BEG airport status
Montenegro erlajnz za par dana prestaje da postoji: Kako je došlo do ovoga? "Šest do devet meseci" za Montenegro 2.0 / Foto: Montenegro erlajnz

Montenegro erlajnz za par dana prestaje da postoji: Kako je došlo do ovoga?

Montenegro erlajnz, nacionalna avio-kompanija Crne Gore biće ugašena (postaće zapravo nelikvidna sama od sebe za par dana) i umesto nje država će formirati svoju novu kompaniju do prve polovine sledeće godine, saopšteno je nakon jučerašnje sednice novoizabrane Vlade Crne Gore.

Montenegro erlajnz će tako za par dana prestati da postoji nakon 26 godina poslovanja i 24 godine letenja. Uprkos jučerašnjim nepreciznim interpretacijama većine medija, Montenegro nije „ugašen“, država nije donela nikakvu odluku o gašenju ili produžavanju rada, već kako se moglo čuti juče, ne može ni na koji zakonit način više upumpavati pare kompaniji koja, kako je indirektno poručeno, nema sredstava ni za nedelju dana operacija. Nova Vlada je spremila 30 miliona evra za formiranje nove kompanije u sledećem budžetu.

Ova iznenađujuća odluka donesena je, kako je nakon sastanka Vlade objasnio Mladen Bojanić, novi ministar za kapitalne investicije, zato što nova Vlada „nije imala šta drugo da uradi, nije mogla da donese odluku za pomoć Montenegru, nije mogla da donese nikakvu odluku, ruke su joj bile vezane“. Ovim će Crna Gora ostati bez nacionalne avio-kompanije do pred letnju sezonu sledeće godine kako ambiciozno najavljuju novi ministri. Za ostvarivanje ovog cilja već je napravljena radna grupa za formiranje nove kompanije, kako je rečeno „u periodu od šest do devet meseci“.

Jedan od poslednjih letova kompanije bio je i pokušaj ispisivanja srca za kraj?

Kako sad ovo „odjednom“?

Saobraćaj do Beograda gotovo u potpunosti će preuzeti Er Srbija / Foto: Uroš Mitrović, Tango Six

Gubici u poslovanju nacionalnih avio-kompanija, virus koji vlada regijom i pre Korone, postojao je i u Montenegro erlajnzu. Prethodna Vlada Crne Gore zagrizla je još jednom metak i u oktobru 2019. godine najavljen je lex specijalis koji je trebalo da preokrene tadašnju finansijsku depresiju kompanije od 80 miliona evra javno prijavljenih minusa, za pet godina, sa ukupno 155 miliona evra. Prvo je u budžetu za 2020. godinu planirano izdvajanje od 21 milion evra, da bi 9. decembra odjeknula još pozitivnija vest kojoj je dodata čak i stavka od 50 miliona evra za kupovinu novih aviona. Program restrukturiranja koji je počeo mnogo ranije konačno je počeo da daje rezultate i objektivni parametri pokazivali su da Montenegro, iako finansijski stoji loše sa problemima koji se vuku godinama, nije bio spreman da baci peškir.

Nova crnogorska Vlada (potpuna politička revolucija preciznije) rešila je da pauzira već definisane budžetske konstrukcije i po svemu sudeći Montenego je bila jedna od glavnih spornih tačaka. Kako je juče ispričano, na površinu je isplivalo da država Crna Gora od 2012. godine krši pravila o dozvoljenoj državnoj pomoći Evropske Unije i da poslednja planirana tranša od 155 miliona nije dobila konačno odobrenje od Agencije za zaštitu konkurencije na osnovu nekompletne dokumentacije i analiza koje je trebalo da dostavi nadležno ministarstvo. Nova Vlada, kako kaže ministar Bojanić, tako nije imala nikakvu opciju da pomogne Montenegru. Nije donela odluku da kompaniju ugasi već će Montenegro sam od sebe prestati da radi.

Najveći gubitak i izazov novog početka predstavljaće zaposleni / Foto: Montenegro erlajnz

Šlag na tortu (iako ne ključno za uzroke problema) u celoj zbrci oko (ne)odobrene državne pomoći bila je prijava Rajan era kod Evropske Komisije za ispitivanje nedozvoljene državne pomoći Montenegru koja je upućena početkom ovog meseca.

