Kompanija „Airbus Defence and Space“ održala je juče u saradnji sa Mašinskim fakultetom u Beogradu simpozijum i tehničku diskusiiju posvećenu satelitskim tehnologijama i portfoliju njihovih usluga iz oblasti optičkog nadzora iz svemira za vojne i civilne upotrebe.
Kako se moglo čuti tokom predavanja, Erbas je spreman da Srbiji ponudi tehničko-tehnološku saradnju u civilnoj i vojnoj oblasti upotrebe satelita za nadzor.
Poslednja nabavka Erbasovih proizvoda od strane Srbije bila je u segmentu vojnih transportnih aviona. Trenutno je u toku finalizacija isporuke druge tranše naručenih helikoptera H145M za RV i PVO Vojske Srbije. Evropski konzorcijum je na nedavno održanom Vazduhoplovnom samitu jugoistočne Evrope u Beogradu Srbiji kandidova0 opciju nabavke vojnih transportnih aviona većeg kapaciteta, dok je pre manje od mesec dana višečlana delegacija Erbasa prisustvovala CAPA konferenciji posvećenoj komercijalnom avio-saobraćaju.
Jučerašnje predavanje na Mašinskom fakultetu, pred zvanicama iz civilnog i vojnog sektora domaće vazduhoplovne industrije i civilnih institucija koje bi bile potencijalni korisnici, održali su Aleksandar Bojanić, regionalni direktor prodaje „Airbus Defence and Space“ za istočnu Evropu, i Džo Koti, menadžer za prodaju i razvoj poslovanja u „imaging intelligence“ sektoru kompanije.
Kako je Bojanić kazao za Tango Six, jednodnevni simpozijum deo je višegodišnje saradnje kompanije Erbas i Mašinskog fakulteta, o čemu je naš portal ranije izveštavao:
– Cilj današnjih prezentacija, aktivne diskusije i razmene znanja je unapređenje tehničko-tehnološke saradnje u oblasti svemirske industrije, odnosno portfolia usluga koje „Airbus Defence and Space“ nudi kada su komercijalni sateliti za nadzor u pitanju. Tokom predavanja i diskusija razmatrani su modaliteti za jačanje strateških kapaciteta Srbije u domenu naprednih komunikacionih sistema daljinske detekcije, kako u vojnim tako posebno u višestrukim civilnim primenama. Verujemo da postoji veliki potencijal za zejdnički razvoj i upotrebu ove tehnologije u Srbiji. – rekao je Bojanić.
Predavanja na simpozijumu obradila su tri segmenta. Sposobnosti Erbasovih satelita i njihovih „Imaging Analytics“ proizvoda, odnosno priču o satelitskim snimcima visoke rezolucije i analitičkim rešenjima za obradu tih snimaka. Zatim je bilo reči o upravljanju krizama u domenu atmosferskih nepogoda i o upotrebi satelita kao pomoći u vanrednim situacijama. Na kraju je održana prezentacija o preseku optičkih sposobnosti satelita i veštačke inteligencije.
– Cilj celodnevnog simpozijuma je naša želja da se naučnoj zajednici predstavimo kao kompanija i da razgovaramo o kapacitetima koje „Airbus Defence and Space“ poseduje u segmentu satelitske tehnologije. Želimo to da prezentujemo našem fakultetu, studentima ali i državnim institucijama.
Cilj je bio da predstavimo naša rešenja ali i da razgovaramo o idejama i potencijalima primene ove tehnologije u nadležnostima civilnih institucija koje su uzele ušeća u simpozijumu. – istakao je Bojanić za Tango Six.
30 (do 15) centimetara optičke rezolucije
U okviru opširne tehničke prezentacije koju je održao Erbasov Džo Koti, predstavljen je opseg mogućnosti optičkog nadzora Zemlje, uz prikaz prednosti „Airbus Defence and Space“ konstelacije satelita u odnosu na konkurentna rešenja. Predavanje je pružilo i uvid u Erbasov strateški pristup projektovanju, proizvodnji i raspoređivanju satelita, koji se, kako ističu, značajno razlikuje od industrijskih trendova masovne proizvodnje satelita istih namena i misija.
Kako je naglašeno, u srži Erbasove filosofije je mišljenje da nijedno pojedinačno tehnološko rešenje satelita ne može efikasno služiti svim potrebama nadzora Zemlje. Umesto toga, kompanija je razvila raznovrsnu konstelaciju tipova gde je svaki satelit namenski projektovan za specifične misije i primene. Ovaj pristup je najbolje prikazan kroz njihov vodeći sistem „Pléiades Neo“, koji je postigao najvišu komercijalno dostupnu rezoluciju na svetu od 30 centimetara (preciznije, 28,5 cm). Mogućnosti sistema su zaista impresivne: u stanju je da snimi milion kvadratnih kilometara dnevno, bilo gde na planeti, optika je multispektralna, sa tačnošću geolokacije od 3,5 metara.
