 2025.Pogledaj

Mislav na: [IDEX 2025] Tango Six na najvećem sajmu naoružanja i vojne opreme na planeti: Srbija i zemlje regiona izlažu, Rusiji dozvoljeno da se vrati pod reflektore

Croatian Army, Swedish Army, German Army, Kuwaiti Army, French Army, Singapore Army, Israel Army, Saudi Arabian Army, Polish Armed Forces, Australian Army, Turkish Armed Forces, Czech Army, Bulgarian Army, United Arab Emirates Army, Lithuanian Armed Forces, Mexican Army, Spanish Army, Pakistan Army, Malaysian Army, Saudi Arabian Army, Finnish Army, National Army of Colombia, Armed Ilija,…

17. Feb 2025.Pogledaj

PeleBC na: Alžir najverovatnije prvi strani korisnik ruskog borbenog aviona Su-57, hoće li ga nabaviti i Indija?

Imaš izjavu Bogdana od prije par dana gdje govori kako su taj manevar za film "ukrali" sa njegovog demo leta sa nekog ranijeg MAKS-a na Su-57.

17. Feb 2025.Pogledaj