– Probali smo i 15 dana rešavali. Najavili smo da ćemo donositi radikalne odluke i nemamo problem sa tim. Ovde imamo problem da ne možemo da donesemo nikakvu odluku. Radili smo sve šta smo mogli, zvali, raspitivali se, zvali region i druge kompanije, konstultante iz Nemačke i Austrije. Sve u svemu, ne možemo da donesemo nikakvu odluku u korist finansijskog spasavanja Montenegra a da ona bude zakonita. – kazao je Bojanić

Jedan od glavnih problema je što je Agenciji za zaštitu konkurencije trebalo više meseci da oceni lex specijalis i to je kompaniju ostavilo bez para. Poslednje saopštenje Montenegra adresiralo je taj problem – „samo usvojite zakon i dajte nam pare koje ste obećali“. Pod pritiskom potpunog kolapsa potražnje usled Korone situacija je očigledno postala neodrživa. Međutim, predsednik Saveta Agencije za zaštitu konkurencije Miodrag Vujović tvrdi da su problemi bili mnogo dublji i pre Korone. Kako je kazao, nisu dobili adekvatne podatke od nadležnog ministarstva, restrukturiranje traje mnogo ranije i neuspešno je, pogotovo u delu da su tranše državne pomoći dobijene od strane države u ranijim godinama bile neprijavljene i verovatno takođe nezakonite:

– Prema pravilima EU kompanija može dobiti državnu pomoć jednom svakih deset godina, Montenegro erlajnz je tako mogao novu tranšu da dobije tek 2022. godine. Naša Agencija donosi procenu usklađenosti državnog zakona o pomoći sa evropskim pravilima koja definišu da li se država ponaša kao „privrednik“, odnosno da li će efekti investicije koju daje imati povrat u nekoj formi. Mi nismo kasnili sa analizom kako neki kažu već nam nadležno ministarstvo nije dalo sve potrebne informacije za naš deo odluke a zakon o pomoći je svejedno usvojen. – kazao je Vujović, otkrivši da je početkom ovog meseca čak i Rajan er podneo prijavu EU da je Montenegro dobio mnogo više para nego što je to bilo prijavljeno. Koliko je EU striktna dokaz je po Vujoviću i njihovo pitanje o fakturi od pola miliona evra koju je Montenegro ispostavio državi Crnoj Gori za realizovane repatrijacione letove. Po njemu, ključno je da se razume da njegova Agencija nije mogla da ocenjuje samo novih 155 miliona evra već je morala i sve prethodne pomoći od prvog procesa restrukturiranja pre par godina. Ni za to kaže nisu imali dovoljno validne podatke, zbog toga su kasnili što je sada nateralo novu vlast da odbije bilo kakvo novo ubacivanje para znajući da to može biti nezakonito kao i, možda, svi prethodni slučajevi.

Juče se moglo čuti od ministra Bojanića da socijalne prinadležnosti zaposlenima u Montenegro erlajnzu navodno nisu plaćane od 2016. godine i da ukupno kasne „dve do tri plate“. Po njemu je moguće, ako Agencija za zaštitu konkurencije tako prosudi, i vraćanje para od strane Montenegra u državni budžet što je, kako je konstatovao, tek sada malo verovatno.

Posledice

Povezanost će najviše trpeti / Foto: Aerodromi Crne Gore

Zvuk koji se juče mogao čuti iz Srbije nakon reakcija novih crnogorskih ministara zvuk je otvaranja šampanjca u Er Srbiji. Srpski nacionalni avio-prevoznik postaće monopolista na nekoliko meseci na najprofitabilnijoj ruti u regiji između dve države. Crna Gora će izgubiti povezanost i frekvencije letova koje im u ovakvim slučajevima, a videli smo to najbolje na primeru Slovenije, neće nadoknaditi druge, pa ni niskotarifne kompanije.

