[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kakva je bila 2018?

Iza nas je još jedna vrlo uspješna godina. Aerodromi regije ostvarili su 27,1 milijuna putnika, što je za 2,3 milijuna putnika više nego 2017. Povećanje je manje za 1,1 milijun nego što je bilo u 2017. spram 2016. (tada je povećanje bilo 3,4 milijuna putnika). Znači da su aerodromi regije imali povećanje od 9,8% spram 2017. Skromnije nego godinu prije kada je postotak povećanja bio 15,8%.

Beograd je i dalje superiorno na 1. mjestu, dok je Zagreb i dalje drugi, a Split treći. Ta tri aerodroma imaju preko 3 milijuna putnika, daljih 3 aerodroma su sa više od 2 milijuna putnika i četiri sa preko milijun putnika. To znači da je po prvi puta u regiji 10 aerodroma koji su prešli psihološku granicu od milijuna putnika, (prošle godine 9). Nitko od tih 10 aerodroma nije preskočio neki od aerodroma, tj. redoslijed je ostao potpuno nepromijenjen.

Prema udjelu aerodroma u broju putnika regije i dalje je prvi Beograd koji ima više od 1/5 svih putnika, tj. 20,8% udjela. Broj udjela je smanjio Zagreb, Ljubljana, te Zadar, dok su povećali Split, Priština, Skopje, Podgorica i Pula. Najveće smanjenje udjela imao je Beograd (sa 21,7 na 20,8%), a najveće povećanje Skopje i Priština (sa 7,6 na 8,0%).

U postocima najveće povećanje 2018. imao je Brač (74,8%), potom Banja Luka (73,4%), te Osijek (55%), dok je najmanje povećanje imao Zadar (2,4%), Beograd (5,6%) i Niš (6,0%).

Naravno, od postotka povećanja, daleko su važniji realni brojevi povećanja. I ovdje je i ponovo najviše novih putnika dodao Split (čak 305.891), potom Beograd (297.685) i Skopje (289.986).

Beograd je još više povećao razliku spram Zagreba, Split se pak dodatno približio Zagrebu iako je bitno usporio približavanje (razlika je u 61.628 novih putnika više, dok je prošle godine bilo 202.229 novih putnika), no isto nije uspjelo Dubrovniku koji je manje napredovao u realnim brojkama od Zagreba i Splita, tj. još više povećava razliku spram ovih aerodroma. Nastavi li se Split ovim tempom približavati Zagrebu, preskočit će ga u broju putnika 2022. godine. Skopje je bitno brže raslo od Prištine i gotovo izjednačilo brojke putnika (razlika je tek malo preko 7.000 putnika). I Podgorica je više rasla i gotovo je dostigla Tivat. Pula je još više odskočila od Zadra kojeg je tek nedavno preskočila, a Zadru se na samo 19.000 putnika približila Tuzla. Rijeka je dostigla Ohrid. Banja Luka je zahvaljujući Ryanairu koji je počeo letjeti krajem 2018. i Avioletu preskočila tri aerodroma, Brač se popeo za jedno mjesto, a Mostar i Portorož su pali za dva mjesta.

Svi najveći aerodromi, osim Skopja i Prištine, su manje napredovali nego prošle godine, a najveću razliku ima Split (222.298 novih putnika manje nego 2017.), potom Beograd (120.743) i Dubrovnik (113.475) dok je Zagreb zabilježio najmanji pad broja novih putnika (81.697 putnika manje nego 2017).

Iako su gotovo svi aerodromi u prošloj godini imali bitno povećanje broja putnika, neznatno je pao broj putnika Portoroža (-2,4%), no Mostar je i dalje nastavio vrtoglavo padati (2012. Mostar je imao 78.055 putnika), te je pao za čak -33,9%.

Po zemljama regije i dalje daleko najviše putnika ima Hrvatska sa 10,6 milijuna putnika, slijedi Srbija sa malo manje od 6 milijuna putnika, te Crna Gora sa 2,5 milijuna putnika.

Najviše novih putnika u prošloj godini imala je Hrvatska, njih skoro milijun, dočim još više povećava razliku spram ostalih država regije. Slijedi Srbija sa 318.685, te Makedonija sa 315.197 novih putnika, koja se vrlo približila Crnoj Gori po broju putnika godišnje (razlika tek 111,983 putnika).

