Vijesti: Crna Gora prodaje preostale Super Galebove i Gazele

6. feb 2025

Srbiji ostalo da se isporuči još 5 lakih višenamenskih helikoptera H145M

5. feb 2025

Još jedan korisnik nove generacije Albatrosa: Češkom centru za obuku isporučeni prvi avioni L-39NG “Skyfox“

4. feb 2025

Prikazan prvi Rafal za Ujedinjene Arapske Emirate, Bugarskoj predat prvi F-16 Blok 70

31. jan 2025

Erbas Helikopteri odustali od HEMS tendera u Sloveniji, na globalnom tržištu blizu 500 novih porudžbina

30. jan 2025

Predsednik Srbije otkrio da Ministarstvo unutrašnjih poslova poseduje anti-dron sistem ruske proizvodnje Repelent Patrol

29. jan 2025

Severna Makedonija dobija američku donaciju besposadnih sistema Raven i Puma

29. jan 2025

Hrvatska i Srbija ove godine dobijaju nove besposadne letelice klase MALE: Srpska flota za sada raznovrsnija i brojnija

28. jan 2025

Makedonija planira otvaranje novog centra za obuku pilota, pet godina nakon zatvaranja modernog centra za obuku kojim je upravljao Elbit

27. jan 2025

[ANALIZA] Isporuke ruskih vojnih aviona i helikoptera u 2024. godini

23. jan 2025

[ANALIZA] Ukoliko se ubrzo ne naprave konkretniji koraci, Srbija bi mogla imati problem sa nedostatkom vojnih transportnih helikoptera

16. jan 2025

Višenamenski helikopter S-92: Od naftnih platformi do prevoza predsednika SAD

15. jan 2025

Završena isporuka Rafala Grčkoj

14. jan 2025

Interesantni novi kadrovi i detalji kineskih besposadnih letelica CH-92A i CH-95 u naoružanju RV i PVO Vojske Srbije

10. jan 2025

Godišnji izveštaj Dasoa za 2024: Povećan broj proizvedenih Rafala, još jedan indirektan podatak da je ugovor sa Srbijom stupio na snagu

8. jan 2025

Nove narudžbine i perspektiva za „Eurofighter“ EF-2000, novine u bugarskom i rumunskom opremanju avionima F-16

7. jan 2025

Rafal novogodišnjih informacija o budućem višenamenskom borbenom avionu RV i PVO

3. jan 2025

[DELIMO KALENDARE] Osvojite kalendar 101. eskadrile Vitezovi za 2025. godinu

27. dec 2024

[ANALIZA] Posao ulaganja u RV i PVO ni izdaleka nije gotov

25. dec 2024

Prva zvanična potvrda: Uz Rafale nabavljen i simulator letenja, RV i PVO i dalje računa na G-4

24. dec 2024
[INTERVJU] Fondacija Serbian Case for Space: Srbija nije mala za svemir, mi želimo da budemo prvi korak
Fondacija je sklopila partnerstvo sa Evropskim centrom za svemirsko pravo / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

[INTERVJU] Fondacija Serbian Case for Space: Srbija nije mala za svemir, mi želimo da budemo prvi korak

Nedavno je Tango Six izveštavao o Memorandumu o razumevanju o srpsko-ruskoj saradnji u oblasti istraživanja i korišćenja kosmičkog prostora u mirne svrhe potpisanog od strane Vlade Republike Srbije i Državne korporacije za kosmičke aktivnosti „Roskosmos“.

Kako smo preneli, taj dokument se odnosi na saradnju Rusije i Srbije sa željom da se unapredi kooperacija u oblasti kosmičke nauke, tehnike i tehnologija za istraživanje i eksploataciju kosmičkog prostora u mirne svrhe.

Ipak, potpisivanje ovog Memoranduma naišlo je na različite komentare među našim čitaocima u vezi sa tim kakvu ulogu naša država ima kad je u pitanju svemirsko pravo i na koji način mi, tako mali, možemo uticati na svemirske aktivnosti.

Tim povodom, Tango Six je razgovarao sa članovima fondacije Serbian Case for Space, jednom od prvih zajednica koja se bavi svemirskim pravom u Srbiji.

Čime se bavi Serbian Case for Space?

Prema rečima jednog od osnivača fondacije Anje Nakarade Pečujlić, Serbian Case for Space nastao je 2017. godine, a osnovan je sa ciljem da se zainteresovani za svemirsku oblast motivišu i pokrenu:

– Ideja je nastala 2017. godine nakon što sam imala praksu u Evropskoj svemirskoj agenciji, a pre toga Nemačkoj svemirskoj agenciji. Videvši da ove organizacije pomažu različitim državama koje žele da se uključe u ovu oblast, pomislila sam zašto i u Srbiji ne bismo nešto ovako pokrenuli?

Zatim sam zajedno sa kolegom Markom Pajovićem kroz konsultacije, došla do toga da osnujemo fondaciju koja bi se bavila aktivnostima vezanim za svemirsku industriju, pod nazivom Serbian Case for Space. Fondacija je osnovana kako bismo podstakli kreativnost u svemirskoj oblasti i krenuli da informišemo javnost i mladi svet da se mogu baviti ovom oblašću iako dolaze iz Srbije. –

Iako nije bila prisutna Anja nam se priključila putem telefona iz Kelna.

Marko Pajović, suosnivač fondacije / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Istraživač u oblasti svemirskog prava i suosnivač fondacije Marko Pajović, za Tango Six otkriva koji su glavni ciljevi te organizacije:

– Fondacija ima tri cilja, a to su “popularizacija svemira” kroz različite aktivnosti, kao što su predavanja, dovođenja ljudi iz različitih oblasti i industrija da pričaju o svemiru. Takođe, želimo da razvijemo debatu o primeni svemirskih tehnologija u različitim oblastima i strukama.

Druga namera jeste umrežavanje privatnog, državnog i nevladinog sektora. Cilj nam je da napravimo kontakt sa različitim organizacijama, relevantnim za svemirsku oblast, kao i odgovarajućim državnim institucijama i ministarstvima, poput Ministarstva spoljnih poslova ili Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj.

U tu svrhu, naša fondacija je sklapala i različita partnerstva sa međunarodnim organizacijama, a jedno na koje smo najviše ponosni jeste sa Evropskim centrom za svemirsko pravo.

Najzad, treći i glavni cilj je pristup Komitetu za miroljubivu upotrebu svemira. Ovo je ključni korak za svaku zemlju koja želi da se uključi u svemirkse aktivnosti. Članstvo bi podrazumevalo uključenje naše države u širu svemirsku zajednicu. To bi bio prvi korak, a sledeći logički korak bio bi članstvo u Evropskoj svemirskoj agenciji, a zatim i formiranje domaće svemirske agencije. –

Članovi fondacije Serbian Case for Space / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Ko su članovi fondacije?

Kako kažu, fondaciju su 2017. godine osnovali Anja Nakarada Pečujlić i Marko Pajović sa idejom da se napravi zajednica koja će okupljati mlade naučnike, pravnike i ostale članove akademske zajednice koje interesuje svemirska oblast.

Anja je doktorand i asistent istraživač na Univerzitetu u Kelnu gde radi na svojoj doktorskoj tezi iz oblasti svemirskog prava. Pre toga, bila je spoljni konsultant pri Evropskom institutu za svemirsku politiku u Beču na temama o svemirskom pravu i politici. Diplomirala je 2014. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču, specijalizujući se za međunarodno pravo.

Suosnivač Marko Pajović je istraživač sa fokusom na međunarodne odnose, EU i privredne delatnosti, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Marko je istraživač u oblasti svemirskog prava, ali je zainteresovan i za industrije u toj oblasti / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Osnivači ističu da im je prilikom osnivanja fondacije bila potrebna pomoć u vezi sa administrativno-pravnim poslovima, kao što su upis u Agenciju za privredne registre, ali i saradnja sa državnim organizacijama i bankama.