Milojko Spajić, novi ministar finansija, sinoć je izjavio da će kompanija imati „potpuno novu strukturu“ i „potpuno nov način poslovanja“, što indikuje da su se pored truda pronalaženja rešenja za finansiranje u ovoj i više nego komplikovanoj situaciji (što se na kraju pokazalo nesupešnim) stigli da postave koncept za buduću kompaniju koja bi odmah, „strukturno“ bila uspešnija od svoje prethodne verzije. Zvuči previše nategnuto posebno zbog činjenice da će stečaj „originala“ doneti mnogo više komplikacija koje neće moći da se reše za devet meseci. Spajić je kazao i da nacionalna avio-kompanija nije informisala državu na zadovoljavajuć način o svom poslovanju, da oni ne znaju šta je sve rađeno uz sumnju da je rađeno loše.

Montenegro je imao skoro 30% tržišnog udela na svom domaćem tržištu što je poduhvat budući da su Aerodromi Crne Gore izuzetno radili svoj posao na privlačenju inostranih kompanija. Konkurencija koju je crnogorska nacionalna avio-kompanija imala u odnosu na komšijske primere bila je disproporcionalna. Rekord kompanije bio je oko 100 letova dnevno, prevozila je za nijansu više putnika do Beograda od Er Srbije ali sa manjom frekvencijom letova. Poslovni gubici su smanjeni u poslednje dve godine, flota je unificirana, investirano je i u novi imidž kompanije.

Crna Gora ovim, nadajmo se privremenim, gubitkom svoje nacionalne avio-kompanije najviše gubi na povezanosti.

Formiranje nove kompanije iako u teoriji ne toliko komplikovan poduhvat koji se može postići i za manje od šest meseci biće, u doba Korone, gotovo nemoguća misija. Prestanak operacija je administrativni pakao koji za sobom vuče brojne probleme a sada i zbog Korone ne možete da putujete radi pregovora i novih dogovora. Ako nemate osobe koje su već radile taj posao (komercijala i network pre svega) gotovo je nemoguće to uraditi za devet meseci. Brzina reagovanja svakako mora biti prioritet jer će Viz er i Er Srbija preuzeti najbitnije segmente tržišta koje, ako se na njima etabliraju, novi Montenegro teško može povratiti. Država što pre mora formirati ne samo radnu grupu koja rešava državno-kompanijske probleme i finansije već mora odrediti menadžment nove kompanije, njenu ključnu figuru i figure koje u novim pregovorima predstavljaju garanciju realizacije i znaju da pregovaraju. Za ovaj posao je gotovo nemoguće naći strance u tako kratkom vremenskom roku što znači da su sadašnji zaposleni, na ključnim poslovima u komercijali i flight ops segemntima jedino praktično rešenje.

Korona će držati ukupne brojke na istorijskim minimumima bar još sledeće godine pa će interesi za opsluživanje strateških linija iz i ka Crnoj Gori biti upitni od strane drugih inostranih kompanija. Er Srbija će počistiti najfrekventniji koridor sa Srbijom dok će niskotarifne kompanije biti motivisane samo tržišnom tražnjom koja očigledno je, zbog Korone, neće postojati. Logičnije je onda razmišljati da će, upravo zbog Korone, nova nacionalna avio-kompanija morati da posluje sa realnim gubitkom u prvim godinama postojanja. To će i novu vlast naterati da shvati da nema „investicije“ (termina koji su obećali da od sada koriste, ne „državna pomoć“ ili „subvencije“) bez, bar inicijalnog, većeg gubitka za ovu vrstu priče. Gubitka koji je bitan za kvalitet života, ekonomiju i turizam.

Pratite Tango Six i na društvenim mrežama. Na Instagramu, Jutjubu, Tviteru i Fejsbuku.

[easy-social-share buttons="facebook,twitter,google,pocket,linkedin,mail" counters="1" counter_pos="inside" total_counter_pos="none" fullwidth="yes"]

Autor:

Petar Vojinovic Glavni i odgovorni urednik petar.vojinovic@tangosix.rs

Komentari

De

Sad vi u CG bar znate da Rajan Er treba maksimalno maltretirati i ne dati mu dopust tržištu CG.

Odgovori

Problem je onda sto ce vam pravosudni organ EU sesti za vrat , pa tek onda dolaze problemi! Najbolji nacin borbe protiv takvih „giganata“ je svesnost onih koji lete na nekom od letova , ovo vazi i za Srbe i , rspektivno, i za crnogorce i sve ostale , Svojim maticnim kompanijama a koje bi opet trebale cenama da budu pristupacnije za domace korisnike usluga !
Jer ako neko poput „Ryern Air“ nema putnike onda nece leteti na tim destinacijama!

bl

vise razmisljanja na temu:

1. Iskreno, nije mi nesto preterano zao. Iskren sam. Srecno im bilo sa novom avio kompanijom ali ME nesto nikada nisam voleo.

2. „Prema pravilima EU kompanija može dobiti državnu…“ Muka mi je vise od ovakvih gluposti, Nit je Srbija niti Crna Gora clanica EU niti su ASL i ME, EU firme pa da na njih se odnose navedena pravila. Slican problem sam imao sa SBB-om koji postuje GDPR a Srbija nije potpisnica GDPR-a. Kazu tezimo ka EU pa to postujemo. A sto onda ne postuju milion drugih zakona koje idu u prilog obicnom coveku/radniku a postoje u EU?

3. Sto se tice velikih na stanovistu sam @Deki. Ako oni trebe maltretiraju imas i ti pravo da maltretiras njih kao drzava. ili nas pustajte u EU pa da postujemo EU pravila ili trpite posledice koje neko kao nezavisna drzava moze da lupi po nosu koga hoce kao drzava.

Ne

@blokovski

Vezano za tacku 2, Srbija nije clan EU i nije potpisnik GDPR-a. Ali isto tako, Srbija ima svoj lokalni Zakon o zastiti licnih podataka koji je skoro doslovce prepisan GDPR pa ga razne kompanije tako i zovu.
P.S. Da ne bide zabune, nikakve veze sa SBB-om nemam niti se time bavim ali zakonima u ovom domenu da.

Go

@Blokovski

Što se tiče GDPR, ne postoje zemlje „potpisnice“ jer nije u pitanju sporazum. U pitanju je zakonska regulativa koju je donela EU i koja se odnosi na rukovanje ličnim podacima rezidenata EU. Ako rukujete takvim podacima, na vas se odnosi GDPR. Što se tiče primene u Srbiji na lične podatke građana Srbije, GDPR tu nema nikakvu primenu. To što se mi kao trudimo da implementiramo slične zakone, a nemamo načina da obezbedimo primenu, to je neka druga priča. Pri tom, lični podaci u Srbiji nisu u realnosti nikako zaštićeni, pogotovo ako ih se dočepa neko ko je u vlasti ili blizak njima.

Što se tiče finansijske pomoći aviokompanijama, ne poznajem dovoljno tematiku da bih imao neke ozbiljne stavove. Ovako laički, apsolutno je neravnopravan položaj malih aviokompanija u odnosu na evropske i svetske gigante i nema tih para koje bi te državice mogle da upumpaju u svoje aviokompanije a da one postanu pretnja nekoj evropskoj aviokompaniji. Očigledno je da je EU regulativa u tom smislu veoma manjkava, pa države ne mogu da štite svoje osnovne infrastrukturne interese. Druga stvar je, međutim, što na ovim prostorima aviokompanije predstavljaju politički plen za uhlebljavanje podobnih, pa stvaraju mnogo veće troškove nego što bi trebale…

De

@ Dragan Dubonjac
Ne treba svatati stvari bukvalno. Naravno ukoliko podnesu zahtev (a svi bi deo kolača u sezoni, pod uslovom da se reši situacija sa pandemijom), vi ga razmatrate. Pa kad ga razmotrite i ako ga razmotrite uopšte, onda ih obavestite sa žaljenjem da nemate slobodnih slotova, ili da su u traženom vremenskom intervalu su svi slotovi zauzeti, ili im ponudite slotove u takvom vremenskom terminu gde jednostavno niko neće da leti u isto jer mu se to ne isplati. CG još uvek nije članica EU i kakvu korist Rajan Er ima od toga što hoće da ugasi MA?

Ve

Prica o osnivanju nive kompanije je bajka za malu djecu.Nezvanicno niko od ljudi iz MA nije planiran da bude dio radnog tijela koje bi se bavilo osnivanjem nove kompanije?

Odgovori
no

Wow.
Kako strucan i neutralan clanak.

„Samo“ 4 ponavljanja napomene kako ce AirSerbia imati veci (udio u trzistu)…..

;-)

Odgovori
Zo

Pa zar nece? Ko bi drugi, LH?

Dj

A neće, jel?

Jo

то је чињеница. и Ер Србији билатерларни споразум иде на руку, јер нико други не може да лети између Србије и Црне Горе

no

Da su normalne okolnosti, bilo bi tako.

Ovako, dok krene aviosaobracaj („kraj „korone, pocetak ljetnje sezone…), bice i novi Montenegro ili nesto slicno.

A i pitanje je kojim resursima bi AS trebala to odraditi.

Be

@nomen

Pa ko će drugi da preuzme deo trzišta koje je napustio MA?
Ko će drugi da leti na liniji Beograd-Podgorica-Beograd?

Ja

Ne mogu se do veka kompanije koje lose posluju drzati na misicima,pucaju mlogo vece avio kompanije pa zasto nebi i Crnogorska.Drugo tako mala zemlja sa tako malim budzetom treba biti zahvalna ako poseduje sportski aero klub.

Odgovori
Me

MA je jedan od najvecih gubitasa u CG a prezivljavali su na racun drzave odnosno njenih gradjana! MA ,inace miljenik DPS nije zrtvovan a najmanje je ljudi zaposljavao od nekadasnjih giganata recimo:( solana ulcin, brodogradiliste Bijela,jugoceanija Kotor,obod Cetinje i jos mnogo toga) Za razliku od MA ova preduzeca nisu dobili pomoc iz budzeta a radili su jako dobro……..

Odgovori
Da

Браво Медо. Ја имам Обод замрзивач. Најбољи на свету. Нико у породици се не сећа када је купљен.
Мој комшија Обод фрижидер из 80их.
Неуништиви.
Свима нам је жао судбине те добре фирме и њених врхунских кадрова.

BB

Dax, u našoj porodici Obod ulazi u 48-mu godinu…

Sl

@Dax da nije mozda Obodin ? Posto takvu ves masinu imam od 1980.

Da

Ова храбра и ризична одлука има и предности и мане. Ако наредни кораци буду добри ово ће бити супер потез. Барем су скинули један тежак камен са леђа и немају проблема са кадровима претходне власти.
У претходној власти има много тешких милионера и могли су да донирају део свог тешким радом и знањем стеченог богатства да одржавају МА у животу, уместо да ламентирају како је ово ударац против Црне Горе. Али нису.
Мој им је предлог да направе фер договор са АС и Србијом, где би држава Црна Гора сразмерно својим потребама и интересима ушла у власништво АС, а та заједничка фирма на прави начин изашла у сусрет специфичностима Црне Горе и њеног ваздухопловства. Пре свега је битно да црногорски ваздухопловци добију могућност да наставе да раде што пре.
Заједно смо јачи.
Али знајући нашу политику ово је па скоро немогуће да се деси.

Odgovori
Ne

U kakvo vlasnistvo i ko da udje? Da partijske kadrove presele u bg? Ko ce da plati milione evra od preleta i taksi koje sad montenegro nema da isplati? Sto se tice MA sami pali i sami se ubili. Da srbija finansira cg avanture, pa ni ove nase ne mozemo da ispratimo kako nas lazu i varaju.

Da

@Nele
Волео бих да сам ја у праву, и да је то изводљиво, а да Ви нисте. Али….
Ма ја Неле причам моје снове, где смо ми нормалне земље и где нормални људи око свега могу да се договоре на нормалан начин. А заиста верујем да је овако нешто најбоље решење и да на прави начин може задовољити све интересе и свачије специфичности.

Ni

Pametno su to uradili, narednih par godina aviosaobracaj ce poslovati u gubitku globalno i kad to prodje lepo osnuju novu kompaniju u okruzenju i uslovima gde to moze biti profitabilno. Racionalan potez, bravo!

Odgovori
Da

@Nix
Биће да сте у праву.
Када прочитам ко је све дигао дреку (сви екстремни интересни кругови бивше власти, ваздухопловни аналитичари и стратези без дана рада унутар неке авиокомпаније, разни „интелектуалци“) против овог смелог потеза нове црногорске владе, веома сам близу да га одмах подржим, иако нисам стручан у овој области.
Само ми није јасно зашто нису своје милионе уложили у ту рупу без дна, него тако широко желе да убацују туђе паре унутра. Ево сада имају прилике да донирају паре партијским кадровима који су остали без посла.
Једино ми је жао летачког и техничког особља и надам се да ће се за њих брзо наћи неко добро решење. Желим им све најбоље.

An

Odlična vest.

Odgovori
Re

Koliko beše miliona evra duguje Montenegro državi Srbiji, aerodromu Beograd, NIS i SMATSA? Jedino to me realno zanima iz cele priče.

Odgovori
Sl

Ako duguju to ce i da plate. Ako su u stecaju, ide raspodela imovine prema poveriocima

Re

Koje imovine, oni cvonjka nemaju? Koju imovinu imaju? Nemoj samo reći avione…

Go

meni je ovo sasvim logicno.. drzava CG je prakticno bankrotirala, i odrzavati kompaniju koja proizvodi samo gubitke je nereacionalno kada se javljaju pitanja da li ce moci da odgovori na osnovne potrebe poput finansiranja obaveza prema inostranstvu i unutar.
AS ce ovo iskoristiti to je fakat i zbog toga se mogu ocekivati vece cena avio karata, no, mene licno to ne pogadja jer CG nisam video ima vise od 10.godina, ali razumem da ce veliki broj putnika morati da plate vise zbog novonastalih okolnosti. Oporavak avio trzista sa ovim tempom nije realan pre 2024..

Odgovori
ne

Doslo je konacno vrijeme da se negativno poslovanje u avio industriji u Crnoj Gori vise nece tolerisati.Kako u avio industriji tako ce biti u svim sferama poslovanja dje je drzava vlasnik i dje ne moze da se obezbjedi poslovanje u pozitivnom bilansu.Bilo bi dobro da se tako razmislja i u slucaju Er Srbije za koju je Montenegro Airlines mala beba sto se ukupnog gubitka tice.Ono za cim je ostao zal, je to da ce 300 vrsnih profesionalaca ostati bez posla.

Odgovori
Sl

U kapitalizmu nema sentimentalnosti. Meni nedostaje Zastava (ona sto pravi automobile), ali pojelo je trziste, nedostaje mi milion ex SFRJ kompanija. No dzabe. Balkanske zemlje su usle u kapitalizam (veoma lose), sad nema povratka. Ako jednog dana lupam, ode i Air Serbia, ne treba da tugujemo. To nije onaj nas JAT. Tako i sa MA. Sve te kompanije imaju samo ime i nista vise.

Radi paradigme, ovo je dokaz, koliko je Balkan los u kapitalizmu. Nisam verovao da cu kao dipm ekonomista da ovo kazem. Da se sutra vrati socijalizam u najgorem obliku, ovde bi bilo 5x bolje. Nelikvidnost je rak rana, posebno u drustvima kao sto su narodi Balkana. Nema mi u cemu da konkurisemo svetu, jer sve uvozimo, nista ne proizvodimo i molimo Boga da nesto izvezemo.

Ekonomije su nam nivou Srednjeg veka. Pa sa Hrvatska i CG oslanjanju na turizam, Srbija na poljoprivredu (rudarstvo je unistila) itd.

Odgovori
An

Šta bi bilo bolje u socijalizmu?

80ih bila veća nezaposlenost nego sada…

Sl

Andrija nikako 80ih nije bila veca nezaposlenost nego sada. Posebno se nije obracunavalo ko jedan dan ode u metlice da je zaposlen cele godine. Drzava Srbija laze. Realna nezaposlenost nacije je izmedji 25 i 30%. A ne 7% koliko nam servira ova vlast. Pritom plata u SFRJ je bila izmedju 800 i 1200 maraka, dok je u Srbiji 300injak evra. U kojim to sektorima radi 2-2.5 miliona Srba ? Slicno je i sa CG i Hrvatskom. Stim sto je Hrvatska ipak malo korektnija pa su izasli javno sa pravim stanjem budzeta i pravom nezaposlenoscu

Si

@Sladjan Ok oni lažu. A odakle i tebi taj podatak od 25 i 30% ? Dakle i ti lažeš?

Sl

@Sinđa

„Sa njegovim mišljenjem po tom pitanju se slaže i Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“.

– Potpuno je jasno da je cifra koju prikazuje Republički zavod za statistiku irelevantna. Ta institucija već godinama prilagođava te podatke kako bi se prikazivalo da broj zaposlenih raste a nezaposlenih smanjuje. U praksi to naravno nije tako. Dovoljno je da je neko radio samo jedan dan u godina a u svim ostalim bio nezaposlen da ga Republički zavod za statistiku prikaže kao zaposlenog iako on to objektivno nije. Isto važi za sve koji su bili angažovani na privremenim i povremenim poslovima. To je potpuno apsurdno jer se u praksi radi o nezaposlenim ljudima koji povremeno imaju neki posao. Realna cifra nezaposlenih u Srbiji je oko milion ljudi a ne višestruko manje kako prikazuje zvanična statistika – tvrdi Veselinović.“

Du

’80 veća nezaposlenost??? Što vi ljudi lupate, pa proizvodili smo od igle do lokomotive, vazduhoplova i počele nam neke struje sa Zapada zajedno sa ovim našim aljkavcima podmetati nogu na svakom koraku samo da nam otežaju život nebilismo se zaljubili u kapitalizam. Tako se i nažalost desilo kako nam ide svi vidimo prvo Adria a sad i Montenegro ko je sljedeći pokazaće vreme e vala smo se usrećili.

Odgovori

Prilikom komentarisanja tekstova na portalu molimo vas da se držite isključivo vazduhoplovnih tema. Svako pominjanje politike, nacionalnih i drugih odrednica koje nemaju veze sa vazduhoplovstvom biće moderisano bez izuzetka.

Svi komentari na portalu su predmoderisani, odobravanje bilo kog komentara bilo kog značenja ne odražava stav redakcije i redakcija se ne može smatrati odgovornom za njihov sadržaj, značenje ili eventualne posledice.

Tango Six portal, osim gore navedenih opštih smernica, ne komentariše privatno niti javno svoju politiku moderisanja

Ostavite odgovor

Najnoviji komentari

Miki na: Komercijalne operacije „letećim taksijem“ u Srbiji sada i regulatorno definisane: Direktorat civilnog vazduhoplovstva objavio pravila za eVTOL letelice

Dakle, za početak, nema autnomnog letenja. Ok! Smislili su pojam vertiporta. Dalje, sad bas nije jasno, ni jedna takva letelica do danas nema FAA ili EASA sertifikat. Ako ih i ne bude do 2027, da li DCV može izdati neki sertifikat, pa da ipak lete, samo kod nas? (...ali u tako nešto ja ne bih…

07. Feb 2025.Pogledaj

Milan na: Srbiji ostalo da se isporuči još 5 lakih višenamenskih helikoptera H145M

Nama trebaju veci a ne komarci,od helikoptera..Mi28,je za nas. ok ne moze sad ali takav,heliš,on je toliko bolji od MI24-35,jel 1986SSSR,je napustio projekat MI24I Presli na MI28,I uradili dobar helih..naravno uz KA52,2najjj. u Ruskoj vojsci. Hrvati su 1992jos imali 10 MI 24,dobili od jbg,od brace,Rusa. ali takva vremena bila!!

07. Feb 2025.Pogledaj

M na: Vijesti: Crna Gora prodaje preostale Super Galebove i Gazele

Ne baš. Pošto nisu koristili ovu opremu obuka i preobuka osoblja bi ih koštala više nego što oprema vredi, posebno za pilote i aviona i helihoptera. Jedino Srbiji postoji teorijska šansa da može da znači, zavisno od stanja opreme

07. Feb 2025.Pogledaj

Thomas na: Vijesti: Crna Gora prodaje preostale Super Galebove i Gazele

@Ilija Da bog da da se nakupite toliko oruzja da za kruha nemate. Bar ce vecina vojnika NATO Saveza moci zapisat odstrijelj. Da ne bude fora goloruki starci itd. kekw Vojsku treba unificirat. Svu tu starudiju treba odrzavat. Sto starije to gore. Svu tu tehnika preostala iz JNA je samo staro zeljezo. Bolje prodat nego…

07. Feb 2025.Pogledaj