Samim time i udio putnika Hrvatske u broju putnika regije se povećao sa 39,0% na 39,1%, Makedonije sa 8,2 na 8,6% i teritorija Kosova i Metohije sa 7,6 na 8,0%. Isti udio ima BiH, dok je smanjenje ostvarila Crna Gora sa 9,1 na 8,9%, Slovenija sa 7,0 na 6,8% a najviše je pao udio Srbije sa 23,0 na 22,1%.

U cargo businessu Beograd je i dalje prvi (20,1 tisuća tona), Zagreb (13,7 tisuća tona) je preskočio Ljubljanu, koja je pala na treće mjesto (12,4 tisuća tona). Zagreb je povećao cargo za 1.957 tona (16,7%), Beograd za 307 tona (2%), a Ljubljana za samo 54 tone (0,4%). No, najveće povećanje carga ima Rijeka, koja je u prošloj godini povećala cargo za čak 2.525 tona, tj. za vrtoglavih 118,5%.

Koji su najbolji potezi zrakoplovstva regije u 2018?

U regiji je u 2018. bilo izuzetno dobrih poteza. Ipak izdvojio sam 10 najboljih i to od 1. do 10. mjesta po važnosti.

Naj potez godine: Korean je otvorio liniju Seoul-Zagreb u rujnu (septembru) 2018. koja je u rujnu i listopadu (oktobru) letjela tri puta tjedno nonstop sa Airbusom A330-200, no tijekom zime (od studenog/novembra) linija leti iz Seoula nonstop do Zagreba, a u povratku preko Zuricha. Prvi dio zimskog reda letenja Korean je letio sa Boeingom 777-200ER, no od siječnja (januara) kompanija je povećala kapacitete uvevši Boeing 787-9 na ovu liniju. Od ožujka (marta) 2019. linija će ponovo biti nonstop sa A330-200, tri puta tjedno.

Broj 2: sezonska linija Air Canade Rouge Toronto-Zagreb, koja je letjela sa 4 tjedna leta, uz već postojeću identičnu liniju Air Transata, sa 2 tjedna polaska. Time Zagreb nije dobio samo povezanost sa Torontom od čak 6 letova tjedno, već je dobio i veliku kompaniju članicu Star Alliancea, na koju se konektiraju letovi Croatie Airlines u code-share, a koja ima velik broj daljih konekcija preko Toronta na brojne destinacije u SAD-u, Kanadi i Središnjoj Americi.

Broj 3: Dubrovnik je u 2018. ostvario čak 17 novih linija i to LOT (Varšava), Edelweiss (Zurich), Transavia (Rotterdam), flydubai (Dubai), Adria (Ljubljana), Croatia (Munich), TUI (East Midlends i Nantes), Thomas Cook (Manchester), Jet 2 (Birmingham), Volotea (Bergamo i Bari), SmartWings (Katowice i Varšava), easyJet (Venecija i London Southend) i Air France (Paris). No, ono što je Dubrovnik stavilo ovako visoko je svakako najveće smanjenje sezonalnosti na Jadranu, obzirom da su osigurali dva prijevoznika koji su sezonske linije pretvorili u cjelogodišnje i to LOT (4 tjedna polaska za Varšavu) i Iberia (2 tjedna polaska za Madrid), a broj zimskih letova je za 3 povećala i Croatia. Dubrovnik je u dvije zime dobio čak 15 tjednih letova više nego prije tri godine, te ima 9 cjelogodišnjih linija sa 39 tjednih polazaka.

Broj 4: I Pula je ozbiljno povećala broj linija, 17, jednako kao i Dubrovnik. Ogromno povećanje za jedan mali aerodrom. Najviše novih linija otvorio je easyJet, čak 5 (Milan Malpehensa, Basel, London Southend, Loverpool, Berlin), no linije su otvorili i Ryanair (Frankfurt), TUI (Copenhagen), Jet2 (Brimingham), S7 (St.Petersburg), Volotea (Nantes), Air Glaciers (La Chaux i Sion), Laudamotion (Berlin), Silver Air (Lošinj) i SAS (Stavanger i Bergen). Stoga ne treba čuditi da je aerodrom dobio preko 120.000 novih putnika, odnosno prešao 700.000 putnika godišnje. Nažalost, tijekom zime ne samo da nema novih linija, nego je Eurowings ukinuo jedinu cjelogodišnju liniju, pa aerodrom bilježi osjetan pad broja zimskih putnika.