Prema njihovim rečima, glavnu ulogu u toj oblasti odigrao je Andrej Đurmez, koga sa punim pravom nazivaju „advokatom“ fondacije. Đurmez je magistrirao korporativno pravo na Pravnom fakultetu u Beogradu, a kako je po profesiji advokat, pomogao im je u pregovorima oko finansiranja projekata:

– Potrebno je pravdati svaki projekat i svaka sredstva koja dobijemo. Morali smo da budemo koncentrisani na kontrolu budžeta kada su u pitanju projekti koje smo radili, kako bi bili uspešni. Tako da, što se tiče projekata uvek postoje zahtevi koje moramo ispuniti, prvenstveno sa te pravne strane. Takvu vrstu zahteva svi zajedno rešavamo kroz konsultacije. –

Đurmez je po zanimanju advokat, a zadužen je za administrativno-pravne poslove fondacije / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Član fondacije Serbian Case for Space je i Boško Vojkić, stručnjak za svemirsko pravo i telekomunikacije. Boško je uspešno završio master studije svemirskog prava i telekomunikacija na Univerzitetu Paris Saclai / Paris-Sud i na Institutu za svemirsko pravo i telekomunikacije u Parizu.

Boško Vojkić – završio master studije svemirskog prava i telekomunikacije / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Vojkić napominje da mu je studiranje u Francuskoj, veoma koristilo kad je u pitanju svemirsko pravo s obzirom da je Francuska jedna od vodećih sila u toj oblasti. Na taj način veliki doprinos organizaciji daje zahvaljujući svojim iskustvima, ali i poznavanjem načela Međunarodnog prava, koje je u vezi sa svemirskim:

– Mislim da meni koristi znanje koje sam stekao u Francuskoj jer je jedna od osnovnih karakteristika svemirskog prava da je ono međunarodnog karaktera. Tako da, bilo da se bavite svemirskim pravom iz Francuske ili iz Srbije, vi morate da se povinujete onoj regulaciji koja se na međunarodnom nivou tiče samog svemira.

Mi kao fondacija upravo na tome i radimo jer ovde ima dosta ljudi koji su zainteresovani za oblast svemirskog prava, ali nije napravljena zajednica. Pa je s toga jedna od vizija da se napravi tim ili određena zajednica, koja će pomoći ljudima koji su iz Srbije i žele da se bave tom oblašću da to i učine, bez odlaska u inostranstvo. –

Prema rečima članova Serbian Case for Space, rad fondacije zavisi i od dobrog IT sektora čiji je predstavnik organizator NASA SpaceApp u Srbiji i softverski inženjer Ivan Stanojević. Ivan ističe da je imao prilike da vidi u kojoj je meri akademska zajednica u Srbiji upoznata sa satelitskim podacima i njihovom upotrebom. Kao primer navodi poplave 2014. godine, čije su posledice, prema njegovim rečima, mogle biti značajno ublažene korišćenjem satelitskih podataka, konkretnije merenjem padavina i sistemom praćenja rečnih tokova.

„IT guy“ / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Kako se ne bi ponavljali šumski požari, koji su bili zastupljeni na teritoriji naše države tokom leta, Stanojević je došao na ideju da razvije aplikaciju koja će moći u budućnosti da ukaže na rizična požarna mesta:

– Pošto je većina satelitskih podataka dostupna na internetu jer ih NASA objavljuje, hteo sam da razvijem jednu aplikaciju koja može ukazati gde trenutno postoje požari na teritoriji Srbije. Tako nešto umanjilo bi štete od tih požara.

Takođe, primena podataka je proširiva na agro kulturu, ali se može koristiti i u zdravstvu. Recimo, merenjem indeksa polena u vazduhu, mi putem satelita otkrivamo da li je moguća alergijska reakcija. Time dajemo doprinos i zdravstvu. –

Dosadašnji projekti

Članovi fondacije Serbian Case for Space svoje projekte javno objavljuju na njihovom sajtu. Kako su nam rekli, za sada je javnosti dostupan njihov prvi projekat pod nazivom „Šume i klima“, koji su radili sa organizacijama „Jedan Stepen“ i Centrom za razvoj neformalnog obrazovanja građana (CRNOG) uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine. Taj projekat završen je u decembru prošle godine.