Prezentacija je na početku obuhvatila razvoj tehnologije satelitskog snimanja tokom četiri decenije. Od najranijih komercijalnih satelitskih snimaka iz 1980-ih, koji su jedva mogli da razlikuju infrastrukturu na površini Zemlje, do današnjih snimaka ultra-visoke rezolucije koji mogu identifikovati pojedinačna vozila. Tehnološki razvoj „svemirske optike“ prikazan je kroz poređenje istorijskih i trenutnih snimaka nuklearne elektrane Černobilj, pokazujući promene na kompleksu od katastrofe 1986. godine.
Integracija veštačke inteligencije i mašinskog učenja kao pomoć u analizi fotografija dobijenih iz satelita bila je jedna glavnih tema prezentacije. Erbas je paralelno godinama razvijao i softvere koji pretvaraju sirove fotografije u upotorebljive informacije. Ovi softverski alati u stanju su da automatski detektuju i klasifikuju promene u infrastrukturi, analiziraju obrasce upotreba poljuprivrednog i građevinskog zemljišta, kao i razne kategorije aktivnosti u urbanim okruženjima. Prezenter je zaključio da, iako analitičari ostaju nezamenljivi zbog svog kontekstualnog razumevanja i rasuđivanja, pomoć veštačke inteligencije dovodi do unapređenja efikasnosti u isporučivanju konačnog proizvoda od 40%.
Primene jedinstvenih sposobnosti satelita za nadzor predstavljene su kroz nekoliko studija slučaja, počevši sa primenama u oblasti odbrane. Na primeru sukoba u Ukrajini ilustrovano je, uz upotrebu interesantnih primera, korišćenje Erbasove konstelacije satelita za nadzor za praćenje vojnih aktivnosti, procenu štete nakon dejstava iz vazduha i nadgledanje kritične infrastrukture. Međutim, prezenter je naglasio da ova tehnologija ima jednako vredne mirnodopske primene, od verifikacije poljoprivrednih subvencija do urbanističkog planiranja i praćenja životne sredine.
Zapravo, opcije primene satelita za nadzor u civilne svrhe još su impresivnije po raznovrsnosti od vojnih.
Erbasovim satelitima mogu se obavljati sledeće aktivnosti nadzora i obrade fotografija:
„Precizna poljoprivreda“ – praćenje zdravlja useva i stanja zemljišta, kao i kontrola subvencija za poljoprivrednike. Da li niču subvencionisane kulture ili one koje nisu bile odobrene?
Naftna i gasna industrija – praćenje stabilnosti tla i naftnih bušotina kako bi se uočila pomeranja zemljišta.
Šumarstvo – kontrola krčenja šuma i ilegalne seče.
Komunalne usluge – nadzor električnih instalacija, provera stanja dalekovoda i električnih stubova.
Putna infrastruktura – praćenje stanja puteva i potrebe za popravkama.
Građevinarstvo – otkrivanje bespravne gradnje, posebno ilegalnih nadogradnji postojećih objekata.
Upravljanje otpadom – nadzor deponija i otkrivanje ilegalnog odlaganja smeća.
Kartografija – praćenje razvoja grada, urbanističko planiranje.
Katastar – precizno određivanje granica zemljišnih parcela.
Građevinske dozvole – zoniranje, popis stanovništva, planiranje razvoja grada.
Planimetrija – određivanje dozvoljenih visina gradnje.
Proračun linije vidljivosti – za postavljanje antena i druge opreme.
Elektromagnetna propagacija – analiza uticaja zgrada na prostiranje signala.
Na prezentaciji je bilo reči i o konkurenciji, preciznije o razlikama u pristupu od strane alternativa, kao što je konstelacija satelita „Copernicus“ čija je upotreba načelno besplatna. Na ovom primeru istaknute su prednosti komercijalnih sistema u pogledu pouzdanosti i njihovog raspoređivanja. Za razliku od „Copernicus-a“, koji radi po fiksnom rasporedu bez garancije specifičnih vremena pokrivanja, komercijalni klijenti Erbasa mogu zahtevati ciljane zadatke, ukoliko od evropskog konzorcijuma kupe i zemaljsku stanicu za „taskovanje“ satelita.
Svaka zemlja koja koristi Erbasove usluge plaća određen set fotografija iznad željenih globalnih lokacija ili koordinata i te fotografije skida sa zaštićenog „cloud“ servera. Od snimanja željene lokacije, do isporuke jedne fotografije, koja u zavisnosti od detalja može biti veličine i preko 40 gigabajta, prođe oko dva sata. Ovaj vremenski period može biti i kraći kupovinom hardvera za upravljanje satelitom kada se on nalazi u sektoru pokrivenosti iznad vaše zemlje. Tada je isporuka fotografija direktna ka stanici korisnika, zaštićena i mnogo brža nego kada se komercijalno plaća samo „skidanje“ fotografija. Opseg pokrivenosti iznad neke zemaljske stanice, za pojedinačnog klijenta, je do 2000 kilometara u prečniku.
– „Airbus Defence and Space“ je višedecenijskim poslovanjem u segemntu vojnog i civilnog nadzora proizveo zaista raznovrsne mogućnosti softvera za analitiku. Upotreba fotografija, posebno u civilnoj oblasti konstantno evoluira. Primenama AI tehnologija za obradu fotografije rezolucije od 30 centimetara, filtriranjem, upotrebom i mašinskog učenja, u stanju smo da generišemo sintetizovanu verziju fotografije sa rezolucijom od 15 centimetara.
Osnovna tehnologija koju smo danas prezentovali može biti modifikovana za specijalizovane primene prema potrebama klijenata. Ova fleksibilnost, zajedno sa mogućnostima snimanja visoke rezolucije i pouzdanom infrastrukturom za isporuku fotografija, osigurava nam vodeću poziciju na tržištu satelitskog snimanja. – poručili su iz Erbasa na Mašinskom fakultetu.
Branko
Za 400M koji je ponudjen i koji nosi do 37t., znamo da moze da preveze dva Milosa ili jednog Lazara, a da li moze Noru, ona je oko 30 tona sto je ok, ali da li staje zbog dimenzija? Tenkove vec ne moze da transportuje. Za nas bi bio idealan avion sa nosivoscu od 45 tona.
Srbofil
@Branko
Vrlo je jednostavno. Da li VS ima negde van Srbije na zadatku haubice Nora B-52? Da li VS planira da obavlja misije van države gde su potrebne haubice? Da li VS ima bilo kakvo međunarodno angažovanje gde je potrebna hitnost avio transporta neke velike količine tehnike?
Odgovor na sva pitanja je ne. Bolje je taj novac potrošiti upravo na te iste Nore kojih u službi ima svega 20ak.
Jordan
Ako je verovati specifikacijama, trebalo bi da može. Nora je visoka 3,4m a A400M dozvoljava teret visine 3,85 cm. U širinu i dužinu ima više mesta.
Treba gledati malo širu sliku, ovaj avion bi obezbedio puno bolju podršku srpske namenske industrije svojim kupcima.
Boki
@Jordan
Izvoz nase namenske je previse mali da bi uopste razmisljali o kupvini heavy transportnog aviona. Sta ce nam previse skup za odrzavanje avion kada se jednostavno moze iznajmiti avion za koje troskove placa naravno kupac tog nauruzanja.
Kada bi bilo posla za njega, pa i ajde da razmislimo o tome. Ovako za dva leta mesecno se nikako ne isplati.
Vlad
Boki,
U slučaju kupovine takvog aviona on ne bi leteo samo za naše potrebe već i za potrebe trećih strana. Dakle, angažovanost bi mu bila na potrebnom nivou. Što se tiče izvoza naše namenske, pa taj avion se koristi i za dopremanje opreme koja se kupi za VS. I na kraju, iznamljivanje aviona svakako plaća kupac naoružanja bez obzira da li ga transportuje naš avion ili iznajmljeni.
Branko
Izvezeno je skoro 80 nora, Azerbejdzan je nedavno narucio 48, Kipar Tamnave, Alzir je hteo 72, ali nemamo sasije, plus da nije bilo ovog rata i da mozemo da uvezemo sasije do sada bi ih bilo znatno vise izvezeno, do sada ih je napravljeno oko 100, a moglo je duplo vise. Ova situacija nece trajati vecno, a Nora se trazi mnogo vise nego Milos i Lazar, pa ako vec kupujemo nesto vece, normalno bi bilo da moze da i preveze Noru.
Boki
@Vlad
Ako se trece strane odluce za dostavu avionom, tesko bi se odlucile za prevoz tim A400 zato sto je nalet preskup. Oni se okrecu jeftinim varijantama iz Ukrajine,Egipta ili Azerbejdzana itd.
@Branko
I sve to navedeno je izvezeno brodovima ili vozom jer je daleko jeftinije. Dostava naoruzanja avionima sluzi samo za slikanje i promocije.
Y20
– Česti kvarovi motora, složena avionika i ograničenja na neasfaltiranim pistama.
– Skupa nabavka, održavanje i operativni troškovi, što ga čini neprikladnim za zemlje s manjim budžetom.
– Neprecizna uloga u misijama, ograničena globalna podrška i konkurencija jeftinijih alternativa.
– Zavistan od Airbus-a i rizik od gašenja proizvodnje ako ne bude novih narudžbina.
A400M je skup i zahtevan, pa je samo za finansijski dobro opremljene vojske.
Miks
Do pre neki dan imali jedan An-26 sa gotovo izvesnim gašenjem transportne komponente vojne avijacije, a sad ljudima ne valja 2xC-295 i potencijalna nabavka A-400M. Svetu se zaista ne može ugoditi. Mimo ove priče, odličan je ovaj sistem satelitskog monitoringa, ali nekako sam više za to da kupimo i lansiramo svoje satelite od Rusa ili Kineza ili oboje kako bi imali sistem koji nam neko neće isključiti kad je bitno. Pored navedenog, ja zaista nisam impresioniran kvalitetom fotografija, Kinezi su još pre par godina izbacili fotku grada gde je rezolucija bar 100 puta bolja od ovoga što je Airbus prikazao.
Nenad N.
Verovatno u svetskom vrhu sto se tice vojne primene, iako ima i jeftinijih resenja. Za civilnu primenu malo teze, jer dok „covek na terenu“ ne ode i ne pogleda problem, nema ni resenja.
Inace Erbasov Atlas ima za trecinu vecu nosivost i za trecinu veci dolet od Embraerovog Milenijuma koga sad svi nesto kupuju (srednja cena oko 150 miliona), uz slicne troskove odrzavanja. A i Francuska i Spanija su kudikamo blize od Brazila. Ako bi se islo na veci transport, Erbas Atlas jeste dobro resenje.
Po „load“ semi koju je dao Erbas na sajtu, moze da ponese Noru, uz razmontiranu cev topa.
Srbofil
@Nenad N.
Nedavno je država odustala od projekta solarne elektrane jer nisu znali da na lokaciji postoji čitavo jezero, tako da su ovakve usluge preko potrebne.
Što se tiče aviona, Makedonija je kupila kontigent novih oklopnih vozila iz Amerike. Jel znate kako su stigli? Brodom do Grčke i onda vozom. Strategijski transportni avion služi za podršku ekspedicionim trupama, a ne da jednu Noru povezete negde na sajam.
Branko
Od Amerike brodom do Grcke, pa onda vozom, to nije mnogo jeftinije nego npr. 48 leta do Azejberdzana, narocito ako ne moze drugacije, to je sigurno jeftinije od komercijalnih letova, mada i ja mislim da nam to ne treba, ali ako stvarno kupuju, bilo bi logicno dodati jos koju tonu nosivosti i za Nore, sta ce nam npr, neki srednji od 20-25t…
Srbofil
@Branko
Nemate predstave koliko je to jeftinije. Koliko je kg tereta brodskog transporta u odnosu na avion? Razlika je nebo i zemlja, pardon, more.
Perko
@Branko
Mnogo, mnogo je jeftinije.
Brodovi se natovare sa desetinama hiljada tona tereta (najveći i sa stotinama hiljada tona) i tvojih 40 tona je ništa, kamičak. Kao da upoređujemo prenos bombone i velikog džaka brašna u rukama. Avion troši ogromnu količinu goriva + ostali troškovi a preveze samo tih 40t, svi troškovi otpadaju na taj jedan proizvod.
Nenad N.
Gresite. Za specijalizovane terete kao sto je orudje jeftiniji je avion. Vecina savremenog brodskog saobracaja je kontejnerska. Moraju da se ispostuju gabariti kontejnera sto se sa tih „40 tona“ jednostavno ne moze. Ako imate manji broj orudja, a obicno je tako, prevesces avionom. Brod se isplati ako imas veci broj orudja, za par komada se ne isplati organizovati prevoz brodom koji nije kontejnerski i placati osiguranje (inace veoma vazna stavka kod takvih prevoza).
Perko
@Nenad N
Postoji i puno faktora koji su i bitniji od cene transporta, nije sporno. Ali ako će neko da preveze divizion sa pratećim vozilima odjednom, više se isplati brod.