Uprkos Koroni i donekle smanjenim aktivnostima u letnjem delu letačke sezone, nacionalni civilni sistem traganja i spasavanja u slučaju udesa vazduhoplova bio je dva puta aktiviran u poslednjih mesec dana. Oba puta srećom nije bilo žrtava i oba puta procedura kao i uloge svih ključnih stejkholdera ispunjene su bez poteškoća.
Tango Six je kontaktirao Direktorat civilnog vazduhoplovstva za potvrdu ovih događaja iz koje smo saznali više detalja o proceduri reakcije koja je na praktičan način sprovela ono što je bilo uvežbavano, takođe na nacionalnom nivou, u poslednje četiri godine.
Kako je Tango Six već izvestio, helikoper Gazela u privatnom vlasništvu imao je prinudno sletanje 31. jula usled otkaza motora dok je 23. avgusta pilot paraglajdera doživeo udes i teže povređivanje prilikom uzleta sa planine Rtanj. Prema pomenutoj proceduri za slučaj udesa civilnog vazduhoplova RCC ili SKC DCV-a (Rescue Coordinatioan Center ili Spasilačko-koordinacioni centar) započeo je i koordinirao aktivnosti traganja u prvom i traganja i spasavanja u drugom slučaju.
– Direktorat civilnog vazduhoplovstva preko svog Spasilačko-koordinacionog centra (SKC) pružio je uslugu traganja za vazduhoplovom i spasavanja lica u oba navedena slučaja. SKC to kontinuirano čini po 24/7 principu tokom cele godine.
Potpisanim sporazumima o saradnji u oblasti traganja i spasavanja sa primarnim učesnicima sistema traganja i spasavanja kao što su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Klinički centar Srbije, Klinički centar Niš, Gorska Služba Spasavanja i Crveni Krst Stbije, uspostavljen je sistem traganja i spasavanja u civilnom vazduhoplovstvu u Republici Srbiji sa jasno definisanim vremenima reagovanja i standardnim operativnim procedurama.
U slučaju prinudnog sletanja Gazele u reonu Jakova nadležna jedinica Kontrole letenja, prema definisanoj proceduri, obavestila je SKC Direktorata, koji je shodno definisanim Standardnim operativnim procedurama (SOP) angažovao spasilački tim Helikopterske jedinice MUP-a koji je u samo nekoliko minuta poleteo sa dežurnim helikopterom, pronašao mesto i izvršio neophodnu koordinaciju sa pilotom Gazele na zemlji.
U slučaju pada paragladeriste na planini Rtanj, SKC Direktorata je dobio poziv od nadležnog koordinatora Gorske službe spasavanja (GSS), koga su obavestili očevici na terenu. Pravovremenom analizom situacije, zbog lokacije udesa u zoni Bravo (jug zemlje), koja je u nadležnosti Vojske Srbije, preko strogo definisanih SOP, angažovani su spasilački timovi Vojske Srbije u vidu spasilačkog helikoptera na dežurstvu 119. mešovite helikopterske eskadrile iz Niša (iako upotrebljeni helikopter pripada 890. eskadrili, prim. aut.), dežurni tim GSS iz Niša, zajedno sa podrškom tima GSS iz Boljevca i Beograda.
U pojačanu pripravnost su za svaki slučaj stavljeni Helikopterska jedinica MUP-a iz Beograda, kao i spasilački timovi Crvenog krsta Srbije. Dežurni medicinski tim KC Niš obavešten je o događaju i zatražena je koordinacija sa službom hitne pomoći Niša kako bi se izvršio prihvat povređenog na definisanoj lokaciji.
Posada helikoptera Mi-17 pronalaskom mesta pada i sagledavanjem svih okolnosti na terenu, nepristupačnosti terena i proceni stanja povređenog, donosi odluku da izvrši sletanje u blizini vrha Rtnja na 600 metara od lokacije pada. Nakon toga spasilački timovi GSS koji su bili u helikopteru pristupaju terenu, pronalaze povređenog, trijažiraju i transportuju nazad do lokacije helikoptera, koji zatim povređenog prevozi do Niša. Povređeni je predat kolegama hitne pomoći Niša, koji ga dalje prevoze u KC Niš gde mu je pružena adekvatna medicinska nega u KC Niš.
Navedeni primeri pokazuju važnost zajedničkog angažovanja i koordinacije svih učesnika sistema, u cilju pronalaženja i zbrinjavanja povređenih tokom udesa u civilnom vazduhoplovstvu. – stoji u izjavi DCV-a za Tango Six o ovim slučajevima.
Vazduhoplovni savez Srbije takođe je objavio detalje ovog incidenta:
Finansiranje i organizacija civilnog SAR sistema
Kako je navedeno na početku izjave DCV-a, Srbija je, kao i sve države članice ICAO-a, obavezna da na nacionalnom nivou organizuje objedinjeni sistem traganja i spasavanja za slučaj udesa civilnih vazduhoplova na njenoj teritoriji. Pored propisivanja, uspostavljanja standardnih operativnih procedura, DCV kroz svoj budžet i finansira opremanje pojedinih segmenata ključnih jedinica što su svakako deklarisane helikopterske eskadrile RV i PVO Vojske Srbije i Helikopterska jedinica MUP-a u sistemu stalnog dežurstva. Za deo sistema u kontekstu neposredne i često potrebne brze reakcije sledeća bitna karika je Gorska Služba Spasavanja dok je za nesreće većih vazduhoplova ključan Crveni Krst Srbije sa svojom sposobnošću brzog postavljanja prenosnih trijažnih centara sa medicinarima koji pružaju prvu pomoć. Cela priča završava se ozbiljnijim medicinskim intervencijama u kliničkim centrima Srbije i u ovom slučaju Niša.
Kako je Tango Six već izveštavao, DCV iz svog budžeta izdvaja značajna sredstva za opremanje deklarisanih dežurnih jedinica.
Konkretno su Ministarstvo odbrane i RV i PVO od Direktorata još 2016. godine dobili 35 miliona dinara za kupovinu opreme koja služi za traganje i spasavanje. Konkretnije, kako je tada bilo najavljeno, za nabavku dizalice za helikopter Mi-17 radi intervencija na teško pristupačnim terenima. Na terenu kakav je zapravo bila planina Rtanj prilikom spasavanja u nedelju. Na žalost, RV i PVO na svom helikopteru u ovom slučaju nije upotrebio dizalicu već je letelica sletela 600 metara od lokacije unesrećenog. Jedini tip dizalice koji postoji na helikopteru Mi-17V-5 nije lako vidljiv budući da se montira unutar kabine.
DCV je prošle godine sa 200.000 evra pomogao Ministarstvu odbrane da renovira VMA helidrom, MUP je takođe dobio sredstva za potrebe sistema traganja i spasavanja, kao i Klinički centar Srbije.
Direktorat je takođe i inicijator formiranja regionalnog SAR tela koje ima za cilj da obezbedi veća finansiranja zemalja članica i još bitnije kvalitetniju obuku koja se centralizovano trenutno obavlja na premalo globalnih lokacija.
Možda i najbitnije, DCV je zajedno sa svim pomenutim nacionalnim akterima u civilnom SAR sistemu organizovao više vežbi koje su za scenarija imale upravo situacije kao što su incidenti koji su se dogodili u prethodnih mesec dana. Neke vežbe su bile dimenzionirane za manje udese ali i za najveće katastrofe prilikom pada putničkog aviona. Na gotovo svim vežbama deo scenarija je bilo spasavanje ili padobranca ili paraglajdera.
Tango Six je imao ekskluzivnu priliku da izveštava sa vežbe SAREX 39-17 u Nišu koju su uspešno sprovele 119. i 714. helikopterska eskadrila. Tadašnja simulirana situacija bilo je spasavanje pilota civilne Gazele nakon udesa.
Pogledajte najinteresantnije kadrove dve najveće SAREX vežbe do sada („39-18“ i „38-19“) u produkciji DCV-a i Tango Sixa gde se vide svi pomenuti segmenti civilnog SAR sistema.
Nele
Ovog puta je bilo ok jer je bio adekvatan teren na 600m. Sta kada to ne bude slucaj? Pitanje za nadlezne sto dizalica nije montirana. Dcv ako vec finansira treba da proveri i gde su otisle pare.
Niko
Upravo tako, svi koji primaju pare za dežurstvo moraju da imaju dizalice na helikopterima. Pa i vojne i policijske H145 su se slikale sa dizalicama sa sajlama od 90m. Valjda je to i uloga iste…
Ako nećete, pa onda to mogu i privatnici da preuzmu, kupe dizalice i aktivno se uključe u spasavanje.
Rex
A možda je postojao razlog što nisu koristili dizalicu, valjda oni to procenjuju? Možda nije spasavanje Rambo akcioni film? Ko zna, možda dizanje povređenog dizalicom i nije najzabavnije rešenje, pa se koristi u krajnjoj nuždi kada helikopter ne može blizu da sleti?
Paqe
Dizalica je montirana baš na helikopteru koji je korišten i mislim da se vidi i na snimku koji je objavljen. U vojnom dežurstvu dežuraju na a.Niš naizmenično posade 119.mhe i 890.mhe. U ovom slučaju je dežurstvo davala posada 890.mhe sa svojim helikopterom.
Miki
Uz duzno postovanje kolegama iz Srbije, ovakav sistem civilnog SAR postoji u BiH vec petnaestak godina, savrseno funkcionise, ali sve pada u vodu kada se okolnosti upletu. Makedonskog predsjednika trazili u magli na nepristupacnom terenu i rijetko naseljenom 2 dana, uprkos signalu ELT. Slicno i kod udesa na Ozrenu, ELT i satelitski sistem dojave odradio, ali niska oblacnost i rijetko naseljen/nepristupacan teren ponisti svu tehniku. Na kraju ga nasla policija sa zemlje Dusterom. Sve je ok kad ti neko javi gdje je covjek, ali tog paraglajderistu da su trazili na cijelom Rtnju, usli u noc i hipotermiju, tesko da bi ovako zavrsilo. Ista prica i kod nas za dizalicu, jos nije upotrijebljena, iako obavezna. Dva navedena udesa u tekstu su ok primjeri onog R u SAR, spasavanja, ali S iliti potraga zna biti muka. Srbija ima jos da uci u ovom segmentu definitivno, ali ide se dobrim pravcem, kroz civilnu strukturu.
Miki
„Povređeni je predat kolegama hitne pomoći Niša, koji ga dalje prevoze u KC Niš gde mu je pružena adekvatna medicinska nega u KC Niš.“
Izgleda da novi heliodrom u KC Niš lepo sluzi…
Aleksa
Šta je sa heliodromom kod kc Niš, zašto se on ne koristi?
Sasha
Svasta, pa ne koristi se jer je vec iskoriscen… za slikanje.
kos
Evo par pitanja i poneki odgovor, pa sami procenote:
– kada je pao paraglajderistu a kada je stigao u Nišku bolnicu?
Pao je oko 12.30 a u bolnici je bio oko 20.00 – EFIKASNO, NEMA ŠTA
– zašto u vojnom (SAR) helikopteru nisu bili doktor i spasioci, pripadnici vojske, u skladu sa ugovorom sa DCV?
– zašto je vojni SAR helikopter poleteo sa velikim zakašnjenjem (više od sat vremena, a mora da polete u roku od 30 min)?
Pa čekali su da im dođu spasioci iz GSS jer nisu imali svoje ?????
– kakvi su bili uslovi za letenje, traganje i spašavanje?
Skoro idealni. Vedro, vidljivost 100 km, vetar na visini slab, lete paraglejderisti.
– da li je posada znala lokaciju mesta udesa, i da li su došli na mesto udesa?
Da, posada je od SKC dobila tačne koordinate mesta udesa.
Helikopter nije dolazio ni blizu mesta udesa. Očevici kažu da helikopter nisu nigde ni videli samo su ga čuli negde u daljini. ZAŠTO
– Da li je se moglo sleteti, zalebdeti neposredno pored mesta udesa, da bi se iskrcali spasioci?
Ko je hteo, mogao je. Vrh Rtnja, odakle proleću paraglajderistu je čist, bez PREPREKA, postoje slike, snimci…. BRUKA
– gde je sleteo spasilačke helikopter?
Kažu 600 od mesta udesa. Neće biti. Sleteli su skoro u podnožje Rtnja i pustili soasioce GSSa, koji su išli sat i 50 minuta pešačkom stazom do mesta udesa .–ČUDNIH 600m
– Ko je prvi stigao na mesto udesa?
Pre SAR helikoptera vojske i njegovog tima koji su Poleteli iz Niša, na mesto udesa je stigla ekipa spasilaca koja je kolima došla iz Beograda. ŠTA REĆI- EFIKASNO !!!
– Pa onda sat i 50 min niz Rtanj, i sve tako od 12 30 pa do 20.00.
Ovo je trebalo da traje: 30 min priprema, 20 min do Rtnja, 15 min akcija spašavanja i 20 min do Niša
DIZALICA- tema za sebe. DCV je pre par godina dao donaciju vojsci za kupovinu dizalice. Novi H145 imaju dizalice, Mi 17 ima dizalice.
Da li je neko video na SAR vežbama koje su navedene u tekstu da vojska koristi dizalice? Ja nisam.