Broj 5: Podgorica je imala veliku ekspanziju tijekom 2018. sa čak 11 novih linija. U prvom redu na istu je utjecao TUI koji je otvorio čak 7 sezonskih linija (za Paris CDG, Lyon, Brimingham, Manchester, London LGW, Nantes i Lille). Istovremeno Wizz Air je otvorio dvije sezonske linije za Varšavu i Katowice, Ryanair je otvorio sezonsku liniju za Wroclaw, dok je Montenegro otvorio sezonsku liniju za Tel Aviv. Stoga ne treba čuditi da je Podgorica uspjela ostvariti čak 153.383 nova putnika tijekom 2018.

Broj 6: Split obara sve rekorde, pa nakon što je prošle godine upisao više od pola milijuna novih putnika, ove godine je imao preko 300.000 novih putnika, više nego i jedan aerodrom regije. Aerodrom već drugu godinu za redom bilježi rekordan broj putnika u jednom mjesecu, dostigavši tek par putnika manje od 700.000 putnika mjesečno, više čak i od Beograda. Stoga ne treba čuditi da je broj novih linija u 2018. bio čak 14, i to Brusselsa (Bruxelles), Condora (Dusseldorf i Hannover), Croatie (Copenhagen), Jet2 (Birmingham), Thomas Cook (London Gatwick), Air Baltic (Riga), easyJet (Valencija), Silver Air (Lošinj), SAS (Aarhus), SmartWings (Katowice), a najviše novih linija je otvorila Volotea (Nice, Bergamo i Palermo). No, ove zime, Split je imao tek jedan let više i to Croatie za Munich, iako je Aegean ostvario nešto chartera za 7 njemačkih destinacija sa jednim tjednim letom tijekom prosinca (decembra).

Broj 7: Banja Luka se probudila iz mrtvila, uvevši sezonske charter letove u top sezone Avioleta za Antalyu, te na samom kraju listopada (oktobra) linije Ryanaira za Charleroi i Memmingen, te u studenom (novembru) za Stockholm Skavstu. Ryanair će u travnju (aprilu) otvoriti i četvrtu liniju i to za Berlin Shönenfeld. Kako je najavljena i još jedna charter linija Avioleta (za Atenu) aerodrom će u 2019. imati oko 160.000 putnika, ogromno povećanje spram dvadesetak tisuća u prijašnjim godinama. Već ove godine otvorene linije su akumulirale skoro 16.000 novih putnika.

Broj 8: Beograd nije samo doživio naglu ekspanziju linija i prijevoznika iz Irana, nego i vrtoglavog povećanja broja letova na tim linijama, te kapaciteta, obzirom da su prijevoznici u top sezoni mahom koristili širokotrupce na ovim linijama. Među prijevoznicima je bio i nacionalni prijevoznik Iran Air koji je prvi krenuo sa letovima. Već je bilo objavljeno i da će letovi postati i cjelogodišnji. Letovi su bili rezultat ukidanja viza za iranske državljane. I ova ekspanzija bi bila svakako broj 3 na ljestvici dobrih poteza, da Srbija, pod pritiskom Europske unije, a radi velikog broja putnika koji se nisu vračali u Iran, dočim su preko Beograda nastojali dobiti status izbjeglica u Europskoj uniji, nije vrlo brzo ponovo uvela vize. Istim su brojni letovi ukinuti, otkazani su planovi za zimske letove, a nema najava za ponovnim pokretanjem tih letova ove sezone.

Broj 9: Croatia Airlines je u 2018. godini imala skromno povećanje koje bi ostalo u sjeni enormnog povećanja Adrijinih linija i frekvencija. No, kako je Adrijino povećanje doživjelo totalni organizacijski i financijski fijasko, a na koncu su linije i vrlo brzo ukinute, zapravo jedino ozbiljno povećanje od nacionalnih prijevoznika u regiji je imala Croatia. Montenegro je stagnirao u broju frekvencija, dok je Air Serbia i u ljetnom i u zimskom redu letenja imala smanjeni broj letova nego godinu prije. Croatia je uvela dvije nove linije iz Zagreba, onu za Dublin i onu za Mostar, iz Splita je uvela liniju za Copenhagen i iz Dubrovnika za Munich. Mostarska linija je cjelogodišnja, ostale su sezonske. Istovremeno Croatia je ukinula sezonske linije Zagreb-Priština, Pula-Zurich i Dubrovnik-Nice. Kompanija je povećala broj letova na linijama iz Zagreba za Skopje, St.Petersburg, Tel Aviv, te iz Dubrovnika za Rim, a smanjila iz Zagreba za London Heathrow, zbog prodaje slotova Delti. Kad se sve zbroji i oduzme, kompanija je imala 1 liniju i 7 tjednih letova više. No, ovo povećanje je došlo nakon čak 8 novouvedenih linija u dvije godine koje su sve ostale na snazi.  Posebno je važna linija za Mostar, koja se sufinancira sredstvima lokalne zajednice, a nova je feeding linija. No, još je važnija linija za Dublin koja spaja novu brojnu dijasporu sa maticom. O liniji za Dublin sam ponavljao godinama, no Croatia nije nikako u njoj vidjela potencijala. Ipak, nakon samo par mjeseci operiranja ista je rezultirala time da će ove sezone linija imati povećanje frekvencija (za sada jedino najavljeno), te će postati cjelogodišnja linija. Dakle, očito sam bio u pravu kada sam analizirao potencijale iste, te je ogromna šteta da kompanija nije istu pokrenula u prvom valu novih linija te na njoj već bar tri godine zarađivala. Zimski red letenja donio je dvije nove linije (Zagreb-Mostar koja je postala cjelogodišnja i Rijeka-Munich), uz 10 tjednih letova više. Stavimo li to u kontekst tri zimska tjedna leta manje Air Serbie i čak 12 tjednih letova manje Adrie, te stagnacije Montenegra, rezultat je vrijedan spomena. Sve kompanije regije su povećale broj putnika, najviše Croatia, osim Air Serbie koja je imala smanjenje broja putnika.

Broj 10: Češka kompanija Silver Air bazirala avion u Lošinju. U top sezoni od lipnja (juna) do kolovoza (avgusta) kompanija je sa Let L-410 Turboletom (17 sjedala) letjela na četiri linije iz Lošinja, za Zagreb, Pulu, Split i Lugano-Elbu sa ukupno 7 tjednih letova. Loš izbor linija, demotivirajući broj frekvencija, promjene reda letenja u zadnji čas, loša iskorištenost aviona, nikakva konektiranost i vrlo loša vremena letova (npr. zagrebački val se mimoilazi za tek par minuta) napravili su to da je popunjenost letova bila vrlo loša. No, ipak Lošinjski aerodrom je na ovaj način uspio napraviti to da je na vrlo kratkoj pisti od samo 900 metara sa aviončićem koji je jedan od rijetkih koji tamo mogu sletjeti ponovo pokrenuo letove. Kako je Silver Air najavio letove i iduće sezone iskreno se nadam da će nešto naučiti na lošoj realizaciji i bitno kvalitetnije organizirati mrežu linija.

Najveća razočaranja 2018.

Iako je 2018. bila dobra godina, sa velikim brojem vijesti, ipak je bilo i nekih poteza koji su bili negativni. Ovdje obrađujemo 10 najgorih.

Najveće razočaranje: Maribor ispao baš onakav kako sam predvidio – ništa. Iznosili se bombastični planovi, više stotina milijuna investicija, proširenje terminala i infrastrukture, flota od nekoliko desetaka aviona, širkotrupci, linije prema Kini i brojne linije u regiji i Europi, silni putnici, još silniji cargo… Toliko puno prenapuhano, toliko nerealno megalomanski da se iz aviona vidjelo da je to prijevara. A potom kada sam raskrinkao koja bratija iz toga stoji, koliko su do sada avio i drugih kompanija odveli u stečaj bilo je jasno da od toga biti neće ništa. Najavljivali su neke čudne linije, pa pokrenule linije iz Maribora za Dubrovnik i Split kojih se desilo tek par letova. Potom su najavljivali letove za Beograd, te niz drugih destinacija, pa čak i za Zagreb, iako su ova dva grada udaljena tek stotinjak kilometara. Diletantizam! Na kraju su pokrenuli letove Maribor-Munich-Antwerpen, pa sa ubrzo srezali frekvencije sa pet na dvije tjedno, i na koncu ukinuli liniju. Vrlo brzo VLM je bankrotirao, a samo par tjedana kasnije i vlasnik koncesije na Aerodrom Maribor. Predvidio sam to, ponavljao u medijima, no mariborska i slovenska vlast, eto ipak radije vjeruje u megalomanske i krajnje nerealne bajke.

Broj 2: Fijasko ekspanzije Adrije Airways. Bombastična najava, 8 novih linija. Dobar dio istih su planirali operirati sa Saab 2000, avionom koji je niz kompanija odveo u bankrot. Na koncu ni ovaj avion nije došao na vrijeme, kompanija je umjesto njih angažirala vrlo skupe, puno prevelike i prežedne avione, prvenstveno Fokker F100 Carpataira. Uz to svakodnevno su otkazivali brojne linije, spajali letove, plaćali putnicima rerutiranja na druge kompanije i kompenzacije. Na koncu su već na zimu otkazane brojne linije i frekvencije, neke i debelo nakon puštanja karata u prodaju. Totalni fijasko. Flota Saabova 2000 se ne koristi u cijelosti, najmanje dva, a vrlo vjerojatno i tri aviona su prizemljena zbog nedostatka pilota i mihaničara. Zbog toga je Adria za letove iz Paderborna koristila unajmljeni avion ATR-72 od Nordice. Skupo! I vrlo brzo je dobila izgon iz Paderborna. Na kraju je kompanija trajno ukinula gotovo sve linije koje je otvorila ovog ljeta, ali i neke „stare“ linije. U zimskom redu letenja Adria je imala 12 letova tjedno manje nego godinu prije. Ozbiljno je reduciran red letenja, ali i planovi za 2019. Kompanija je nabila silne milijune dugova, 4K je morao investirati preko 14 dodatnih milijuna EUR samo radi likvidnosti, većinski udio 4K je prodao. Uz to kompanija je naručila 15 SSJ-100 avion kojeg gotovo nitko na zapadu neće i nakon kratke eksploatacije tri zapadna kupca izbacili su ga iz flote. Ovako veliku količinu diletantizma kao u Adriji već dugo nisam vidio.

Broj 3: Kada je uvedena linija Peking-Prag-Beograd, dva puta tjedno sa Hainanom, rekao sam da je to ogroman iskorak za Srbiju. Kovali su se veliki planovi, tvrdilo da je to samo početak. No, nakon samo nešto više od godine dana operiranja, linija je naglo ukinuta. Bio je to hladan tuš, neiskorišten potencijal za feedanje Air Serbie i pozicioniranje Beograda kao huba šire regije.

Broj 4: Air Serbia je ukinula 13 tjednih letova i jednu liniju, u ljetnom redu letenja 2018. Broj linija je sa 394 u 2016. pao na 333 u 2018, a razlika koja je bila 88 tjednih letova u korist Air Serbie 2016. došla je na isti nivo, gdje je Air Serbija imala tek jedan simbolični let više od Croatie. Zima je donijela dalje rezanje, ne toliko veliko kao godinu prije, ali je ipak u konačnici zimus bilo 3 tjedna leta manje. Broj tjednih letova je tako pao sa 278 zime 2014/15 na samo 219 ove zime. I ovdje je tek za jedan let u prednosti Air Serbia spram Croatie.

Broj 5: Fijasko sa preko 100 otkazanih letova Croatie u travnju (aprilu) i svibnju (maju) 2018, te svakodnevnim kratkoročnim najmovima stranih egzotičnih kompanija, što košta enormne iznose novaca, rerutiranja, kompenzacije… Sve je to stvorilo nezadovoljne putnike, ali i 11 milijuna EUR duga, kao i nekoliko desetaka milijuna neplaćenih kratkoročnih obveza. Sindikati su ozbiljno zaprijetili štrajkom, premijer je obećao brda i doline, a nakon sudskog epiloga, štrajk je zabranjen. Kompanija je u ekstremno lošem stanju.

Broj 6: Nakon godine i pola operiranja Emirates je odlučio da od prosinca (decembra) do ožujka (marta), 5 mjeseci zimskog reda letenja umjesto njih leti flydubai, LCC koji ima suradnju sa Emiratesom. Emirates će se vratiti na liniju od ožujka (marta). Iako je to značilo povećanje zimskih frekvencija sa 5 na 7 tjedno to je ipak velik gubitak za Zagreb i Hrvatsku.