Fondacija za sobom već ima prvi uspešan projekat / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Marko Pajović objašnjava da je cilj tog projekta primena satelitskih tehnologija i korišćenje geografsko-informacionog sistema i satelitskih podataka prilikom traženja lokacija za pošumljavanje:

– To je značajan korak u primeni satelitskih tehnologija, jer je cilj projekta izrada metode koja bi pomagala lokalnim samoupravama u pronalaženju lokacija za pošumljavanje. –

Iako je sajt fondacije za sada na engleskom jeziku od Pajovića saznajemo da će on uskoro biti preveden na srpski. Boško Vojkić napominje da je terminologija svemirskog prava nedovoljno razvijena kod nas, te da je to jedan od razloga zašto nije preveden na naš jezik:

– Sajt je na engleskom jeziku jer je oblast svemirskog prava i industrije generalno nerazvijena kod nas. Tako da postoji veliki broj termina koji su izuzetno stručni, a koji nemaju svoj pandan u srpskom jeziku. Bio bi to jedan veliki posao, gde bismo morali da napravimo čitavu terminologiju u ovoj oblasti na srpskom jeziku. –

Srbija u svemiru

Šta ima Srbija od potpisanog Memoranduma o razumevanju o srpsko-ruskoj saradnji u oblasti istraživanja i korišćenja kosmičkog prostora u mirne svrhe?

– Veličina države ne igra nikakvu ulogu. Država poput Luksemburga je jako mala, ali ima veliki uticaj i razvijenu svemirsku industriju i doprinos kad je ovakva vrsta prava u pitanju. Posebno treba napomenuti da je 87 država članica u Međunarodnom komitetu Ujedinjenjih nacija, koji je zadužen za sve aktivnosti u svemiru. Tu ima dosta malih država, koje imaju jednak glas kao i velike države. – kaže Anja Nakarada Pečujlić.

Ona napominje i da bi sledeći korak bilo članstvo Srbije u Komitetu za miroljubivu upotrebu svemira, a time bi naša država mogla da privuče i strane investitore:

– Članstvo u Komitetu je apsolutno neophodan korak ako Srbija planira ozbiljnije da se bavi svemirskim aktivnostima. To je organ gde sve države odlučuju za istim stolom, a naša zemlja bi tada imala pravo glasa i mogla da učestvuje u formiranju novih normi, ali i da zastupa svoje interese. Bila bi prva država bivše Jugoslavije koja se učlanila, što bi je pozicioniralo u regionu. Time bi pokazala spremnost da poštuje norme, a to privlači nove investicije u našu državu. –

Pravni značaj Memoranduma

Prema rečima Andreja Đurmeza Memorandum je početni korak kada je u pitanju saradnja između dve države:

– U formalno-pravnom smislu Memorandum je deklarativna izjava jer se njime određuju samo smernice u vezi sa ugovorima koji treba da budu zaključeni.

Memorandum je početni korak u kojem su stranke izjasnile svoju nameru za zaključenjem određenih ugovora, saradnju u određenoj oblasti, organizovanje stručnih seminara i produblivanje odnosa u toj oblasti.

Sledeći korak biće pregovori u svakoj pojedinačnoj grani, tom pojedinačnom segmentu saradnje. Nakon pregovora uslediće ugovori koji će imati daleko bitniji značaj. Ali, ovaj ugovor je prvi korak. –

Đurmez ističe da je Memorandum smernica za buduće ugovore između Srbije i Rusije / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Ipak, Boško Vojkić napominje da Memorandum nije jedini pravni akt koji je naša država potpisala u vezi sa svemirskim pravom. On ističe da je naša država potpisnica 4 od 5 glavnih međunarodnih sporazuma u toj oblasti, a da oni predstavljaju set različitih međunarodnih ugovora, koji podržavaju Sporazum o kosmosu ili Sporazum o svemiru:

– Sporazum o kosmosu je prvi krovni dokument koji postavlja sva najznačajnija prava i standard za svaku aktivnost koja ima bilo kakvu vezu sa svemirom.

Preostala 4 dokumenta su doneta kako bi se najznačajnije instutucije i norme samog Ugovora o svemiru dodatno razradile, a jedna od njih je Konvencija o odgovornosti za štetu učinjenu u kosmosu, ili kao posledica aktivnosti u kosmosu učinjena na samoj zemlji.

Potom, Konvencija o registraciji svemirskih objekata, zatim Konvencija o spašavanju astronauta, Sporazum o Mesecu. Pomenuti međunarodni ugovori sadrže detaljnije informacije o tome kako treba postupati u slučaju štete ili potrebe spašavanja određenog astronauta. Vidljivo je da su i ovi ugovori poprilično uopšteni kao i dokumenti međunarodnog prava, ali i da ostavljaju dosta prostora za određenu interpretaciju od slučaja do slučaja. –

Boško napominje da je Srbija potpisnica 4 od 5 međunarodnih ugovora u vezi sa svemirskim pravom / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Vojkić ističe da Srbija jedino nije potpisnica Sporazuma o Mesecu, koji je, prema njegovim rečima, najmanje uspešan dokument u toj oblasti. Kaže da taj dokument ima mali broj potpisnica zbog kontroverzi oko komercijalizacije i ekonomskog iskorišćavanja resursa u kosmosu.

Kad je reč o pomenutim sporazumima koje je naša država potpisala, Vojkić zaključuje:

– Činjenica da je Srbija potpisala 4 od 5 sporazuma u vezi sa svemirskim pravom, svrstava je u grupu zemalja koje su se obavezale da će poštovati norme međunarodnog svemirskog prava, a sa druge strane predstavlja sjajan temelj za nas koji želimo da se bavimo tim pravom. –

Šta „svemirci“ planiraju u budućnosti?

Nakon uspešno završenog projekta „Šume i klima“ Marko Pajović, za Tango Six otkriva da njihova fondacija planira dva projekta za ovu godinu:

– Trenutno naša organizacija radi na dva glavna projekta, prvi je procena svemirskih industrijskih kapaciteta u Srbiji. Želimo da procenimo tržište i vidimo kolika je zainteresovanost privatnih kompanija u Srbiji koje se bave delatnostima bliskim svemirskoj industriji.

Cilj nam je da izvršimo analizu tržišta, kao i da ga uporedimo sa svetskim tendencijama u svemirskoj industriji. Na taj način možemo utvrditi šta Srbija može da pruži svemirskoj industriji. Na primer, jedna od oblasti gde leži veliki potencijal je IT sektor.

Dodao bih da Srbija ima određenu tradiciju i u avijaciji, pa ćemo proceniti koja će oblast biti najpogodnija za spin off svojih proizvoda i usluga u svemirskoj industriji. –

Osnivač planira prvi Industry Day u Srbiji na kojem će biti predstavljen rad organizacije / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six

Pajović ističe da se nada podršci države za taj projekat. Izveštaj projekta će, prema njegovim rečima, biti prezentovan na događaju pod nazivom „Industry Day“, na kojem će biti predstavljena fondacija i njen rad.

Kako ističe za Tango Six, drugi projekat Serbian Case for Space je edukativnog karaktera, a njegov fokus je da se pruže praktična i teorijska znanja mladima zainteresovanim za svemirsku oblast:

– Drugi projekat, pod nazivom „Space Hub“ , bi imao teorijski i praktični modalitet. Između ostalog, želim da se zahvalim Opštini Stari Grad koja nam je ustupila prostor neophodan za realizaciju ovog projekta.

Pre svega predavanja će biti posvećena svemiru i svemirskoj tehnologiji. Nakon toga želimo da akcenat stavimo i na praktični deo održavanjem vebinara, seminara i širenjem informacija, kao i znanja koje možemo pružiti ljudima zainteresovanim za ovu oblast. –

Članovi fondacije obećavaju još projekata / Foto: Dušan Atlagić, Tango Six.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

Dr

Drago mi je da sam vas da kazem clan. Moj sinovac radi za nasu i pratim sve njegove objave. Sad imam priliku da pratim desavanja kod nas. A verujte mi interesujeme.

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor