Elbit u Rumuniji otvorio novi pogon koji će proizvoditi besposadne letelice: „Watchkeeper X“ će se ipak naći u rumunskoj vojsci

28. Apr 2026

[POSLEDNJA VEST] Srbiji isporučen poslednji od 10 vojnih lakih višenamenskih helikoptera Erbas H145M BK.117D3m

24. Apr 2026

Nove mogućnosti Erbasovog transportnog aviona A400M: Povećanje nosivosti, lansiranje raketa i dronova, protivpožarna borba

22. Apr 2026

Oružane snage Bosne i Hercegovine uskoro dobijaju lake višenamenske helikoptere AW119Kx

17. Apr 2026

Božićno čudo četiri dana nakon Uskrsa: Top Gan 3 zvanično potvrđen

16. Apr 2026

Operacija “Epic Fury“: U Ujedinjenom Kraljevstvu primećen oštećeni američki leteći tanker KC-135R koji je pre 17 godina bio u Srbiji

15. Apr 2026

Rumunija razmatra da odustane od Elbitovih besposadnih letelica „Watchkeeper X“

9. Apr 2026

BIRN: Elbit, Jugoimport i Pink u Šimanovicima prave novu zajedničku fabriku vojnih dronova; Pink Media Grupa: To nije tačno

7. Apr 2026

“La Tribune“: Zbog nespremnosti Francuza da dele tehnologiju, Emirati odustaju od finansiranja razvoja Rafala verzije F5

7. Apr 2026

Od Grdelice do Irana: Eskadrila koja je bombardovala Jugoslaviju izgubila F-15E

6. Apr 2026

Indija nastavlja pregovore za nabavku 114 Rafala; da li Francuska pokušava da ograniči pristup kodu elektronskih i borbenih sistema?

3. Apr 2026

[ANALIZA] Ukoliko srpsko RV i PVO zaista kupi kineske borbene avione, ova tri tipa su najizglednije opcije

1. Apr 2026

PR-DC predstavio novu verziju svog IKA-20-M drona: Razvijen lanser za tri rakete avionske rakete S-5 kalibra 57 milimetara

31. Mar 2026

[ANALIZA] Ima li smisla najavljeno razmatranje nabavki novih vojnih transportnih aviona za srpsko RV i PVO?

25. Mar 2026

[ANALIZA] Da li je kupovina supersoničnih balističkih raketa iz porodice CM-400 konačni pokazatelj da će Srbija nabaviti i drugu eskadrilu višenamenskih borbenih aviona – iz Kine?

20. Mar 2026

„Textron Aviation Defense“ za Tango Six: Naši utisci o poseti Batajnici i srpskom RV i PVO

18. Mar 2026

[POSLEDNJA VEST] Nastavlja se proces odabira novog školskog aviona za RV i PVO: Na Batajnicu sleteo Aero Vodohodi L-39NG „Sky Fox“

16. Mar 2026

Kineske supersonične rakete i srpski MiG-ovi: Zvanična potvrda, opitna faza i medijske dezinformacije kao seme novog rata rečima Hrvatske i Srbije

16. Mar 2026

Vazduhoplovni entuzijasti i lokalna zajednica vraćaju sjaj još jednoj bivšoj vojnoj letelici: Obnova MiG-a 21 u Ratini

13. Mar 2026

Katedra za vazduhoplovstvo Mašinskog fakulteta organizuje javnu odbranu radova iz predmeta „Projektovanje letelica“

12. Mar 2026
BIRN: Elbit, Jugoimport i Pink u Šimanovicima prave novu zajedničku fabriku vojnih dronova; Pink Media Grupa: To nije tačno
Elbit, kao i druge izraelske kompanije namenske industrije bile su zabranjene na većim sajmovima. Jedan od prvih gde im je izlaganje bilo dozvoljeno, osim prošlogodišnjeg Partnera, bio je ovogodišnji UMEX u Abu Dabiju / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

BIRN: Elbit, Jugoimport i Pink u Šimanovicima prave novu zajedničku fabriku vojnih dronova; Pink Media Grupa: To nije tačno

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) danas je objavila kako je zajedno sa izraelskim ‘‘Haaretz-om‘‘ došla do saznanja koja indikuju da je izraelska kompanija ‘‘Elbit Systems‘‘ inostrani partner sa kojim će Srbija uskoro otvoriti fabriku vojnih dronova.