Broj 7: Stagnacija Wizz Aira izgleda kao da kompanija diže ruku od tržišta. No, nije tako. Wizz Air je naime, porezao frekvencije i linije gotovo po svim svojim bazama, kako bi oslobodio kapacitete za brojne linije koje pokreće u Beču kao konkurencija Austrianu. U svakom slučaju kompanija je ukinula čak četiri linije i jedan let je imala manje tjedno. U konačnici kompanija je na svim aerodromima regije imala 9 letova više i 1 liniju manje. Vrlo skromno spram prethodnih ekspanzija.

Broj 8: Zaustavljena je vrtoglava ekspanzija Niša. Na koncu je Niš imao 20.000 novih putnika i povećanje od 6%, no isto je akumulirano u prvom dijelu godine, dok je u aerodromu bio stari management, a gdje je rast bio bitno veći i u skladu sa planovima. U konačnici iz Niša je Wizz Air ukinuo letove za Malmo i Endhoven, te je uveo jednu liniju (Beč). Malmo će se ponovo uvesti u ljetnom redu letenja. Od ljetnog reda letenja i Ryanair će ukinuti letove iz Niša za Wazze, čime će Niš u konačnici imati jednu liniju manje nego tijekom velike ekspanzije, te je druga linija postala sezonska. I brojke sa kraja godine jasno govore da se broj putnika bitno smanjuje u usporedbi sa istim periodom godinu dana prije.

Broj 9: Mostar je ponosno najavio dvije linije Eurowingsa (Dusseldorf i Stuttgart) kao cjelogodišnje, no početkom zimskog reda letenja ipak se odlučio da će linije biti sezonske. Nije to Eurowings napravio samo u Mostaru, nego i u Osijeku, Puli i na nekim drugim linijama u regiji. Ovo je u prvom redu radi nedostatka aviona i posada u Eurowingsu, a ne zbog loših rezultata Eurowingsovih linija. Novouvedena linija Mostar-Zagreb Croatie Airlines ima tek dva tjedna polaska i vrlo lošu popunjenost kabine. Upravo radi toga je aerodrom pao za čak 14.655 putnika ili 33,9%. Aerodrom je imao tek malo više od 28.000 putnika, najlošiji rezultat u posljednjih 8 godina.

Broj 10: Trade air je u proljeće na svojih 16 tjednih cjelogodišnjih letova prestao koristiti Jetstream J32, i prešao na bitno sporiji Let L-410 Turbolet (One Air) koji ima i problema sa nosivosti, pa uz maksimalnu popunjenost ne može povesti svu prtljagu. Naime Trade Air nije bio zadovoljan reliabilityem bivšeg operatera, koji je po ugovoru morao biti 98%, a oni su pali na blizu 90%. Zbog toga Trade Air nije ostvarivao obveze prema PSO, a morao je i plaćati visoke kompenzacije putnicima (naplate 50 EUR, a isplate po 250 EUR kompenzacije). Samim time Trade Air je gubio ozbiljan novac na ovim linijama.

Najbolje najave za 2019.

Iako najave za 2019. još uvijek dolaze svakako treba izdvojiti one najbolje među njima.

Naj-najava za 2019: Najveća kompanija na svijetu American Airlines pokreće sezonsku liniju Philadelphia-Dubrovnik, koja će prometovati 4 mjeseca sezone (od 7.6. do 27.9.) tri puta tjedno sa Boeingom 767-300ER. Ovo nije samo direktna linija za SAD, nego American kao najveća kompanija sam privlači gro putnika, a nudi i ogroman broj konekcija preko svoje glavne baze za Europu, Philadelphie.

Broj 2: Nakon dvije godine rezanja, zbog čega je u ljeto 2018. imala čak 59 letova manje nego dvije godine prije, ovog ljeta Air Serbia je najavila ogromnu ekspanziju u kojoj otvara čak 9 novih linija (Barcelona, Cairo, Helsinki, Kiev, Krasnodar, Madrid, Nica, Rijeka i Zadar), sa ukupno 27 tjednih letova više nego prošle godine. Posebno je inovativna linija prema ruskom Krasnodaru koja je istinska nicha, a otvorit će mogućnosti ozbiljnog feedanja Beogradskih konekcija, prvenstveno zbog manjka zapadnih kompanija u ovom aerodromu sa 3,5 milijuna putnika. Obzirom na 27 novih tjednih letova Air Serbia će morati povećati svoju flotu za bar jedan avion, iako još nisu poznati planovi o kojem se avionu radi.

Broj 3: Novi Splitski terminal veličine 35.000 kvadratnih metara povećat će kapacitet aerodroma na pet milijuna putnika, a otvara se u lipnju (junu) ove godine. Aerodrom koji je posljednjih godina rastao nekoliko stotina tisuća putnika godišnje usprkos ogromnom limitu puno premalog terminala, sada će istinski moći raširiti krila i krenuti sa još većom ekspanzijom. Osim terminala napravljena je nova bus platforma, te parkiralište za 900 vozila, kao i nadvožnjak za pješake i veza prema obližnjoj brodskoj luci u Divuljama odakle će biti uspostavljana brodska veza prema brodskoj luci u Splitu, a postoje planovi i brodskih linija prema otocima. Air France, British, Ryanair, Laudamotion, Eurowings, Volotea i Luxair najavili su 7 novih linija prema Splitu ovog ljeta. Manje nego prošlih godina, ali ipak zavidno. Nažalost, Air Transat je odustao od već najavljenih letova Toronto-Split.

Broj 4: Ogromnu ekspanziju ove godine najavio je Beogradski Aerodrom. Osim već spomenutih 9 novih linija i 27 tjednih polazaka Air Serbie više nego prošle godine, nove linije otvara Air France (Paris), ASL (Paris), te Air Arabia (Sharjah). Povećanja spram prošle godine ima Aeroflot (7 tjednih letova više), Lufthansa (7), Aegean (1), Etihad (2), Swiss (7), Atlasjet (3), Austrian (2). To znači da strane kompanije iduće godine planiraju uvesti čak 42 dodatna tjedna leta, što sa povećanjem Air Serbie iznosi više nego fascinantnih 69 tjednih letova više. Glavni konkurent, Zagreb, ovog ljeta nema novih linija, a ukupna povećanja su tek 10 tjednih letova više nego prošle godine.

Broj 5: Wizz Air je sklopio novi ugovor o subvencijama Makedonske vlade radi čega će bazirati i peti avion (A320) u Skopju od srpnja (jula) 2019. Tijekom godine Wizz Air planira otvoriti čak četiri nove linija iz Skopja (Karlsruhe/Baden Baden, Bremen, Larnaca i Turku), kao i jednako toliko iz Ohrida (Malmo, Milan Malpensa, Memmingen i Dortmund). Kompanija će povećati i broj frekvencija iz Skopja za Gothenburg, Hamburg, Cologne, Maltu i Basel. Wizz Airova baza u Skopju tako će imati tri A320 i dva A321. Istime će Wizz Air nuditi čak 1,9 milijuna sjedala iz makedonskih aerodroma tijekom 2019.

Broj 6: Zadarski aerodrom nakon skromnog povećanja od tek 13.978 putnika prošle godine, planira najveću ekspanziju ovog ljeta od svih aerodroma u regiji. Čak 15 novih linija i to: Laudamotion (Stuttgart), easyJet (Berlin, London Gatwick), Transavia (Rotterdam), Condor (Hanover), Air Serbia (Beograd), Iberia (Madrid), a najviše novih linija odradiće Ryanair, iako zatvara ljetnu bazu i letove će obavljati avionima baziranim izvan Zadra (Hamburg, Poznan, Bergamo, Eindhoven, Krakow, Prague, Cologne, Nuremberg). Istovremeno Zadar je najavio i investiciju od 70 milijuna EUR u proširenje aprona za dva parkirana mjesta, proširenje terminala, te produženje piste za 700 metara kako bi aerodrom mogao primati širokotrupne avione (sada to u Hrvatskoj mogu samo Zagreb i Dubrovnik).

Broj 7: I ove godine Dubrovnik će imati velik broj novih linija i prijevoznika. Čak 10 novih linija, od kojih je jedna prekooceanska: Volotea (Lyon, Atena), Aer Lingus (Cork), TUI (Cardif), easyJet (Berlin, Nantes), LOT (Krakow), Dublin (Ryanair), El Al (Tel Aviv), American (Philadelphia). Istovremeno Dubrovnik će dogovoriti radove vrijedne više stotina milijuna EUR vezanih uz novi terminal i ostale radove, dovršetkom posljednjih radova na pisti, rulnicama, proširenju aprona, parkiralištu, javnoj garaži, te rent’a’car površinama.

Broj 8: Vinci je preuzeo beogradski aerodrom u prosincu (decembru) 2018. Stoga je koncesionar najavio velike planove za proširenje aerodroma, kao što su obnova preostalih A gateova, nadogradnja C gateova, odvajanje dolaznih i odlaznih putnika preko trećeg kata, dogradnja parkirališta, umetnuta pomoćna pista, obnova postojeće glavne piste, nove rulnice, proširenje aprona, kao i pristupnih prometnica do aerodroma. Ovi planovi su za idućih pet godina. No, već u 2019. očekuje se nešto od radova na reorganizaciji terminala, poglavito trgovačko-ugostiteljskog prostora i vidljivosti istog za potencijalne mušterije.

Broj 9: FlyBosnia, novi prijevoznik u Sarajevu. Prvi A319 je već u Sarajevu i odradio je nekoliko chartera. Do kraja godine u flotu će doći još tri A319. Prvi letovi se planiraju prema Riyadhu, Jeddahu, Bahrainu, Londonu i Frankfurtu, a kako će pristizati avioni otvarati će letove prema Rimu, Parizu i Moskvi, kao i Kuwaitu i Beirutu. Iako ovaj projekt izgleda bitno ozbiljnije od prijašnjih projekata koji su imali brz i neslavan završetak, a iza njega stoji i velika kompanija Al Shiddi Group iz Saudijske Arabije, poznata po investicijama u BiH, među kojima Sarajevo City Center, Hotel Bristol, SRE Investment i Shad Invest, ipak se ne mogu oteti dojmu da projekt ne vode profesionalci i to temeljem nekoliko pokazatelja. Prvo, web stranica kompanije već mjesecima nema baš nikakvog sadržaja nego rečenicu „coming soon“, vrlo neprofesionalno i diletantski. Planiraju se „skori“ letovi, a karte još uvijek nisu u prodaji. Zapravo se još uvijek ni ne zna kada će kompanija imati prve letove, konkretni planovi se ne iznose u javnost, iako je već ožujak (mart). Najavljuju se različite linije, te se iste vrlo brzo mijenjaju, što pokazuje da kompanija zapravo uopće ne zna kamo će letjeti i kojim frekvencijama. Management kompanije je isti koji je bio vrh managementa projekta Bosnian Wand Airlines, projekta koji je ekspresno i vrlo sramotno propao, istinski fijasko. Stoga sam prema ovom projektu još uvijek racionalno skeptičan.

Broj 10: Trade Air nabavio i drugi Airbus A320 od najveće svjetske leasing kompanije AerCap. A320 je letio za LCC VivaAir Columbia, star je 17,5 godina. Avion će nakon prebojavanja i uređivanja interijera u flotu doći početkom travnja (aprila), nakon čega ide u najam, a kako će biti isporučen sa svim checkovima, čim dođe može krenuti sa letovima. Trade Air planira prodati jednog od dva Fokkera 100 ove zime, dok će drugo zadržati još par godina. No, srednjoročno, kompanija želi unificirati flotu na Airbusu A320. Dolaskom ovog A320, kompanija će u floti imati pet aviona, dva A320 (180 sjedala), dva Fokkera F100 (109 sjedala) i jedan Let L-410 Turbolet (19 sjedala). Posljednji avion operira 6 PSO linija sa 16 tjednih polazaka, između aerodroma Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Split i Dubrovnik.

Prema najavama 2019, neće biti dobra, po broju novih linija i frekvencija, kao 2018, ali će povećanje prometa ipak biti značajno. Stoga nas očekuje uzbudljivo ljeto, ali i zima koja bi nam mogla donijeti i neka iznenađenja koja se duže vremena najavljuju kao što su dodatne prekooceanaske linije Air Serbie, produženje sezonskih linija na cjelogodišnje u Zagrebu, smanjenje sezonalnosti uvođenjem novih zimskih letova na Jadranu idr.

Ovaj članak pisan je u Češkoj, odakle čitateljstvu šaljem srdačne pozdrave.