Strela
„Na terenu kakav je zapravo bila planina Rtanj prilikom spasavanja u nedelju. Na žalost, RV i PVO na svom helikopteru u ovom slučaju nije upotrebio dizalicu već je letelica sletela 600 metara od lokacije unesrećenog.“
Ovo trazi konkretno objasnjenje!
Vreme reakcije najbitnije u ovim situacijama i pravi razliku o izhodu zdravstvenog stanja unesrecenog.
Zato se kupuju helikopteri, oprema, dizalice, placa pilote itd.. Ako je do opreme, onda treba to jasno reci, a ako je do osposebljenosti i to treba reci po zakonu! Ako je do pilota i to ispitati.
Meni nepojmljivo, da helikopter sleti 600 metara daleko od mesta nesrecnog ako imo dizalicu za to. A ako nije se moglo, onda nek se to objasni! Poznajem Rtanj, ni je to Mont Blanc ili đerdapska klisura.
Yrraf
Podizanje unesrećenih dizalicom nije uopšte jednostavno. Primenjuje se samo ako nema bezbednijeg načina ili ako nema vremena da se radi drugačije. Ovde je očigledno procenjeno da je ovako bezbednije.
Niko
Usput, zar nije rečeno da je 145 kupljena između ostalog zbog ovakvih stvari ili služi samo za vojne i policijske parade.
BB
A možda je vjetar duvao (nije paraglajder pao iz čista mira) pa su procijenili da je bezbjednije ovako. Tj rizik od povreda i rizik operacije > od rizika po zdravlje (brzine transporta) unesrećenog.
Konačno, pilot ima puno pravo da vrednuje situaciju na terenu.
Aleksa Radojičić
@Niko
Svi helikopteri se nalaze u sistemu dežurstva i smenjuju se.
Strela
Sve mi razumljivo. Al sta da kazu ovi iz pakistanske vojske kde malo malo pa nekog spasavaju sa planine Nanga Parbat na visini 8000 metara u extremnim uslovima i oni koriste vise manje rusku tehniku za taj namen između drugog i Mi8, a mi smo navodno kupili najbolje helikoptere bas za takve namene.
https://youtu.be/j5C6JCXe1h4
Aleksa Radojičić
@Strela
Mi smo kupili 4 helikoptera sa kojim se jedva može pokriti teritorija, a ne dežurstvo tokom cele godine. Kada budemo imali jednu čitavu eskadrilu, onda ćemo moći da pričamo o H145M kao helikopteru isključivo namenjenom za spasavanje. Do tada će biti šta daš.
milan
Realno, vetar oko grebena Rtnja uvek postoji. Zato je paraglajderista i išao tamo, nije u pitanju samo puka visina. Održavanje helikoptera u mestu oko grebena sigurno ima neka ograničenja po pitanju jačine vetra i ovo je verovatno razlog zašto nisu upotrebili vitlo (ako su ga uopšte imali, ali to je drugo pitanje). Drugo, 600m distance ne kaže gde su sleteli, možda su sleteli u južnom podnožju na 1000mnv, pa je onda ostatak ekipe morao da ide uzbrdo do unesrećenog, dakle, malo konkretnih podataka imamo.
Bilo kako bilo, čestitke svima koji su učestvovali u spasavanju. Alternativa bi bila višesatno secanje pacijenta od strane GSS ili prilazak terenskim vozilom sa sokobanjske strane, ali sve je to značajno sporije od helikoptera.
Hajduk Stanko
Kako bi bilo nego savršeno idealno i najbolje na svetu. Srbija je bre to. I ameri da uče od nas mislim njih.
Niko
@Aleksa Radojičić
Ako sam dobro upoznat, vojska od DCV prima ozbiljne pare za STS na pola teritorije Srbije a MUP za drugu polovinu države, tako da to baš i ne pije vodu.
Prvih sat vremena je ključno u svakom spasavanju a sa sletanjem i bez korišćenja dizalice to vreme se rapidno uvećava.
Slepac Vidoje
Ako sam dobro razumeo,
dežurna ekipa SAR ja donji deo Srbije je Vojska , a za gornji deo Srbije je MUP.
Koliko je meni poznato vojska je dobila 5 novih helihoptera Erbas H145 za aerodrom Niš , od toga 3 borbena i 2 za SAR.
Ako već imaju nove helihoptere sa dizalicama i savremenom opremom ,čudi me da je intervenisao Mi17 tj to je verovatno stari Mi8 i to bez dizalice .