Kako je za Tango Six portal na nedavno održanom sajmu IDEX u Abu Dabiju ekskluzivno otkrio Goran Memon, jedan od glavnih vazduhoplovnih inženjera kompanije EDePro / „Green Power Turbine Sytems“, oni će ove godine početi sa projektovanjem i pripremama za proizvodnju dva nova projekta – dvomotorne letelice za transport P2P i jednomotorne letelice za osnovnu obuku pilota AT-01.
Novo je i da će kompanija, kako su potvrdili za Tango Six, ove godine aktivnije učestvovati na međunarodnim vazduhoplovnim sajmovima. Izlagaće na najvećem evropskom „general aviation“ sajmu u Fridrishafenu, dok u novembru planiraju da izlože „mock-up“ letelice P2P na najvećem bliskoistočnom vazduhoplovnom sajmu u Dubaiju.
Tango Six je prošlog novembra, izveštavajući sa MEBAA sajma u Dubaiju, prvi put predstavio ažurirane planove EDeProa za aktivniji povratak u projektovanje i proizvodnju letelica. Ključ za oba projekta, kako nam je u Abu Dabiju ispričao Memon, je „dual use“ koncept – letelice će biti u isto vreme razvijane za mogućnost upotrebe na civilnom i vojnom tržištu – gde EDePro ima višedecenijsku globalnu mrežu klijenata i kontakata.
Novi jednomotorni turbo-prop AT-01

– Davnašnja želja naše kompanije bila je da se bavi i vazduhoplovnim programima.
Profesor Brana Jojić, osnivač i direktor kompanije godinama je bio šef katedre za vazduhoplovstvo Mašinskog fakulteta i cilj te katedre naravno je projektovanje letelica. Tako da, baveći se našim već poznatim proizvodima, od kojih su neki i veoma uspešni na tržištu, ostala je ta želja i potreba da se vratimo i na čisto vazduhoplovne projekte.
Podsetiću Vaše čitaoce da je poslednja letelica u čijem je projektovanju Mašinski fakultet učestvovao bila poznata Utva 75. Potom Lasta koja je prešla u sistem Jugoimporta budući da su oni sada vlasnik Utve.
Ostala je potreba da se ta vazduhoplovna energija održi.
Tako da je firma pokrenula novu aktivnost rada na dva projekta koji su inače vezani za EDePro propulzivne sisteme. Ponovo smo integrisali i naše ljude sa vazduhoplovne katedre fakulteta, što aktivne, što penzionisane, što je u stvari neki naš dug vazduhoplovstvu i našim prijateljima.
Formirana je jedna radna grupa, čiji je zadatak projektovanje i izrada jednomotornog i dvomotornog aviona. – objašnjava Memon i naglašava da je jednomotorni AT-01 (skraćenica: „Advanced Trainer“) modifikacija i modernizacija već realizovane evolucije Utve-75 – projekta SAFAT, o kojem je Tango Six već ranije iscrpno izveštavao.
SAFAT je takođe debitovao na sajmu u Dubaiju pre deset godina i to u letačkom programu. Da originalna Utva-75 uporno živi i globalno, nedavno smo izvestili kada se prošlog oktobra pojavila u Somalilendu.
Kako je Tango Six takođe prvi objavio, još jedan derivat Utve-75, avion Sova nastavlja sa svojom prodajnom kampanjom.

Memon za naš portal kaže da AT-01 projekat predstavlja svojevrstno unapređenje projekta SAFAT:
– AT-01 će imati novu pogonsku grupu, naš turboprop motor TPE-200, snage 200KW. Dok naš motor, koji trenutno razvijamo, ne bude u potpunosti spreman, u fazi razvoja i integracije prototipa AT-01 i P2P koristićemo nemačke SMA -230 dizel motore koji su već sertifikovani, da bi se na taj način skratilo vreme sertifikacije naših budućih letelica.
Na kraju krajeva, na tržištu su i prisutne letelice koje nude nekoliko opcija pogonskih grupa. Tako da ćemo i mi slično uraditi. Da bi skratili vreme izlaska na tržište, opredelili smo se za tu varijantu.
Moglo se videti na poslednjih nekoliko sajmova, i uopšte globalno, da je krenula potreba i praktično proces zamene odnosno modernizacije pogonskih grupa ove kategorije letelica, sa klipnih na turboprop. –
Odluku EDeProa da se upusti u razvoj „single“ turboprop opcije Memon objašnjava procenom da su se, kako kaže, mnogi korisnici i integratori postojećih Lajkoming platformi opredelili za nove turboprop opcije.
– Poenta je da što manjih sertifikovanih turboprop sistema praktično skoro da nema.
Francuska firma „Turbotech“ je tu najbliža jer su sa svojim pogonom već u procesu sertifikacije i mi sada žurimo da se tu priključimo jer je to vrlo propulzivan market. Ne moram da Vam pominjem razlike i prednosti klipnih u odnosu na turboprop motore.
U ovoj krizi dostupnosti goriva, delova i snabdevanja, turboprop motor je mnogo fleksibilniji, jednostavniji za održavanje i jeftiniji, jer koristi jeftinije gorivo. Čak i za privatne vlasnike, entuzijaste, korišćenje, što bi mi rekli, jeftinijeg goriva u odnosu na visokooktansko je velika razlika u budžetu. –
Dvomotorac P2P

Memon dalje obrazlaže da su tokom više poslednjih godina u razgovorima sa inostranim klijentima često dobijali upite ili komentare o „dual use“ letelicama. Kaže da „svi traže dodatne funkcije, bilo da se radi o osmatračkoj, izviđačkoj, transportnoj ili čak napadačkoj“.
Tvrdi da „isključivo civilna funkcija bilo koje novorazvijene leteće platforme danas u svetu, u svetlu novih događaja, više nije dovoljna“.
– U razgovorima sa kontaktima, koji dolaze posebno sa Afričkog kontinenta, slušamo da osim što imaju velike potrebe za lokalnim transportom, stalno su ugroženi od nekih potencijalnih lokalnih sukoba. Oni ultimativno zahtevaju da letelice imaju mogućnost odbrane ili čak nekog dejstva.
Tu se nadovezuje priča o našem drugom novom projektu, dvomotornom avionu koga smo nazvlali P2P.
On je u suštini „komjuter“ koji ima dopunsku funkciju kargo transporta. Planiramo mu dolet od 1500 kilometara, sposobnost nošenja koristnog tereta od oko 750 kilograma, kapacitet od šest putnika, da bude lak za održavanje i da bude metalne konstrukcije.
Zašto metalne konstrukcije? Poenta je da za tržišta kao što su zemlje Afrike ili sličnih regiona, ovakvi avioni moraju imati jednostavnost održavanja. Njihovi problemi sa nekim drugim letelicama su nemogućnost održavanja, nedostatak kvalifikovane radne snage, problemi oko stokiranja rezervnih delova.
Oni traže letelicu koja je praktično ultra-jednostavna za upravljanje, jednostavna i jeftina za održavanje i laka za manipulaciju.
Kada je reč o materijalima, kompozit kao materijal koji ja inače obožavam je i dalje jedna inženjerska egzotika koja zahteva vrlo, kako da kažem, optimalne uslove korišćenja i održavanja. U suprotnom, kompozit predstavlja problem i može da dovede korisnika do velikih problema. Kompozit u uslovima kada nemaš mogućnosti kvalitetnog rada na njemu i održavanju je, na neki način, štetan.
Tako da naš plan za izradu P2P u metalnoj konstrukciji, za koju bi neki rekli da je dosta retro, je po mom mišljenju idealno rešenje za sredine koje nemaju uslove da rade bilo kakvo održavanje, čak i na onom osnovnom međuletnom nivou, a kamoli u pokretnoj avio-radionici. Drugi i treći stepen održavanja da ne pominjem. – razlaže Memon ideju iza koncepta dvomotornog aviona naziva P2P koji je skraćenica od termina „Point to point“.
– Ovakva letelica osim tih svojih osnovnih performansi, mora da ima i mogućnost ugradnje podkrilnih pajlona, da se opciono mogu podvesti i ubojna sredstva.
Takođe, kontakti sa kojima pričamo uvek postavljaju i pitanja da li oba projekta letelica mogu biti konvertovani i u bespilotne letelice? Ko uspe da napravi jeftinu, pouzdanu transportnu letelicu, pa ona možda može biti i bespilotna, kao nedavno onaj kineski projekat, pogađa potrebu za logističkim misijama, doturom materijala, municije, sanitetskog materijala. –
Memon za Tango Six kaže da kompanija ubrzano radi na „jedan kroz jedan atrapi“ dvomotorca P2P, zatim i na proizvodnji centroplanske sekcije sa krilima i gondolama.
– Već smo nabavili pomenute SMA pogonske grupe i sledeće će biti na redu identifikaciju prostora, definisanje opremanja kabine, prohodnost i manipulativnost kroz tu zonu. Radićemo predano na tome da atrapa bude spremna za „Dubai Airshow“ a bilo bi idealno i da se statički model možda pojavi na stajanci u Dubaiju. – završava priču o dva nova projekta kompanije EDePro/“Green Power Turbine Systems“ Goran Memon za Tango Six portal.
Mihajlo
Afrika je pre jednog veka imala 80 miliona stanovnika. Danas zahvaljujući humanitarnoj pomoći u hrani ih je 1.3 milijarde! Ali bez obzira na to da ih je 3 puta više nego svih evropljana ne mogu da stvore kvalifikovanu radnu snagu potrebnu za održavanje današnje tehnologije.
Perko
Naravno da mogu i stvaraju je. Afrika obuhvata i JAR i Egipat i gomilu drugih država koje imaju i napredne aerokosmičke programe. Problem je što je Afrika specifično podneblje i upravo rastuža populacija pa pare idu tamo gde su potrebnije. Zdravstvenu zaštitu, hranu, preživljavanje populacije i u mnogim slučajevima neprekidne ratove.
Miroslav
@Perko Egipat nije Afrika druze I nikad to nije bio. Geografski da, ali to je najmanje bitna stvari u ekonomsko, finansijskom I kulturoloskom kontekstu Egipta.
Perko
Ovo je odlično. Za razliku od upornih maketa, činjenica da su već kupovili motore daje nadu da će zaista i da izugraju nešto.
JACKOFALLTRADES
Свака част!
bgd
Srpskoj vojsci trebaju laki transportni avioni za specijalne jedinice.
Stojko
ili mozda ipak helikopteri?
Voja
Tvrdnja g. Memona da je Mašinski fakultet učestvovao u projektovanje aviona Lasta nije tačna, jedino ako ne misli da se gro projektanta Vojnotehničkog instituta školovao na Mašinskom fakultetu, pa iz toga izvlači takav nakaradni zaključak. Tada bi se moglo reći i da je Elektrotehnički fakultet i Tehnološko metalurški (svi sa Univerziteta u Beogradu) projektant aviona Lasta što ne odgovara istini. Isto tako povezivanje Jugoimporta kao vlasnika Utve sa projektom Lasta je netačno. Tačno je da je Utva proizvođač aviona Lasta, a da je projektant aviona Lasta Vojnotehnički institut. Projekat SAFAT ne bih komentarisao, a firmi EdePro bih poželeo uspeh u sertifikaciji turboprop motora (izuzetno zahtevan i dugotrajan proces) i uspeh u završetku oba planirana projekta
Tomix
Odlično, utva 75 nema adekvatnu zamenu i napokon na videlo takva letelica, laki trenažni.
Lasta je dobar avion ali za početnu obuku je potrebno nešto kao utva 75, dok pak za naprednu obuku lasti fali dosta sistema, i nadam se da će se ići ka rqdikalnoj modernizaciji, projektu kobac ili nekom drugom modernom licenciranom rešenju.
Treba angažovati domaću industriju kada je u pitanju razvoj ,,prostijih“ letelica za vojne i civilne potrebe. Potrebni su nam laki transportni avioni koji menjaju ulogu an2. Ovaj p2p daje utisak da će se raditi i po tom pitanju u budućnosti.
Kad ovladamo sa ovom industrijom treba se onda upustiti i u neki ozbiljni mlazni projekat. Svetu fali modernih lakih jednomotornih borbenih aviona, gde bi jednosed korišćen za ulogu lakog lovca, a dvosedi u ulozi bombardera i naprednog trenazera.
Neke zemlje su na vreme videli da sem kvaliteta morate imati i kvantitet, za svaku vrstu opasnosti morate imati adekvatno racionalno oruzije. Srbiji su u poslednjim ratnim dešavanjima najviše služili i pomogli laki jurišni lovci-bombarderi. Okej guraju se Uav sistemi,ali avion je avion.
Može biti da je ovo samo nečiji komentar ili želja, i da nije u skladu sa sadašnjim stanjem i situacijom u zemlji .Ali postoje ljudi koji očigledno imaju tehnoloski pravac i cilj, živi bili pa videli ,svako dobro.
Perko
Utvu može odmah da zameni druga Utva – Sova. Ne mora da se čeka ni dan, rešenje već postoji ravijeno, sertifikovano i može sutra da se naruči.
Nenad N.
To je mnogo skupo i nije perspektivno kao naprimer nacionalni stadion ili 3 komada „aero taksija“.
Clear sky
U međuvremenu, nemačka vojska konkretno https://www.instagram.com/share/reel/_s-f3-vQp
Srbofil
@Clear sky
Tipično za Bundeswehr. Uvek neko pregenijalno, pozlaćeno, preskupo i prekomplikovano rešenje koje na kraju košta previše te se kupi u smešno malim količinama i ne doprinosi ničemu, a da su te novce negde racionalnije potrošili, dobili bi bolje rešenje i tako u krug.
Perko
Sve je to super i korisno ali po afričkim džunglama da to prevozi putnike neće.
goran
Uz to metal je ekološki materijal koji može da se reciklira u beskraj. Kompoziti ne. A imunost konstrukcije na grešku i da je održavaju takoreći čekićem jeste važna prednost. Imaće ta letelica veći uspeh od Afrike.