BIRN je prvobitno, pozivajući se na dva neimenovana nezavisna izvora, objavio da će fabrika biti smeštena u Šimanovcima, u okviru poseda Pink Media Grupe.

Pink Media Grupa je nakon objavljivanja BIRN-ovog članka ove navode demantovala.

– Izraelsko-srpska proizvodnja dronova biće smeštena u Šimanovcima, oko 30 kilometara zapadno od Beograda, u objektu u vlasništvu Pink Media Group.

Prema dokumentima u koje je BIRN imao uvid, a koja su potvrdila dva nezavisna izvora bliska vojnoj industriji, planirana je proizvodnja dve vrste dronova – kratko-dometnog modela velike nosivosti i sa rotacionim krilima, i naprednijeg i bržeg modela dugog dometa, koji može da leti na visinama od preko šest kilometara.

Izvor upućen u dogovor kaže da je dugodometni dron „napredniji“ od Pegaza, borbeno-izviđačkog drona koji Srbija već proizvodi.

„Ima veću visinu leta i veću operativnu autonomiju. Suština cele priče je transfer tehnologije, jer će i naši inženjeri raditi na tome, a taj dron je zapravo kruna čitavog projekta“ – piše BIRN.

Postrojenje će, navodno, biti u vlasništvu novog poslovnog entitata u kojem će Elbit imati udeo od 51 posto, dok će preostalih 49 procenata pripadati domaćoj državnoj kompaniji Jugoimport SDPR.

Tango Six je povodom ovih navoda dobio komentar od Pink Media Grupe:

– Demantujemo navode da će predmetna fabrika biti smeštena u objektu u Šimanovcima koji će biti zakupljen od firme Željka Mitrovića, kao i navode da je reč o objektu u vlasništvu Pink Media Group namenjenom tom projektu.

Navedene informacije su u potpunosti netačne. Željko Mitrović niti PINK MEDIA GROUP nema nikakve veze sa ovim projektom. Nije učestvovao, niti učestvuje, u bilo kakvim razgovorima, pregovorima, dogovorima ili aranžmanima u vezi sa navedenom fabrikom dronova. Takođe, nijedno pravno lice povezano sa gospodinom Mitrovićem nije vodilo pregovore, zaključilo bilo kakav aranžman niti ponudilo, opredelilo ili dalo u zakup bilo kakav objekat za potrebe ovog projekta.

Objavljivanjem ovakvih neistinitih informacija javnost je dovedena u zabludu, a kompaniji PINK MEDIA GROUP i gospodinu Mitroviću naneta je reputaciona i poslovna šteta. – stoji u demantiju.

Kako Tango Six saznaje, tvrdnje iz članka takođe su iznenadile i Utvu.

Prvu najavu ustanovljenja fabrike dronova sa inostranim partnerom dobili smo krajem decembra prošle godine od predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je tom prilikom izjavio da će ‘‘prva velika fabrika (vojnih) dronova biti otvorena krajem marta, najkasnije početkom aprila‘‘.

Tango Six je u svojoj analizi mogućih država sa kojima će se fabrika formirati, kao najlogičniji izbor identifikovala upravo Izrael, odnosno kompaniju Elbit čiji direktor prethodno indirektno ovo potvrdio izjavivši da ugovor sa Srbijom vredan 1,3 milijarde evra sadrži i industrijsku saradnju.

Da će partner u proizvodnji dronova definitivno biti Izrael, takođe je početkom februara ove godine potvrdio predsednik Srbije koji je tada rekao da bi fabrika trebalo da počne sa radom ‘‘krajem aprila, početkom maja‘‘.

Tvrdnje BIRN-ovih izvora da će državni entitet u planiranom „joint-venture“ projektu biti Jugoimport su logične, budući da je to jedino državno preduzeće koje bi, kao pravno lice, moglo da predstavlja integratora razvoja, prozivodnje i potencijalnog izvoza.

Multikopter i dron uporediv sa domaćim Pegazom

Elbit proizvodi veći broj manjih multikoptera, od onih koji su namenjeni za urbanu borbu unutar objekata do konvencionalnijih sa vertikalnim bacačima mina / Foto: Petar Vojinović, Tango Six

BIRN i „Haaretz“ došli su do dokumentacije koja pokazije da se planra proizvodnja dve vrste dronova, što su im, kako navode, potvrdila dva nezavisna izvora „bliska vojnoj industriji“.

Prema ovim navodima, prvi dron je „multikopter koji ima kratki domet i veliku nosivost“, a drugi ‘‘napredniji i brži model dugog dometa koji može da leti na visinama od preko šest kilometara‘‘.

Jedan od izvora koji je upućen u sporazum tvrdi da je „dugodometni“ dron napredniji od borbeno-izviđačkog drona Pegaz kojeg Srbija već proizvodi.

– Ima veću visinu leta i veću operativnu autonomiju. Suština cele priče je transfer tehnologije, jer će i naši inženjeri raditi na tome, a taj dron je zapravo kruna čitavog projekta. – naveo je za BIRN jedan od neimenovanih izvora.

Isti izvori tvrde da će u proces takođe biti uključeni inženjeri Utve.

Ako analiziramo navode BIRN-ovih izvora, u slučaju „kratkodometnog modela velike nosivosti, sa rotacionim krilima‘‘ dolazimo do većeg broja tipova koji bi odgovarali opisu.

Međitim, kada je reč o dronu za koji je upotrebljen termin „dugodometni“, broj mogućih opcija je manji.

Izvor BIRN-a ga poredi sa domaćom izviđačko-borbenom besposadnom letelicom Pegaz od koje je izraelska letelica naprednija i sposobnija. Stoga bi, logično, trebalo da je reč o MALE (Medium Altitude Long Endurance) klasi letelica.

Među letelicama ove klase koje Izrael trenutno proizvodi su „Watchkeeper X“ (poslednja verzija izraelsko-britanskog derivata letelice Hermes 450), Hermes 900 koga je Srbija već nabavila i čije isporuke se očekuju tokom ove godine, a tu je i najnoviji taktički Hermes 650 koji je prvi put predstavljen 2024. godine.

Uvidom u njihove taktičko-tehničke karakteristike može se videti da vrhunac leta od preko 6.000 m imaju Hermes 900 (oko 9.100 m) i Hermes 650 (oko 6.705 m), dok se za letelice porodice Hermes 450 navodi da mogu da lete na visinama do 5.500 m. Poređenja radi, Pegazov deklarisani vrhunac leta je 6.000 m.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters=1 counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Komentari

Pe

Birn je „imao uvid“??!
Dajte ozbiljnosti a ne ovakve amaterske tekstove.

Odgovori
Br

niej birn bitan Haaretz je bitan. najozbiljnije novine u izraleu

Bo

kad kaže da je imao uvid znači da je video.

Ba

Otkad je vest plasirana od strane predsednika, razmišljam gde bi fabrika mogla biti. Ukoliko gledamo infrastrukturu, logično je da to bude u okviru Utve, koja bi mogla da se proširi. Ukoliko je pak geografija i zaštita objekta opredeljujući faktor onda bi se mogla smestiti negde u planinskom jugu. Ukoliko je ideja smanjenje nezaposlenosti, opet dobijamo nove kandidate. S obzirom da sam iz Banata, evo javno bih predložio objekte na lokaciji opštine Alibunar, posebno Banatskog Karlovca, koji je bio industrijsko naselje, pogodnih hala, zemljišta, mesta za opitovanje, gradnju novih objekata, radnih ljudi, koliko vam duša hoće.
I da, iskreno ne verujem u priču da će Mitrović i njegova firma biti uključeni u priču.

Odgovori
Yr

Hermes 900 je apsolutno vrhunski izbor. To bi bilo sjajno.

Odgovori
Iv

Oboren u Iranu, skup.
Lokacija potencijalna meta iranskih balističkih raketa.

Mi

Hermes je imao ozbiljno „krstenje“ nad Iranom zadnjih 5 nedelja. Dobar broj ih je oboren, ali to sve ide u iskustvo i unapredjenje sta se moze a sta ne sa tim letelicam. I meni je drago sto smo ih uzeli. Bolje nego Bajraktar sigurno.

Ne

Rotaciona krila? Leonardo, Vi ste?

Odgovori
LI

Po meni sve zemlje bivše SFRJ glede dronova mogu samo da proizvode tijela istih (najčešće 3D printanjem), sastavljanjem istih na proizvodnoj traci te samo mali dio softvera. Sve ostalo mora bi uvezeno…najčešće iz Kine. Nešto veći kapacitet vlastite proizvodnja ima Orqa – FPV dronovi (tijelo, električni motori, propeleri, veči dio naočala, upravljačkog uređaja i softver). Ostali „navodni“ prozvođaći dronova komponente kupuju od kineza.

Odgovori
Jo

Upoređuješ električne trotinete i motocikle od 750 kubika :) Ni Elbit ne proizvodi motore za svoje dronove, a kamere nabavlja iz Kanade, itd.

Da

limach,limach jedva sam čekao vaš odgovor na ovu temu.
Industrija dronova u Srbiji je za hr svemirska industrija.

LI

@Darko
U pravu si…po kvantiteti dronova R.Srbija je svemirski brod u odnosu na RH i to ne samo vezano uz dronove veći za sve ostale oružane sustave (PZO, oklop, topništvo…). Ja samo govorim da je udjel domaćeg znanja u istima minimalan.

Vl

@Limach

Kako sad iz Kine?? Zar nisi tvrdio da Rusi ne mogu da proizvode dronove jer nemaju nano tehnologiju za to? A jedini ko proizvodi je Tajvan, koji Rusiji nece da prodaje, pa moraju da vade cipove iz ves masina. Otkud sad da se to proizvodi u Kini??
U medjuvremenu, Rusi su dostigli proizvodnju od po 500 Gerana dnevno…

Te

Orqa takodje kupuje sve komponente od kineza pa onda mamnipulise da motore proizvodi sama.

Da

Limach ajde mi reci koliko zemalja može da napravi bilo koji dron a da su komponente 100% domaće,USA i Kina ostali jbg

LI

@Darko.
Ne može ni USA proizvoditi dronove 100% trenutno…npr. iz navedenih razloga USA army kupuje FPV dronove od ORQA-e(!) jer u istima nema niti jedne komponete iz Kine već samo iz EU. Jedino Kina to može.

Jo

Kao što je Brad pomenuo, nije bitan BIRN, bitno je da je Haarez potvrdio ono što je TangoSix najavio u decembru.
Ja bih samu vest gledao malo dublje, jer mislim da je priča višeslojna:
– Izrael nema stratešku dubinu, izmeštanje proizvodnje u prijateljske države štiti te proizvodne pogone od direktnih napada. Konkretno, rakete iz Irana (ili sutra iz Turske) bi morale da prelete Grčku i Bugarsku da bi stigle do Srbije. Za razliku od nekih drugih prijateljskih država (npr. Indija), transport iz Srbije je daleko brži i prelazi preko savezničkih država Izraela (Grčka, Kipar).
– Srpska namenska industrija će imati priliku da radi sa jednim od svetskih lidera u proizvodnji dronova. To je ogromno iskustvo sa naše inženjere. Elbit je trenutno najveća izraelska kompanija u namenskoj industriji.
– „Made in Serbia“ na proizvodima iz zajedničke kompanije će otvoriti i neka vrata koja su pod političkim pritiskom trenutno zatvorena za izraelske kompanije. Posebno ako se bude radilo o novim proizvodima, ili proizvodima pod novim imenom.
– Ovo može da bude početna faza koja, u slučaju uspeha, može da dovede do produbljivanja saradnje.
– O značaju ovog projekta za Vojsku Srbije i odbrambene sposobnosti države verovatno ne treba govoriti.

Ja bih otvorio još dva pitanja. Prvo je na koji način će Elbit investirati u zajedničku kompaniju. Da li će deo ulaganja biti ostvaren kroz isporuku opreme i naoružanja Republici Srbiji? Ili kroz pružanje usluga, npr. kroz obuku pilota? (Elbit obučava pilote i za Grčku i za Izrael.) Drugo pitanje je da li postoji neka veza između ovog pogona i onih izjava koje je T6 preneo, o zaštiti od balističkih raketa? Anti-balistički projektili se ne nabavljaju za balkansko prangijanje. Jedini racionalan razlog bi bio da Srbija postaje mogući cilj za napade nekoga ko poseduje balističke rakete. Dozvola za nabavku, koja je takođe pomenuta, nije potrebna da bi se kupile kineske rakete. Da li se nabavljaju projektili koji trebaju da štite izraelske pogone u Srbiji?

Odgovori
Br

Ima logike u poslednjem delu u vezi antibalističkog štita „zajedničke fabrike“.
Ali, možda je u pitanju i opcija da se na taj način presreću i neke koje ne bi bile upućene na našu teritoriju.
Imajmo u vidu i to da su mnogi elementi tih raketa i BPL – a nama nedostupni na svetskom tržištu i ovo bi bio jedan od načina da dođemo do njih.

Dr

Hermes 900 je velika spora letelica sa obiljem metala na sebi (uključujući motor)…sa iole ozbilnim PVO sistemima i radarima ne vidim joj perspektivu (već je obarana više puta kao i Američke letelice sličnog tipa)…skupa je..jedino se brani donekle visinom leta…mada znamo da to nije prevelika visina za potentnije sisteme ali ne može baš svako da ja obori.

Odgovori
Da

Apsolutno se slažem sa tobom,a koliko je podataka isporučio do obaranja .
Uostalom to mu je i namena ako ga zveknu,zveknu šteta je samo u novcu.jbg

Jo

Hermes 900 je uz MQ-9 najbolji među MALE dronovima, ali ni jedan od njih nije neoboriv. Visina leta i elektronska zaštita mu pomažu da preživi. Međutim, on u izraelskoj strategiji nije napadački dron. Njegov posao je da ostane dugo u vazduhu i prikuplja informacije. Kao artiljerijski dron, može praktično da upravlja vatrom. Uoči cilj i pozicionira Puls za otvaranje vatre. Na posadi je da pritisne dugme. Može da navodi druge dronove, da usmeri borbene avione, uoči maskiranu PVO na zemlji. Konačno, i da primi udar, jer je bolje izgubiti dron, nego avion sa pilotom.
Što se tiče napada, Izrael je obično koristo neke druge dronove. Međutim, generalno može da prepozna važan cilj i uništi ga preciznim udarom.

Ma

Po meni ovo je odlicna vest ako je tacna, i posebno ako se ispostavi da je u pitanju Hermes 900. Kao sto sam i prethodno vec govorio u komentarima na prethodnim tekstovima, da nema nikakve logike da bude samo ‘sklapanje delova’ dronova, zbog vise razloga, to se ispostavilo kao tacno. Ovde ce biti visestruke koristi. Pored zarade od prodaje dronova (odnos vlasnistva 49-51 je sasvim pristojan) dobice se i na otvaranju novih radnih mesta, zatim nasi inzenjeri ce imati pristup visokim tehnologijama i sticace neprocenjivo iskustvo i znanje, koje se moze upotrebiti i na razvoj nekih buducih projekata ili na usavrsavanje postojecih (npr.pegaz). Zatim jedna od najbitnijih koristi, imacemo pristup kolicinama Hermesa koliko hocemo, tj. ako smo do sada morali da ih cuvamo i upotrebljavamo samo na izvidjanje, osmatranje, obelezavanje ciljeva, jer nismo imali luksuz da ih gubimo, sada cemo moci i da ih koristimo i kao ‘radne konje’ u nekim potencijalnim borbenim misijama kao sto ih i Izrael koristi. I tada je vrlo opasna i ucinkovita stvarcica. A vrlo je moguce i da se otvaraju i mogucnosti nove saradnje sa Elbitom i u drugim tehnologijama, npr. raketnoj tehnologiji i proizvodnji Pulseva ili slicnih sistema. Sve u svemu, prilike su tu, samo ih treba pametno iskoristiti.

Odgovori
Br

Ovi dronovi tipa IKA20M i Obad verovatno imaju neku svoju ulogu, ali nam sigurno nisu najpotrebniji, veci izvidjacko/udarni, koji su svakako potrebni kao Hermes i CH-95, imamo i dokupljujemo, ono sta nam je najpotrebnije je ono sto se najvise trosi u Ukrajini, a to su manji FPV kvadrikopteri kamikaze sa kablom, ali dometa 50km, ne 2km kao Komarci i druga stvar, dronovi kamikaze sa fiksnim krilima tipa Shahed/Geranj, koji su velikog dometa, nose 40kg eksploziva, vrlo su jeftini i prilicno nevidljivi, bar dok se ne priblize meti… A takve stvari za sada nemamo, niti ih nabavljamo, niti imamo neki prototip. Orlan i Lancet su skoro zamrli, a mi najvise ulazemo u Vrapca, Senku, Gavrana i Strsljena, sto je pandan ruskim raznim verzijama Lancet-Orlan. Ne treba ni zaboraviti da svi ti „industrijski kompleti“ prilikom kupovine naoruzanja cesto ne budu ono sto se ocekivalo, narocito u manjim zemljama. Evo npr. Rumunija, od kad su dogovorili proizvodnju Hermesa 450, pa pitajte ih koliko su ih napravili i prodali…

Odgovori
Al

Da ali ulog od 180 miliona i 1,3 milijarde je velika razlika, to su i dobili sta su hteli za te pare , a to je nista jer se cesto desava da takve ideje propadnu. Ipak mi smo dobili Hermes 900 svi smo ga videli, e sad samo treba da vidimo jos tu fabriku i proizvode iste , bar ta dva tipa ako nista vise i to znaci samo zbog transfera tehnologije(mada izrelci su goveda kada treba da daju , vole samo da uzimaju)i potencijalnog tehnoloskog unapređenja nasih inzinjera. Nama treba neki institut gde ce da se razvijaju svakojake tehnologije, imamo toliko mladih koji na svetskim takmicenjima beru nagrade i njima treba dati sredstva da napreduju.

Br

@alex
Svi ti mladi ce praviti neke igrice i klaudove za americke kompanije. Cak i americkim MIC ima problem da dovede mlade zbog preniskih plata

Al

ti „mladi“ ce vrlo brzo da imaju ozbiljnu konkurenciju u VI i molice Boga za bilo kakav posao u struci, ili ce morati na prekvalifikaciju. U SAD vec hiljade i hiljade su na „birou“ i prihvataju plate 30-50% nize nego sto su imali. tako da, nazalost, bice uskoro visak radne snage u tech industriji.

Ž

Nikako ne treba da ulazite u zajednički posao sa Izraelom,jer oni su mnogo opasni uzećevam sve u početku plati ćevam lepo dok vas uvuku u veliku proizvodnju i uverite u kredit koi će vam njihove banke dati tako će vas zadužiti i bankeotiraćete i uzećevam sve i moraćete da vratite zajam i ako je sve propalo ustvari oni oteli .Ne zaboravite ovo

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs